Pratite nas

Hrvatska

Na sjednici Vlade usvojen Nacrt zakona o Obalnoj straži RH

Objavljeno

na

Foto: HRM/ M. Sirišćević

Prijedlog zakona o Obalnoj straži Republike Hrvatske upućen u Hrvatski sabor na prvo čitanje

Na 180. sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj u četvrtak, 26. rujna 2019. usvojen je Nacrt zakona o Obalnoj straži Republike Hrvatske te je Prijedlog zakona upućen u Hrvatski sabor na prvo čitanje.

Ministar Krstičević poručio je kako je nakon dvanaest godina od primjene Zakona o Obalnoj straži Republike Hrvatske utvrđena potreba za donošenje novoga Zakona, s namjerom daljnjeg razvoja Obalne straže kao jedne od sastavnica sustava domovinske sigurnosti.

“Primarna zadaća Obalne straže je nadzor i zaštita suverenih prava i interesa te provedba jurisdikcije Republike Hrvatske u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu i otvorenom moru, a u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Obalna straža pruža potporu našim državnim tijelima u nadzoru i zaštiti prava i interesa Republike Hrvatske na moru”, kazao je Krstičević istaknuvši da je cilj ovoga Zakona, definiranjem poslova Obalne straže i ovlasti ovlaštenih osoba, regulirati sva pitanja vezana za funkcioniranje Obalne straže.

Predloženi Zakon uređuje i postupanja vezana uz nadzor morskog ribarstva, nadzor sigurnosti plovidbe, zaštitu morskog okoliša, zaštitu prirode i kulturne baštine.

Novina Zakona je u tome što se utvrđuju uvjeti za davanje ovlasti ovlaštenim osobama Obalne straže za obavljanje inspekcijskih poslova na moru u pojedinim upravnim područjima. “Smatramo da će to pridonijeti jačanju sigurnosti i zaštiti interesa Republike Hrvatske na moru”, istaknuo je ministar.

Kao mjera unaprjeđenje stanja sigurnosti i zaštite morskog prostora, sukladno zadaćama sustava domovinske sigurnosti, predloženi Zakon prepoznaje i ulogu Središnje koordinacije, njezina stručnog tijela i područnih jedinica, kao tijela nadležnih za koordinaciju rada u nadzoru i zaštiti interesa Republike Hrvatske na moru.

Predloženi Zakon predstavlja daljnje unaprjeđenje u izgradnji sustava domovinske sigurnosti i obavljanju poslova Obalne straže te ojačanje suradnje i koordinacije rada nadležnih državnih tijela na moru, priopćio je MORH

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Angela Merkel branila hrvatske napore u zaštiti vanjskih granica EU-a

Objavljeno

na

Objavio

Perspektiva zemlje koja štiti vanjsku granicu Europske unije razlikuje se od one koju imaju članice u srcu schengenskog prostora, rekla je u srijedu u Zagrebu njemačka kancelarka Angela Merkel, braneći Hrvatsku od optužbi za kršenje prava migranata.

Na konferenciji za novinare kancelarka je odgovarala na pitanje može li Hrvatska preuzeti predsjedanje Unijom kada je optužuju za nepoštivanje ljudskih prava zbog postupanja prema migrantima na granici s Bosnom i Hercegovinom.

“Europska unija živi od toga da ima različite perspektive”, rekla je Merkel nakon bilateralnog sastanka s premijerom Andrejem Plenkovićem održanog na rubu kongresa Europske pučke stranke (EPP) koji se prvi put održava u Zagrebu.

“Iz perspektive zemlje koja mora štititi vanjske granice to izgleda drugačije nego iz perspektive jedne zemlje koja je u sredini europskog prostora”, rekla je Merkel.

Hrvatska kao mlada država itekako može unijeti svoja iskustva jer su joj pregovori u svježem sjećanju za razliku od Njemačke kojoj pristup u EU seže u daleku prošlost, kazala je. “Hrvatska je puno toga učinila kako bi stvorila preduvjete za pristup schengenskom procesu i Komisija je to i pozitivno ocijenila”, rekla je nadalje.

Njemačka još nije o tome raspravljala, dodala je. “Ali ću skrenuti pozornost na to što je sve učinjeno. Tijekom njemačkog predsjedanja vodit će se rasprava o tome”, kazala je kancelarka zemlje koja će nakon Hrvatske u prvoj polovici 2020. preuzeti predsjedanje u drugom polugodištu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Vukovarci odali počast žrtvama na Ovčari

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Komemoracijom te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća Vukovarci su u srijedu odali počast žrtvama ekshumiranima iz masovne grobnice na Ovčari, poljoprivrednom dobru kod Vukovara na kojem je 20. studenoga 1991. ubijeno i u masovnu grobnicu zakopano 200 ranjenika i civila odvedenih iz vukovarske bolnice nakon sloma obrane grada.

Vijence podno spomen obilježja na Ovčari položila su i svijeće zapalila brojna izaslanstva, među kojima i Grada Vukovara predvođeno gradonačelnikom Ivanom Penavom.

Tijekom komemorativnog programa “Ovčara – vječna rana” u organizaciji Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata, pročitana su imena svih 200 žrtava, među kojima su bili i novinar Hrvatskog radija Vukovar Siniša Glavašević te francuski ratni dragovoljac Jean-Michel Nicolier. Pokraj svakog od 200 kupolastih čempresa, zasađenih na mjestu masovne grobnice, postavljena je crvena ruža.

Molitvu je predvodio gvardijan Franjevačkog samostana u Vukovaru fra Ivica Jagodić.

Još se traga za 60 zatočenika iz vukovarske bolnice

Nakon pada Vukovara 18. studenoga 1991. iz vukovarske bolnice odvedeno je oko 260 ranjenika i civila, a njih 200 je dva dana poslije pogubljeno na Ovčari. Za oko 60 preostalih zatočenika odvedenih iz bolnice još se traga. Najmlađoj žrtvi Ovčare bilo je 16, a najstarijoj 77 godina. Od 200 ekshumiranih žrtava, 192 su do sada identificirane, a osam nije.

Članovi Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata do Ovčare su došli u mimohodu od Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata.

Program ovogodišnjeg obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. završava u srijedu navečer misom zadušnicom, koja će biti služena u vukovarskoj Župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova.

Bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza 1991. kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na grad. Opkoljeni Vukovar branilo je oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske.

U koncentracijske logore odvedeno 7000 vukovarskih branitelja i civila

Nakon gotovo tromjesečne vojne opsade obrana grada slomljena je 18. studenoga 1991. godine. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

Prema popisu koji je sastavio Franjevački samostan u Vukovaru nakon dvogodišnjeg prikupljanja podataka o stradalima u obrani Vukovara, tijekom agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi na taj grad 1991. godine stradalo je 2.717 branitelja i civila. Na popisu nestalih osoba iz Domovinskog rata nalazi se još 386 osoba kojima se svaki trag gubi u ratnom Vukovaru 1991. godine. (Hina)

 

Nema zaborava i nema inverzije povijesti, zna se i uvijek će se znati tko je bio tko u tom ratu!

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari