Pratite nas

BiH

Na općim izborima u BiH 2018-te možete birati između 150 političkih stranaka, ili osnujte svoju za 300 KM

Objavljeno

na

Opći izbori u Bosni i Hercegovini bit će raspisani u svibnju 2018. godine, a održat će se u jesen iste godine. Ukoliko želite sudjelovati na izborima, a već niste član neke od više od 150 postojećih političkih stranaka, evo što je, osim volje i političkih ambicija, potrebno da osnujete svoju političku stranku.

Popularno je to u zemlji koja ima definitivno najviše registriranih političkih subjekata u Europi. Središnje izborno povjerenstvo BiH objavilo je u svom godišnjem izvješću iz 2016. godine da je u toj izbornoj godini Bosna i Hercegovina imala ukupno 149 registriranih političkih stranaka. Budući da nemaju podatke iz 2017. godine, jer se godišnja izvješća za tu godinu dostavljaju do kraja ožujka 2018. godine, točan broj registriranih političkih stranaka u ovoj godini bit će znatno veći, piše Klix.ba.

Nezavisni blok – na čijem je čelu Senad Šepić, Nezavisna bosanskohercegovačka lista – na čijem je čelu Ibrahim Hadžibajrić, Most 21 – čiji je čelnik Amir Reko, Narodna stranka – čiji je osnivač Ognjen Tadić, Izvorna Srpska – čiji je predsjednik Vitomir Popović, Snaga Hercegovine – čiji je koordinator za formiranje Slobodan Šaraba, Generacija obnove – čiji je predsjednik Frano Čirko i Hrvatska stranka BiH – Božo Skopljaković samo su neke od stranaka osnovanih 2017. godine.

Projekt menadžer Koalicje Pod lupom Dario Jovanović objasnio je za Klix.ba da se uvjeti za registraciju političkih stranaka razlikuju u entitetima, Federaciji BiH i Republici Srpskoj, ali da su u principu vrlo jednostavni, mnogo jednostavniji nego prilikom registriranja poslovnog subjekta.

“U Bosni i Hercegovini postoji 16 sudova na kojima se mogu registrirati politički subjekti, što znači da ne postoji niti jedinstven registar. Osim što ne postoji jedinstven zakon koji definira osnivanje političkih stranaka na razini države, ne postoje niti ujednačeni kriteriji u važećim zakonima na razini entiteta i distrikta. Tako se u Federaciji BiH stranke osnivaju prema zakonu iz 1991. godine, prema kojem je potrebno 50 potpisa za registraciju, statut i 300 KM. U Republici Srpskoj i Distriktu Brčko su na snazi noviji zakoni, a zakonodavstva se u odnosu na ono iz Federacije BiH razlikuju uglavnom samo po broju neophodnih potpisa za registraciju. U RS-u je potrebno 500 potpisa punoljetnih građana, a u Brčkom 300”, kazao je Jovanović.

Dodao je da Bosna i Hercegovina po broju političkih subjekata po stanovniku prednjači i u Europi i u svijetu.

“Prema analizi Koalicije Pod lupom, u koju je bilo uključeno 40 država članica OESS-a, uzimali smo službene podatke o broju registriranih političkih subjekata od SIP-a, koji je poslije 2014. godine bio blizu 130 registriranih političkih stranaka u prosjeku. Po tome smo odmah nakon Bugarske. Međutim, kada uzmemo u obzir broj političkih subjekata koji se registriraju za učešće na izborima, recimo na prošlim izborima je sudjelovao 451 registrirani politički subjekt, to znači da na svakih 8.000 stanovnika imamo jedan registrirani politički subjekt, po čemu smo definitivno broj jedan”, rekao je Jovanović.

Jovanović je na pitanje zašto su popularne političke stranke u BiH odgovorio da postoji više razloga, uz ostalo i zbog velikog izbornog plijena zahvaljujući kompliciranom sustavu i zbog niza tehničkih razloga kod samog procesa osnivanja političkih stranaka.

Dodao je da Bosna i Hercegovina ima 30 tisuća kandidata po izbornom ciklusu, više od 140 tisuća ljudi po izbornom ciklusu koji se zaposle samo na izborni dan.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

HNS reagirao povodom prijetnji nasiljem na nacionalnoj osnovi

Objavljeno

na

Objavio

Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora BiH najoštrije osuđuje prijetnje nasiljem koje je mreže udruga pod nazivom „Koordinacija boračkih i drugih nevladinih organizacija s područja Grada Mostara i HNK-a“uputila povodom održavanja sportske manifestacije „Biciklijada Humskom zemljom“, koju na prostoru od Mostara do Zavale 22. 9. 2019. godine organizira Udruga građana „Planinica“ pod pokroviteljstvom Državnog ureda za Hrvate izvan RH.

U sklopu „Biciklijade“predviđen je i nastup „Vitezova hercega Stjepana Kosače“ iz Stoca na lokalitetu Stjepangrada, odnosno, tvrđave hercega Stjepana Vukčića Kosače u Blagaju.

Premda je riječ o potpuno apolitičnoj sportskoj manifestaciji s elementima kulturnog i rekreacijskog turizma, „Koordinacija“ je manifestaciju okarakterizirala kao „skup veoma rizičnog karaktera koji može prerasti u incident neželjenih događanja“ te zatražila zabranu nastupa „Vitezova hercega Stjepana Kosače“ na tvrđavi hercega Stjepana Kosače!?!

Iz obrazloženja zatražene zabrane sasvim je jasno da su glavni motivi zbog kojih je „Koordinacije“ tražila zabranu političke i ideološke prirode. „Koordinacija“ nastupa iz vrlo jasne i naglašene identitetske pozicije – bošnjačke. Očito je da im manifestacija smeta u prvom redu kao Bošnjacima. Tim više je groteskna njihova osuda nastupa „Vitezova hercega Stjepana Kosače“ zbog, kako kažu „jednonacionalne ikonografije“.

Premda su im argumenti zbog kojih traže zabranu ideološki i (jedno)nacionalno obojeni te najvećim dijelom irelevantni za meritum slučaja, mi u HNS BiH podržavamo pravo svakog građanina i svake skupine da javno iznosi mišljenje o javnim stvarima za koje smatraju da su za njih bitne. Smatramo i kako traženje zabrane javnih događaja vrlo često nije najbolji način društvenog i političkog aktivizma, ali podržavamo i pravo na takva stajališta sve dok su ona u okvirima legitimnog i zakonitog postupanja.

Ono što ne podržavamo i ovom prigodom najoštrije osuđujemo je upućivanje javnih prijetnji političkim i ideološkim neistomišljenicima s nacionalnim predznakom. A ovdje se upravo o tome radi – o javno izrečenoj prijetnji nasiljem na nacionalnoj osnovi koju su članovi „Koordinacije“ kao Bošnjaci uputili članovima „Vitezova hercega Stjepana Kosače“ kao Hrvatima. Koristeći pri tom ratnu logiku i ratnu retoriku. Očito je kako „Koordinacija“ prostor Blagaja smatra „svojim“ teritorijem. Teritorijem nad kojim oni imaju moć i vlast određivati koje manifestacije su prikladne i dopuštene a koje ne. S obzirom na to da je u ovom slučaju riječ i o povijesnom lokalitetu, „Koordinacija“ sebi dodjeljuje status i vrhovnog tumača povijesnih istina o svemu što se dogodilo na „njihovom teritoriju“.

Uzimajući u obzir navedeni kontekst, smatramo kako vrlo ozbiljno treba shvatiti javno izrečenu prijetnju da bi, ako se ne udovolji njihovom zahtjevu za zabranu, moglo doći do, kako kažu, „incidenta neželjenih događanja“. Ne samo ozbiljno shvatiti nego je najoštrije osuditi kao govor mržnje i pozivanje na nasilje na nacionalnoj osnovi.

Stoga pozivamo sve referentne bosanskohercegovačke javnosti, kao i predstavnike međunarodnih organizacija u BiH da se pridruže ovim osudama i pošalju vrlo jasnu poruku kako takvo ponašanje nije demokratski legitimno niti društveno prihvatljivo.

Od nadležnih tijela i institucija tražimo da detaljno istraže ovaj slučaj i utvrde postoje li elementi za prekršajno ili krivično gonjenje potpisnika spomenute javno izrečene prijetnje nasiljem na nacionalnoj i teritorijalnoj osnovi.

Ovu prigodu koristimo kako bismo još jednom javno iznijelo stajalište da se istinsko povjerenje i konstruktivna suradnja među narodima i građanima može graditi samo na temeljima međusobnog uvažavanja i jednakopravnosti. U tom duhu poručujemo da su i Stjepangrad i Blagaj i Stolac, uostalom, kao i cijela Bosna i Hercegovina, i bošnjački i hrvatski i srpski i svih građana koji na tim prostorima žive. Navedena tvrdnja trebala bi biti prihvatljiva i Bošnjacima i Hrvatima i Srbima, kao i bilo kojem građaninu Bosne i Hercegovine, stoji u priopćenju.

Bošnjačke udruge prijetile nasiljem zbog biciklijade Humskom zemljom i vitezova Herceg Stjepana:

Bošnjačke udruge prijetile nasiljem zbog biciklijade Humskom zemljom i vitezova Herceg Stjepana

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Džaferović s mjesta gdje je ABiH počinila ratne zločine Hrvate prozvao agresorima i zločincima

Objavljeno

na

Objavio

Bošnjački član Predsjedništva BiH još jednom je Hrvate prozvao agresorima i zločincima, a da stvar bude gora, ovaj put je to uradio sa mjesta gdje su počinjeni strašni zločini Armije BiH nad hrvatskim narodom. Upravo u Bugojnu je Armija BiH izvršila etničko čišćenje nad Hrvatima, mučila ih i ubijala u logorima, a još se traga za desetcima hrvatskih zarobljenika sa ovoga područja.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović boravio je u posjeti općini Bugojno, gdje je nazočio i Svečanoj akademiji održanoj povodom obilježavanja Dana bugojanskih jedinica i 25. godišnjice Kupreške operacije.

Džaferović se obratio okupljenima u sali Općine Bugojno, na manifestaciji koju je organiziralo Udruženje za zaštitu tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu, piše Ero.tel.

-Da ne postoji ništa jače od armije časnih ljudi, koji se bore za ispravan cilj, pokazala je i druga velika pobjeda Armije BiH u Bugojno. To je pobjeda nad vojnim snagama HVO-a, koje su bile u službi udruženog zločinačkog poduhvata. O prirodi tog agresorskog poduhvata, najbolje govori činjenica da je isti taj HVO, koji nigdje na teritoriju Bugojna nije mogao vojno da nadvlada Armiju RBiH, počinio masakr nad 45 nedužnih civila u Vrbanji. Nesposobnošću na bojnom bolju i nemilosrdnošću prema civilima, zločinačke formacije su pokazale svoje pravo lice koje je kasnije sveobuhvatno opisao i haaški sud u svojim presudama – kazao je Džaferović.

Tako je prvi bošnjački član Predsjedništva BiH još jednom Hrvate prozvao agresorima i zločincima, a da stvar bude gora, ovaj put je to uradio sa mjesta gdje su počinjeni strašni zločini Armije BiH nad hrvatskim narodom. Upravo u Bugojnu je Armija BiH izvršila etničko čišćenje nad Hrvatima, mučila ih i ubijala u logorima, a još se traga za desetcima hrvatskih zarobljenika sa ovoga područja.

Slušati ovakve poruke od strane člana Predsjedništva BiH nije ništa više nego puhanje u ratne trube i pokušaj izmjene povijesnih činjenica kako bi se sakrili zločini i zločinačka politika vlastitog naroda.

Valjda će netko od hrvatskih dužnosnika uzvratiti na ovakve agresorske stavove bošnjačke politike umjesto da i dalje pričaju o koaliciji sa onima koji svojim stavovima opet priželjkuju rat na ovim prostorima, piše Ero.tel.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari