Pratite nas

Hrvatska

Na području Garešnice ekshumirani posmrtni ostaci 57 osoba

Objavljeno

na

Foto: Ministarstvo hrvatskih branitelja

U tri tjedna rada ekshumirani su posmrtni ostaci 57 osoba pri čemu se njihovim pregledom utvrdilo da njih 53 potječu iz razdoblja Drugog svjetskog rata, dok je za četiri posmrtna ostatka utvrđeno da ne pripadaju pod nadležnost Ministarstva hrvatskih branitelja

Kroz protekla tri tjedna, počevši od 24. veljače do 16. ožujka 2020. Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja provela je opsežno terensko istraživanje i ekshumaciju na lokaciji Tomašica, Grad Garešnica.

Već prvoga dana probnim iskapanjima pronađeni su posmrtni ostaci te je Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru ishodilo nalog nadležnog suca istrage Županijskog suda u Bjelovaru za provođenje ekshumacije. Ranije prikupljena operativna saznanja nadležnih međuresornih službi upućivala su na postojanje masovne grobnice žrtava Drugog svjetskog rata, priopćeno je iz Ministarstva hrvatskih branitelja

Pregledom 546 m2 terena potvrđeno je postojanje masovne grobnice. U početnoj fazi rada utvrđene su dimenzije grobnice odnosno njena površina od oko 180 m2 te se pristupilo obradi grobnice po svim pravilima struke.

U tri tjedna rada ekshumirani su posmrtni ostaci 57 osoba pri čemu se njihovim pregledom utvrdilo da njih 53 potječu iz razdoblja Drugog svjetskog rata dok je za četiri posmrtna ostatka utvrđeno da ne pripadaju pod nadležnost Ministarstva hrvatskih branitelja.

Tijekom terenskih istraživanja pomoćnik ministra i čelnik Uprave za zatočene i nestale Stjepan Sučić s gradonačelnikom Josipom Bilandžijom održao je sastanak s ciljem upoznavanja metodologije rada te je gradonačelniku skrenuta pozornost na zakonsku obvezu jedinica lokalne samouprave na čijem se području posmrtni ostaci pronađu.

Zakon o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja propisuje izgradnju grobnog mjesta u sklopu gradskog ili mjesnog groblja kako bi ekshumirani posmrtni ostaci žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja mogli biti dostojni i trajno sahranjeni. Pomoćnik ministra Sučić i gradonačelnik Bilandžija postigli su načelni dogovor oko izgradnje grobnice.

Također, terenske aktivnosti uključivale su i terenske izvide na širem području susjedne općine Berek. Tijekom izvida obišle su se lokacije mogućih masovnih grobišta žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja te su iste snimljene iz zraka. Pomoćnik ministra Sučić susreo se i s načelnikom općine Berek Matom Tonkovićem koji ga je upoznao s raspoloživim saznanjima o grobištima na području općine.

S obzirom na poduzete opsežne i složene aktivnosti, Ministarstvo hrvatskih branitelja posebno zahvaljuje Ministarstvu unutarnjih poslova odnosno nadležnoj Policijskoj upravi Bjelovarsko-bilogorskoj te Policijskoj postaji Garešnica na uspješnom provođenju aktivnosti, priopćeno je iz Ministarstva hrvatskih branitelja

Traganje za posmrtnim ostacima žrtava Domovinskog rata te Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja složen je proces koji zahtijeva zajednički i sustavan međuresorni pristup u svrhu postizanja konačnog cilja, pronalaska posmrtnih ostataka stradalih žrtava. Ministarstvo hrvatskih branitelja u svom postupanju uvijek se vodi općim ciljem, a to je pravo žrtve na dostojan ukop.

Foto: Ministarstvo hrvatskih branitelja

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Plenković: Plan Europske komisije osigurava Hrvatskoj 10 milijardi eura

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska može biti veoma zadovoljna planom gospodarskog oporavka koji je izradila Europska komisija, kazao je u srijedu predsjednik vlade Andrej Plenković, dodajući da je za Hrvatsku predviđeno 10 milijardi eura što bi trebalo pomoći u gospodarskom oporavku nakon krize prouzročene pandemijom.

Plenković je na konferenciji za novinstvo u Banskim dvorima kazao kako su dokumenti što ih je ranije tijekom dana predstavila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, a posebice plan gospodarskog oporavka Unije, važni za sve države članice pa tako i za Hrvatsku.

“Posljedice ove krize su bez presedana i to pokazuje koliko je važna europska solidarnost, zajedništvo i vodstvo”, kazao je Plenković, dodajući kako je i za sve one koji u to sumnjaju ovo dokaz koliko je dobro biti članicom Europske unije u situacijama poput sadašnje.

Europska komisija predstavila je plan pod nazivom “EU sljedeće generacije” koji ima planiranih 750 milijardi eura potpore članicama, a izaći će i s prijedlogom za alociranje 1100 milijardi eura u okviru višegodišnjeg financijskog okvira.

“Za Hrvatsku je predviđeno nešto više od 10 milijardi eura od čega su 7,3 milijarde bespovratna sredstva, a 2,65 milijardi su mogući zajmovi”, potvrdio je Plenković, pojašnjavajući kako je riječ o novcu namijenjenom oporavku hrvatskog gospodarstva u iduće četiri godine.

Najavio je kako će Komisija predložiti višegodišnji financijski okvir u kojemu će alokacija za Hrvatsku biti “znatno bolja i izdašnija” od prijedloga koji je bio na stolu u veljači.

Kazao je kako je to rezultat kvalitetnog komuniciranja s Komisijom pa se došlo do “vrlo izdašnih sredstava”.

“Želim poručiti hrvatskoj javnosti da u vremenu krize vidimo značaj članstva u EU-u i značaj koliko nam europska sredstva pomažu da se što brže vratimo na put gospodarskog oporavka”, izjavio je hrvatski premijer obećavši kako će u narednim danima vlada osigurati detaljnije informacije o tome koliko je točno sredstava predviđeno za različita područja.

Na pitanje vjeruje li da će sve države-članice EU-a dati svoju suglasnost na prijedloge Europske komisije, Plenković je odgovorio potvrdno dodajući kako je to već prije “testirano”.

Bespovratna sredstva, kako je pojasnio, ići će uobičajenom metodom a zajmovi, ovisno o potrebama, bit će povoljniji jer se odobravaju na razini EU-a, a ne za svaku državu pojedinačno.

Plenković smatra kako će pomoć EU-a dodatno ojačati i financijsku reputaciju Hrvatske pred međunarodnim financijskim institucijama. (Hina)

Andrej Plenković: Hrvatska vojska jamac je sigurnosti i stabilnosti Hrvatske

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Zoran Milanović održao sastanak s predstavnicima Glavnog stožera OS RH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović održao je sastanak s predstavnicima Glavnog stožera i granskih zapovjedništava OS RH, uoči Dana Oružanih snaga RH, priopćeno je u srijedu iz Ureda predsjednika RH.

Na sastanku su bili načelnik GS OS admiral Robert Hranj, direktor GS OS brigadni general Ivica Olujić, zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general bojnik Boris Šerić, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice kontraadmiral Ivo Raffaneli te zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva brigadni general Michael Križanec.

Tijekom višesatnog sastanka, održanog uoči Dana Oružanih snaga RH, zapovjednici su informirali predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Milanovića o planovima razvoja Oružanih snaga u cjelini kao i pojedinih granskih zapovjedništava, navodi se u priopćenju Ureda predsjednika Republike.

Dan Oružanih snaga RH, Dan Hrvatske vojske (HV) i Dan Hrvatske kopnene vojske (HKoV) obilježava se 28. svibnja, u spomen na formiranje i svečanu smotru Zbora narodne garde, preteče Hrvatske vojske, 28. svibnja 1991. Naime, na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici, 28. svibnja 1991. godine, prvi put održana je službena smotra postrojbe koja je predala prijavak tadašnjem hrvatskome predsjedniku i vrhovnom vojnom zapovjedniku Franji Tuđmanu, a taj čin označio je osnivanje Oružanih snaga. U mimohodu je toga dana sudjelovalo oko 800 vojnika i policajaca među kojima i Počasna predsjednička garda te postrojba sinjskih alkara, navedeno je na službenim web stranicama Hrvatskog sabora. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari