Pratite nas

Hrvatska

Na Markovom trgu održana ceremonija ‘Velike smjene straže’ i vojno-akrobatska vježba

Objavljeno

na

Foto: MORH / J. Kopi

U povodu obilježavanja 28. obljetnice formiranja Oružanih snaga RH, Dana Hrvatske vojske i Dana Hrvatske kopnene vojske, pripadnici Počasno-zaštitne bojne održali su u nedjelju pred visokim državnim dužnosnicima i izaslanstvima Ministarstva obrane i Hrvatske vojske ceremoniju ”Velike smjene straže” te vojno-akrobatsku vježbu.

”Drago mi je da je aktualna Vlada vratila ceremoniju smjene straže koja je u funkciji identiteta hrvatske države, vrijednosti Domovinskog rata, popularizacije vojnog poziva te kao turistička atrakcija”, kazao je nakon ceremonije potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krstičević.

Pritom je čestitao načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga RH generalu zbora Mirku Šundovu na prikazanoj ”vrhunskoj spremnosti” pripadnika Počasno-zaštitne bojne.

Čestitavši svim pripadnicima Hrvatske vojske njihov praznik, načelnik Glavnog stožera OS RH kazao je da je ceremonija ”naše ogledalo u svijet i potvrda ulaganja truda”. Šundov je dodao kako vojska održava postojeće sposobnosti i ulaže u modernizaciju te opremanje kako bi bila u stanju u potpunosti izvršavati svoje zadaće.

”Nastavit ćemo razvijati sposobnosti kopnene vojske kada je u pitanju njena pokretljivost, a radit ćemo i na tome da mornarica dobije novi brod, a ratno zrakoplovstvo borbene zrakoplove što je moguće prije”, kazao je Šundov upitan za prioritete OS RH.

Govoreći o vojnim prioritetima, zapovjednik Hrvatske kopnene vojske brigadni general Siniša Jurković precizirao je kako taj dio oružanih snaga očekuje modernizaciju kako bi one bile ”brže i pokretljivije u izvršavanju svojih zadaća”.

”Novim operativnim i strateškim mjerama vratili smo vojsku u Vukovar, Varaždin, Pulu i Sinj, a ove godine i u Ploče. Na obostrano zadovoljstvo vojnika i građana vratili smo vojsku u te gradove, a prednosti su vidljive kroz veću motiviranost vojnika koji bolje izvršavaju svoje zadaće kada su u blizini svojih obitelji”, zaključio je Jurković.

U ceremoniji ”Velike smjene straže” sudjelovala su tri časnika u crno-bijelim povijesnim odorama te 26 vojnika i dočasnika u crveno-crnim povijesnim odorama. Idejno je začeta krajem 1990. i izvodila se do 2000. godine.

Prvo predstavljanje počasne postrojbe, prozvane Počasnom predsjedničkom gardom, bilo je 28. svibnja 1991. u sklopu postrojavanja postrojbi Zbora narodne garde na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici. Postrojba koja sada izvodi ovu ceremoniju je Počasno-zaštitna bojna koja je zadužena za izvršavanje protokolarnih i ceremonijalnih zadaća za potrebe državnog i vojnog vrha, Predsjednice RH, Vlade RH, MORH-a te zadaća zaštite i osiguranja vrhovne zapovjednice OS RH.

Ceremonija ”Velike smjene straže” održavat će se na zagrebačkom Gornjem gradu na prostoru između Banskih dvora i crkve Sv. Marka u razdoblju od 26. svibnja do 8. listopada subotom, blagadanima i praznicima, a neće se izvoditi u slučaju jakih oborina.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Sabor: Dan državnosti ponovno se slavi 30. svibnja

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska od iduće godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, dobiva i novi blagdan, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga, a oba će blagdana biti neradni dani, odlučio je u četvrtak Hrvatski sabor.

Sabor je novi kalendar blagdana utvrdio izmijenivši Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, za što je glasovala većina zastupnika ( ‘za’ 77, šest suzdržanih, 27 protiv).

Simbolički raskid s komunizmom

Dan državnosti 30. svibnja u sebi obuhvaća sve elemente hrvatske državnosti, pa tako i državnost suvremene Hrvatske, ustrajavali su iz Vlade zagovarajući da se taj blagdan, nakon gotovo dva desetljeća, ponovno slavi 30. svibnja, na datum kada je 1990. konstituiran prvi višestranački Sabor i kada je Hrvatska simbolički raskinula s komunizmom.

Naime, od 2001. godine, odlukom tadašnje koalicijske vlasti premijera Ivice Račana, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, a 30. svibnja postao je Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan. U preslagivanju blagdana te godine, 8. listopada postao je Dan neovisnosti, državni blagdan i neradni dan.

Nakon današnje izmjene Zakona, broj neradnih dana ostaje na 13.

Državni blagdani i neradni dani su: Nova godina, 1. siječnja, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, 6. siječnja, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo (promijenjivi datumi), Praznik rada, 1. svibnja, Dan državnosti, 30. svibnja, Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, Velika Gospa, 15. kolovoza, Svi sveti, 1. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 18. studenoga, Božić, 25. prosinca i Sveti Stjepan, 26. prosinca.

U kalendaru 11 spomendana

Promijenjen je i kalendar spomendana, kojih je sada 11.

Dosadašnji državni blagdan Dan neovisnosti, 8. listopada upisuje se na taj kalendar kao Dan Hrvatskog sabora, a status spomendana dobiva i Dan neovisnosti koji se prebacuje na 25. lipnja.

U kalendar su uvršteni i Dan međunarodnog priznanja Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 15. siječnja, Dan Europe i Dan pobjede za nad fašizmom 9. svibnja, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma 23. kolovoza. U tom je kalendaru i Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom 9. siječnja, koji se prije zvao Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.

Izmjenama Zakona o blagdanima kršćanski vjernici koji slave Uskrs po Julijanskom kalendaru dobivaju pravo ne raditi na Uskrsni ponedjeljak, uz pravo na naknadu plaće. Precizirana su i prava vjernika islamske, odnosno židovske vjeroispovijesti vezana za pravo na plaćeni neradni dan u slučaju kada pojedini vjerski blagdani traju nekoliko dana.

Izmjene Zakona o blagdanima stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine.

Nova sjednica počinje 27. studenoga

Sabor je jednoglasno izmijenio Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi, u drugo čitanje poslao paket zakona iz četvrtog kruga porezne reforme, prihvatio izvješća o radu obveznih mirovinskih fondova u 2018.

Sabor je time zaključio aktualnu sjednicu koju je započeo sredinom rujna, a novu će početi u srijedu, 27. studenoga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatski sabor izglasao proračun za 2020. godinu

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor usvojio je u četvrtak državni proračun za iduću godinu s projekcijama za 2021. i 2022. godinu, po kojemu će ukupni prihodi države u idućoj godini iznositi nešto preko 145 milijardi kuna, a rashodi nešto više od 147 milijardi kuna.

Proračun je donijet glasovima 80 zastupnika, njih 41 bilo je protiv, a jedan suzdržan.

Vlada proračun temelji na realnom rastu BDP-a od 2,5 posto u idućoj godini.

Na prihodovnoj strani proračuna najveći se prihodi očekuju od PDV-a (55,9 milijardi kuna) te od posebnih poreza i trošarina (16,6 milijardi kuna).

Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu rastu 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto.

Ukupni rashodi veći su za pet posto, odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 8,3 milijarde kuna.

Sabor je prihvatio i jedan amandman, onaj četvero HDZ-ovih zastupnika koji su tražili dodatnih deset milijuna kuna za Sveučilište Sjever. Tim amandmanom ne mijenja se ukupan iznos proračuna, nego se radi o preraspodjeli u okviru postojećih limita.

Amandmanom Sunčane Glavak, Anđelka Stričaka, Josipa Križanića i Damira Felaka se u okviru Ministarstva znanosti osigurava spomenuti iznos za redovnu djelatnost Sveučilišta Sjever, koje će tako u idućoj godini raspolagati s ukupno 35,66 milijuna kuna.

Ostatak od ukupno 327 amandmana, koliko su na predloženi proračun podnijeli saborski zastupnici i klubovi, vladajuća većina je odbila.

“Znate li vi uopće za što ste danas glasovali, protiv obnove Poljuda, protiv spajanja Drniša na autoput, protiv navodnjavanja, protiv kninske bolnice”, negodovao je Mostov Miro Bulj.

Ivan Šipić (HDZ) uzvratio je kako su nastojanja Bulja za Cetinski kraj i Dalmatinsku zagoru “ravna nuli”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari