Pratite nas

BiH

Na općim izborima u BiH 2018-te možete birati između 150 političkih stranaka, ili osnujte svoju za 300 KM

Objavljeno

na

Opći izbori u Bosni i Hercegovini bit će raspisani u svibnju 2018. godine, a održat će se u jesen iste godine. Ukoliko želite sudjelovati na izborima, a već niste član neke od više od 150 postojećih političkih stranaka, evo što je, osim volje i političkih ambicija, potrebno da osnujete svoju političku stranku.

Popularno je to u zemlji koja ima definitivno najviše registriranih političkih subjekata u Europi. Središnje izborno povjerenstvo BiH objavilo je u svom godišnjem izvješću iz 2016. godine da je u toj izbornoj godini Bosna i Hercegovina imala ukupno 149 registriranih političkih stranaka. Budući da nemaju podatke iz 2017. godine, jer se godišnja izvješća za tu godinu dostavljaju do kraja ožujka 2018. godine, točan broj registriranih političkih stranaka u ovoj godini bit će znatno veći, piše Klix.ba.

Nezavisni blok – na čijem je čelu Senad Šepić, Nezavisna bosanskohercegovačka lista – na čijem je čelu Ibrahim Hadžibajrić, Most 21 – čiji je čelnik Amir Reko, Narodna stranka – čiji je osnivač Ognjen Tadić, Izvorna Srpska – čiji je predsjednik Vitomir Popović, Snaga Hercegovine – čiji je koordinator za formiranje Slobodan Šaraba, Generacija obnove – čiji je predsjednik Frano Čirko i Hrvatska stranka BiH – Božo Skopljaković samo su neke od stranaka osnovanih 2017. godine.

Projekt menadžer Koalicje Pod lupom Dario Jovanović objasnio je za Klix.ba da se uvjeti za registraciju političkih stranaka razlikuju u entitetima, Federaciji BiH i Republici Srpskoj, ali da su u principu vrlo jednostavni, mnogo jednostavniji nego prilikom registriranja poslovnog subjekta.

“U Bosni i Hercegovini postoji 16 sudova na kojima se mogu registrirati politički subjekti, što znači da ne postoji niti jedinstven registar. Osim što ne postoji jedinstven zakon koji definira osnivanje političkih stranaka na razini države, ne postoje niti ujednačeni kriteriji u važećim zakonima na razini entiteta i distrikta. Tako se u Federaciji BiH stranke osnivaju prema zakonu iz 1991. godine, prema kojem je potrebno 50 potpisa za registraciju, statut i 300 KM. U Republici Srpskoj i Distriktu Brčko su na snazi noviji zakoni, a zakonodavstva se u odnosu na ono iz Federacije BiH razlikuju uglavnom samo po broju neophodnih potpisa za registraciju. U RS-u je potrebno 500 potpisa punoljetnih građana, a u Brčkom 300”, kazao je Jovanović.

Dodao je da Bosna i Hercegovina po broju političkih subjekata po stanovniku prednjači i u Europi i u svijetu.

“Prema analizi Koalicije Pod lupom, u koju je bilo uključeno 40 država članica OESS-a, uzimali smo službene podatke o broju registriranih političkih subjekata od SIP-a, koji je poslije 2014. godine bio blizu 130 registriranih političkih stranaka u prosjeku. Po tome smo odmah nakon Bugarske. Međutim, kada uzmemo u obzir broj političkih subjekata koji se registriraju za učešće na izborima, recimo na prošlim izborima je sudjelovao 451 registrirani politički subjekt, to znači da na svakih 8.000 stanovnika imamo jedan registrirani politički subjekt, po čemu smo definitivno broj jedan”, rekao je Jovanović.

Jovanović je na pitanje zašto su popularne političke stranke u BiH odgovorio da postoji više razloga, uz ostalo i zbog velikog izbornog plijena zahvaljujući kompliciranom sustavu i zbog niza tehničkih razloga kod samog procesa osnivanja političkih stranaka.

Dodao je da Bosna i Hercegovina ima 30 tisuća kandidata po izbornom ciklusu, više od 140 tisuća ljudi po izbornom ciklusu koji se zaposle samo na izborni dan.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

BiH

Zategnuti odnosi BiH i Srbije nakon presude bivšem pripadniku Armije BiH

Objavljeno

na

Objavio

Odnosi između Bosne i Hercegovine i Srbije naglo su pogoršani u utorak nakon što je Viši sud u Beogradu bivšeg časnika Armije BiH Huseina Mujanovića dan ranije osudio na deset godina zatvora proglasivši ga krivim za ratne zločine.

Veleposlanica Bosne i Hercegovine u Srbiji povučena je tijekom dana na hitne konzultacije u Sarajevo, a srbijanski veleposlanik u BiH pozvan je u Predsjedništvo kako bi tamo objasnio zbog čega je Mujanović osuđen, no on je taj susret izbjegao naglim odlaskom u Beograd.

Ovaj bivši pripadnik Armije BiH suočen je s nepravomoćnom zatvorskom presudom jer je Viši sud u Beogradu ocijenio kako je on odgovoran za zlostavljanje ratnih zarobljenika u zatvoru kod Hrasnice u okolici Sarajeva tijekom 1992. godine.

Mujanovića, koji je bio upravitelj tog zatvora, uhitila je potkraj srpnja 2018. policija na graničnom prijelazu pri ulasku u Srbiju iz BiH. Odmah mu je određen pritvor u kojemu je proveo pune dvije godine koliko je trajao sudski postupak.

Srbijansko pravosuđe raspisalo je tjeralicu i sudilo Mujanoviću pozivajući se univerzalnu jurisdikciju u slučajevima ratnih zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije. Srbija nije izvijestila vlasti u BiH o vođenju istrage protiv Mujanovića niti je tražila njegovo izručenje, a on sam nije ni znao da je predmetom istrage sve dok nije uhićen pri ulasku u Srbiju.

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković odmah nakon izricanja presude uputila je verbalnu notu na adresu Ministarstva vanjskih poslova Srbije prosvjedujući zbog tretmana Mujanovića, koji je bosanskohercegovački državljanin.

Izrazila je nezadovoljstvo ponašanjem vlasti u Beogradu ocijenivši kako Srbija i u ovom slučaju pokazuje da krši sve ranije postignute ugovore koji tretiraju pitanje procesuiranja ratnih zločina.

Zatražila je da Srbija odmah prekine s dosadašnjom praksom vođenja sudskih postupaka u slučajevima ratnih zločina pred vojnim sudovima.
O ovom je problemu izvijestila i povjerenika za vanjske poslove i sigurnost Europske unije Josepha Borella te europskog povjerenika za proširenje Olivera Varhelyja.

“Molim vas da iskoristite svoj autoritet i pozovete na osudu svih faktora koji mogu destabilizirati odnose između država bivše SFRJ. Pozovite na poštivanje međunarodnog prava i na obustavu primjene svih jednostranih i politički motiviranih zakona, posebice onih koji uzrokuju štetu građanima drugih država”, molba je koju je Turković uputila dužnosnicima EU.

Kako iz Beograda nije bilo odgovora na verbalnu notu, kao naredni diplomatski korak uslijedio je poziv veleposlanici BiH u Srbiji Aidi Smajić da dođe na konzultacije u Sarajevo.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović istodobno je pozvao srbijanskog veleposlanika Aleksandra Đorđevića na sastanak kako bi prosvjedovao zbog presude kojom je Mujanović osuđen pred beogradskim sudom kao i zbog prakse sudskog progona državljana BiH koju provode srbijanske vlasti.

Đorđević je taj susret izbjegao tako što je u zadnji trenutak ponudio pojašnjenje kako je hitno pozvan u Beograd.

Vlasti u Srbiji već desetljećima proganjaju građane BiH zbog navodnih ratnih zločina, a najpoznatiji takvi slučajevi su pokušaju uhićenja ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića i umirovljenog generala Armije BiH Jovana Divjaka za kojim je Beograd svojedobno raspisao i međunarodne tjeralice. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović: UNO BiH će biti hrvatski i ni sa kim ga nećemo dijeliti

Objavljeno

na

Objavio

U Istočnom Sarajevu danas je održan sastanak predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića i prvog čovjeka SNSD-a Milorada Dodika. Na kraju susreta Čović je secirao dogovorene i nedogovorene segmente.

Kako je kazao, tri lidera su dogovorila da Proračun Bosne i Hercegovine bude završen i očekuje da sve bude gotovo do 27. srpnja na Domu naroda Parlamentarne skupštine BiHm piše Večernji List BiH.

Druga točka je bio Izborni zakon vezan za Mostar.

“Treće pitanje je bilo kadroviranje i ništa se nismo dogovorili”, rekao je lider HDZ-a BiH Dragan Čović dodajući raniji stav da Hrvatska demokratska zajednica BiH neće podržati Selmu Cikotića za novog ministra sigurnosti.

Spomenuo je da je SIPA “srpsko mjesto”. Također, Čović je bio striktan u stavu da Uprava za neizravno oporezivanje “pripada” hrvatskom narodu.

“UNO BiH će biti hrvatski i ni sa kim ga nećemo dijeliti”, rekao je predsjednik HDZ-a dodajući da će se nastaviti dogovarati bilateralno, odnosno u četiri oka.

Lider SDA Bakir Izetbegović je kazao da je danas na sastanku s Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem u suštini sve dogovoreno poput proračuna BiH, imenovanja i izbora u Mostaru.

On je istaknuo da će imenovanja ići kako je bilo i do sada, dakle po nacionalnim komponentama.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari