Pratite nas

Na Sveučilištu predstavljena zborka dokumenata o doprinosu dijaspore hrvatskoj neovisnosti

Objavljeno

na

Uloga kanadske dijaspore u borbi za neovisnost Hrvatske

Zbirka dokumenata autora Vladimira Benkovića “Dokumenti iz iseljeništva – Uloga hrvatskih intelektualaca u borbi za slobodnu Hrvatsku” predstavljena je u petak u auli Sveučilišta u Zagrebu i sadrži dokumente o radu AMCA-e Toronto u vrijeme Domovinskog rata i uspostave slobodne Hrvatske. Ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor rekao je da su “svojim sustavnim i aktivnim pomaganjem Republici Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata AMCA udruge širom svijeta odigrale važnu ulogu u borbi za njezinu neovisnost”.

Aleksa Bjeliš - Sveučilište u Zagrebu - AMCA Toronto

Dokumenti AMCA TorontoDokumenti AMCA Toronto 02

Inicijativni odbor Almae matris Croatiae alumni sastao se u Torontu 1989., a prvu godišnju skupštinu održao je u ožujku 1990. godine. AMCA Toronto pristupio je i radu Kanadsko-hrvatskog kongresa. Knjige u dva dijela enciklopedijskog formata, na oko 1300 stranica prikazuju rad AMCA Toronto u razdoblju od 10 godina, kao materijalnu, diplomatsku i medijsko-promidžbenu pomoć Hrvatskoj u ratnom i poratnom vremenu, u slijedu prikaza utentičnih dokumenata.

Što je sve učinila AMCA Toronto za uspostavu i priznanje hrvatske države

Nazor je rekao da je riječ o knjizi u kojoj je na gotovo 1280 stranica u 12 poglavlja predstavljena opsežna korespondencija između AMCA-e i tadašnjih ustanova, medija i važnih osoba od 1990. do 1999. godine. “Dokumenti navedeni u ovoj knjizi svjedoče o usrdnom djelovanju hrvatskih intelektualaca, akademskih građana u iseljeništvu okupljenih u AMCA-u, ali i svih ostalih koji su kroz spomenutu ulogu pomagali Hrvatskoj”, rekao je Nazor i dodao da su u prilogu knjige CD-i s cjelokupnim izdanjem časopisa Gaudeamus, u to doba jedinog hrvatskog glasila na engleskom jeziku na sjevernoameričkom kontinentu, kao i korespondencija s New York Timesom koji je u američkom tisku bio i ostao predvodnik u antihrvatskoj promidžbi.

Branko Kunst, osnivač AMACIZ-a, prvog alumni društva na Sveučilištu u Zagrebu rekao je da knjiga pokazuje što je sve učinila AMCA Toronto za uspostavu i priznanje hrvatske države. “Sljedeći važni trenutak AMCA-e bila je skupština koja je održana 2. lipnja 1992. u Zagrebu, dakle nakon što je Hrvatska uspostavljena kao demokratska država i priznata. Tada je u nazočnosti predstavnika AMCE-e iz zemlje i inozemstva napravljen i prihvaćen dogovor oko pristupanja saveza društava bivših studenata. Tu su se objedinila sva društva u jednu organizaciju”, smatra Kunst.

Šunjić: Prioritet je bila obrana Hrvatske

Rektor Sveučilišta u Zagrebu od 1991. do 1998. godine Marijan Šunjić osvrnuo se na dijasporu i njezino djelovanje: “Dijaspora je u to vrijeme imala tri glavna smjera, pri čemu akademski dio čak nije bio prioritetan jer je Hrvatska bila ugrožena. To je bila humanitarna pomoć, vojna pomoć uz posebno sudjelovanje mnogih iseljenika, širenje istine o Hrvatskoj, znači političko-informativno djelovanje”.

Kada je riječ o Sveučilištu, Šunjić smatra da je “naglasak bio na reformi Sveučilišta, nešto manje na materijalnoj pomoći, obnovi, stipendiranju studenata, kadrovskoj pomoći i posredovanju u stvaranju kontakata i suradnji sa stranim sveučilištima”.

Autor i urednik knjige Vladimir Benković objasnio je nazočnima na predstavljanju knjige razloge njezina objavljivanja. “Prvi je razlog da ono što nije napisano ili objavljeno na televiziji, ne postoji. Drugi je razlog to što se zadnjih godina, možda čak i dekade, prema nama koji smo bili u iseljeništvu odnosi jako loše. Barem je to naš dojam i umanjuje se ono što smo mi učinili”.

Benković se osvrnuo na današnju situaciju u Hrvatskoj i djelovanje budućih generacija: “Buduće generacije imat će što raditi, a nadam se da će na neki način ironija situacije da ovaj skup održavamo na Trgu maršala Tita, nekako malo pomaknuti faktore da to promijene. A Hrvatskoj televiziji nadam se da ne će imati u onom što se hrvatski zove primetime jednu takvu emisiju o ljudima koji poriču da smo se mi borili i koji su nam nametnuli embargo na oružje kada smo se trebali braniti”.

Narod.hr

tekst: Ivana Nikolić,

slike: Damir Borovčak

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Munira Subašić: Svi naši u Srebrenici su bili živi dok Ratko Mladić nije došao

Objavljeno

na

Objavio

Očekujemo da Ratko Mladić dobije doživotnu kaznu i da mu se presudi za genocid, ne samo u Srebrenici nego i u Prijedoru i drugim općinama, kazala je za N1 Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa”.

Subašić je zajedno sa drugim predstavnicama Udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa” otputovala jutros u Haag kako bi prisustvovale izricanju prvostepene presude bivšem generalu Vojske RS Ratku Mladiću, optuženom za genocid i zločine protiv čovječnosti.

U razgovoru za N1 poručila je kako od Haškog tribunala očekuje da ispunio ono zbog čega je i osnovan.

“Znam da Sud ne radi po pravdi nego po nekim zakonima. Međutim, očekujem doživotnu kaznu i da mu se presudi za genocid, ne samo u Srebrenici nego i u Prijedoru i drugim općinama. Gdje je god došla njegova čizma napravila je genocid. Očekujem jedan dio pravde, zadovoljstva. Haški sud je pri zatvaranju i vjerovatno će ispuniti ono zbog čega je osnovan”,istakla je Subašić.

Podsjetila je na važnost presude Ratku Mladiću, koja će biti izrečena 22. novembra u srijedu.

“Ovo je najjača presuda. On je najodgovorniji. Svi naši u Srebrenici su bili živi dok on nije došao. Kada je došao izdao je naredbu da se što više siluje majki, da se ubije što više naše djece…koga nisu ubili da se protjera. Imao je namjeru napraviti etnički čistu teritoriju”, zaključila je predsjednica Udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa”.

ICTY u srijedu izriče presudu srebreničkom krvniku Ratku Mladiću

Ratni zapovjednik obrane Škabrnje Marko Miljanić: Nikome se ne sudi za Škabrnju

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Hrvatska povukla kandidaturu za sjedište Europske agencije za lijekove

Objavljeno

na

Objavio

Ministri vanjskih poslova EU-a danas će u Bruxellesu odlučiti o tome gdje će biti novo sjedište Europske agencije za lijekove (EMA), prestižne organizacije koja budućem domaćinu donosi značajnu ekonomsku dobit.

Iako se danas očekivala odluka o budućim sjedištima Europske agencije za lijekove (EMA), za što se kandidirao i Zagreb, iz Ministarstva je stigla obavijest da Hrvatska povlači svoju kandidaturu.

‘Republika Hrvatska je odlučila povući kandidaturu za sjedište Europske agencije za lijekove. Takva je odluka donesena nakon naše ocjene postupka koji prethodi donošenju odluke o premještaju ove agencije iz Ujedinjene Kraljevine.

Držimo da taj postupak ne osigurava vrednovanje svih kriterija na isti način, te da je bio podložan sugestivnim ocjenama same Europske agencije za lijekove. Republika Hrvatska je međutim u ovom postupku prikupila vrijedno iskustvo natjecanja za sjedište budućih agencija i tijela Europske unije.

Držimo da bi temelj svih budućih odluka trebao biti načelo jednakosti među državama članicama, što ponajprije uključuje i ravnomjernu distribuciju sjedišta agencija i tijela Europske unije’, stoji u priopćenju.

Za sjedište te agencije do jutrošnjeg se priopćenja MVEP-a natjecalo 19 gradova, među kojima i Zagreb.

Podsjetimo, na sastanku Vijeća za opće poslove (GAC) na kojem je trebala sudjelovati i hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić trebala bi se donijeti odluka o budućim sjedištima Europske agencije za lijekove (EMA) i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA), koje moraju napustiti London nakon Brexita.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari