Pratite nas

BiH

Na Savi će se ipak graditi mostovi Svilaj i Gradiška

Objavljeno

na

Na Savi će se ipak graditi mostovi Svilaj i Gradiška

Hrvatska i Bosna i Hercegovina dogovorile su se da zajedno grade dva nova mosta preko rijeke Save – most Svilaj na koridoru 5c i most Gradiška koji će spojiti autocestu Banja Luka –Gradiška na autocesti Zagreb – Lipovac.

[ad id=”68099″]

Hajdaševe prijetnje

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončićnedavno je pak zaprijetio da Hrvatska neće graditi te mostove ako bh. strana bude radila probleme zbog gradnje pelješkog mosta. No početak gradnje mosta Svilaj ipak je izvjestan, dok je još uvijek nepoznanica kad bi se mogao početi graditi most Gradiška. Novi, trećinatječaj za most Svilaj bit će raspisan krajem kolovoza ili početkom rujna. Hrvatska i BiH će gradnju tog mosta financirati sa po 13 milijuna eura.

U Hrvatskim autocestama kažu da prije toga kreditor, Europska investicijska banka, mora dati suglasnost na tekst dokumentacije za nadmetanje. Treći natječaj za Svilaj pak nije mogao biti raspisan i prije jer se čekala odluka Vijeća ministara BiH o izuzeću tog mosta iz Zakona o javnim nabavkama BiH kako bi se nadmetanje za izvođača radova provelo prema Zakonu o javnoj nabavi RH. Ta odluka donesena je tek početkom lipnja ove godine. A vrijeme je jako bitno u slučaju mosta Svilaj jer HAC ima osigurana sredstva kod EIB-a za taj projekt do kraja 2017. S obzirom na to da će gradnja mosta trajati najmanje dvije godine, ugovor s izvođačima radova trebao bi biti potpisan najkasnije krajem ove godine. Ako pak most ne bude gotov do kraja 2017., u HAC-u kažu da će u konzultacijama s EIB-om odlučiti o daljnjoj namjeni tih sredstava. Na prvom natječaju za most Svilaj za izvođača radova je izabran Strabag koji je ponudio 20,9 milijuna eura, no ta tvrtka je 2012. raskinula ugovor o njegovoj gradnji jer nije na vrijeme uvedena u posao. Na drugom natječaju izabran je Viadukt koji je ponudio 24,8 milijuna eura, ali taj je natječaj poništen jer EIB-u je bilo neprihvatljivo što su odbijene jeftinije ponude.

Prijava za fondove EU

Procijenjena vrijednost mosta Gradiška je oko 22 milijuna eura, a i njegovu će gradnju u omjeru 50:50 posto sufinancirati RH i BiH.

U Hrvatskim cestama kažu da su za taj most izrađeni glavni projekti za optimirano rješenje i Studija izvedivosti. Trenutačno je u pripremi dokumentacija za ishođenje građevinske dozvole. Slijedi natjecanje za sredstva iz operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. iz kojeg RH namjerava financirati svoj dio tog projekta. Usto, mora se provesti zajednička procjena utjecaja na okoliš RH i BiH. S obzirom na sve navedeno, u HC-u kažu da u ovom trenutku nije moguće najaviti rok početka gradnje mosta Gradiška.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Mijo Krešić: Migrantsku krizu moramo rješavati žurno, prioriteti na granici

Objavljeno

na

Objavio

Razvoj krize i povećani priljev ilegalnih migranata u BiH doveo je u pitanje unutarnje kapacitete i resurse, te od BiH napravio zemlju nezaobilaznu na migrantskoj ruti. Iako je BiH na migrantskoj ruti, kako se tvrdi, tranzitna država, sve veći broj migranata se zadržava u BiH jer ne mogu ući u EU.

Ovo je državni problem i mora mu se žurno i bez odlaganja pristupiti u državnoj nadležnosti, uz suradnju sa susjednim zemljama i EU, mišljenja je zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić.

Upozorava da je stanovništvo BiH u mnogim područjima ugroženo, te da svakodnevno lokalne vlasti apeliraju na pomoć države i traže zaštitu. Građani strahuju od nastavka nekontroliranog rasta broja migranata, i boje se za svoje domove, imovinu i sigurnost u svojim sredinama.

“Zakoni postoje, ali se ne primjenjuju. Moramo uspostaviti mehanizme djelovanja koji će dati kvalitetniji odgovor na problem migrantske krize nego što je to bilo do sada jer je evidentno da nismo na najbolji način odgovorili problemu s kojim smo suočeni”, dodao je Krešić. To što u BiH nije poznat točan, pa ni približan broj migranata dodatno komplicira odgovor na ovaj problem, ali i daje sliku ozbiljnosti stanja u BiH.

‘’Postojeći resursi se moraju u potpunosti staviti u funkciju posebno kada je u pitanju kontrola granice. Jedan od naših fokusa je granica na istoku, kako bismo pokušali ograničiti priljev migranata, provjeravati njihove podatke i kontrolirati kretanje u BiH.

Ljudski, financijski, tehnički i smještajni kapaciteti moraju se osposobiti kako migrantska kriza ne bi prerasla u humanitarnu katastrofu. Problem migracija se u najskorijem roku mora staviti pod kontrolu, a to je teško bez funkcionalne državne vlasti”, zaključio je zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić.

 

Procurila snimka! Policija dislocirala tisuću migranata iz Bihaća na Vučjak (VIDEO)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Bosnu i Hercegovinu do sada napustilo gotovo polovica stanovništva

Objavljeno

na

Objavio

Prema posljednjem izvještaju Svjetske banke pod nazivom “Migracije i odljev mozgova u Europi i središnjoj Aziji” Bosnu i Hercegovinu je do sada napustilo gotovo polovica stanovništva, odnosno 49,5 posto.

To znači da polovica građana rođenih u BiH, sada živi izvan nje.

Na drugom mjestu u EUropi je Albanija s 39,8 posto, dok je Sjeverna Makedonija na četvrtom – četvrtina Makedonaca (25,7 posto) rođenih u državi sada živi izvan nje.

Hrvatsku je napustila petina stanovništva (21,9 posto) i nakon Malte, ima najveću stopu emigracije u EUropskoj uniji.

I Crnu Goru je napustila petina stanovništva.

Odlazak visokokvalificiranih radnika

Stope iseljavanja visokokvalificiranih radnika posebno su visoke u nekim zemljama Balkana i istočne Europe, u kojima je niži dohodak.

U izvještaju stoji kako visokokvalificirane osobe čine 55 posto ukupnog broja emigranata iz BiH, više od 40 posto u Armeniji i Latviji, a skoro 40 posto u Albaniji, Kazahstanu, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji i Rumunjskoj.

Razni faktori utječu na odljev mozgova iz ovih država. Pored viših primanja, tu su i prilike za stručno usavršavanje i obuku, bolja budućnost za članove obitelji (kao što su mogućnosti za školovanje djece), te bolji životni i radni uvjeti.

Blizina i preferencijalni pristup tržištima rada Europske unije, kao i brojna dijaspora znatno smanjuje troškove emigracije.

Dugotrajna emigracija visokobrazovanih radnika ostavlja dugotrajne negativne posljedice na države koje napuštaju. Odljev mozgova često je simptom, a ne uzrok loše ekonomije države, stoji u izvještaju.

Zapadni Balkan je posebno značajan ‘izvoznik ljudskih resursa’ u polju zdravstvenih radnika, kojih nedostaje u mnogim državama Europske unije, prenosi HMS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari