Pratite nas

Iz Svijeta

Na Zapadnom Balkanu broj migranata u 2019. porastao za 46 posto

Objavljeno

na

Tijekom 2019. na području Schengena zabilježen je ilegalan ulazak 139.000 migranata, što je manje u odnosu na nekoliko godina ranije, dok je pak na zapadnom Balkanu broj migranata porastao za 46 posto, objavile su u utorak banjalučke Nezavisne novine.

Pozivajući se na podatke preliminarnog izvješća Europske službe za migracije (FRONTEX), list navodi da je u prošloj godini u područje Schengena ušlo 24.000 ilegalnih migranata na njegovim zapadnim granicama, 14.000 na istočnim te 82.000 na području istočnog Mediterana, koje obuhvaća i zapadni Balkan.

Naglašeno je i da je u matične zemlje vraćeno 15.850 migranata koji su prošli proceduru odbijanja zahtjeva za azil, dok je godinu ranije vraćeno njih 13.739.

Na područje zapadnog Balkana najviše migranata došlo je preko teritorije Turske.
Frontex je za list potvrdio kako je, unatoč padu broja migranata na području Schengena, u istočnom dijelu Mediterana došlo do pojačanog pritiska, koji je počeo u proljeće prošle godine.

“Do vrhunca je došlo u rujnu, a onda je počeo opadajući trend, što je u skladu sa sezonskim promjenama. Ukupno gledano, detektirali smo 82.000 migranata na toj ruti, ili za 46 posto više nego prethodne godine”, istaknula je predstavnica za odnose za javnošću Frontexa Isabela Vivior.

Frontex ističe očekivanja da će ove godine biti uspješniji u borbi protiv ilegalnih migracija jer se očekuje uspostava stalnih postrojbi Europske granične kontrole i Obalne straže.
Na natječaj na novačenje 700 stalnih službenika javilo se oko 7.500 kandidata.

“Nakon novačenja, prva skupina službenika Europske granične kontrole i Obalne straže će veći dio 2020. godine provesti na obuci i razmještanju na različite dijelove europske granice. To će biti masivna promjena u odnosu na dosadašnji rad”, navodi Frontex.

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu osnovana je 2004. kako bi pomogla zemljama EU-a i zemljama pridruženima šengenskom prostoru pri zaštiti vanjskih granica područja slobodnog kretanja unutar EU-a. (Hina)

ŠOLA: Zašto invaziju iz islamskog svijeta nazivamo migracijom?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Norbert Roettgen: Situacija u CDU-u je toliko ozbiljna da se radi o budućnosti stranke

Objavljeno

na

Objavio

Novi kandidat za mjesto predsjednika CDU-a: Situacija u CDU-u je toliko ozbiljna da se radi o budućnosti stranke

U utrku za mjesto predsjednika njemačke vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU) u utorak se uključio i dugogodišnji demokršćanski političar, bivši ministar zaštite okoliša i trenutni predsjednik vanjskopolitičkog odbora Bundestaga Norbert Roettgen.

“Situacija u CDU-u je toliko ozbiljna da se radi o budućnosti stranke i o tomu što ona predstavlja za stabilnost Njemačke”, napisao je Roettgen aktualnoj predsjednici CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer, a prenosi dnevnik Rheinische Post.

Roettgen, koji je od 2009. do 2012. obnašao dužnost saveznog ministra zaštite okoliša, slovi kao začetnik ideje o njemačkom izlasku iz procesa dobivanja energije u atomskim centralama i termoelektranama na ugljen.

Godine 2012. je bio i glavni kandidat na izborima u saveznoj zemlji Sjevernoj Rajni–Vestfaliji, ali je izgubio od socijaldemokrata, nakon čega se povukao sa svih funkcija.

Kramp-Karrenbauer danas započinje seriju razgovora s potencijalnim kandidatima za mjesto predsjednika CDU-a.

Za sada su interes za mjesto predsjednika CDU-a pokazali bivši predsjednik demokršćanskog zastupničkog kluba Friedrich Merz, aktualni premijer savezne zemlje Sjeverna Rajna–Vestfalija Armin Laschet i ministar zdravstva Jens Spahn.

Mjesto predsjednika CDU-a je postalo otvoreno nakon što je Kramp-Karrenbauer početkom prošlog tjedna najavila povlačenje s ove dužnosti nakon tek nešto više od godine dana.

Kao razlog njezina povlačenja navodi se skandal oko izbora premijera savezne zemlje Tirinške, tijekom kojeg je lokalni ogranak CDU-a, protivno uputama s vrha stranke, surađivao s radikalno desnom Alternativom za Njemačku (AfD), nakon čega se i Kramp-Karrenbauer našla na udaru kritika zbog lošeg obavljanja dužnosti.

Posljednjih dana su sve izraženiji glasovi koji se zalažu za to da vodstvo CDU-a preuzme nekoliko osoba. Kramp-Karrenbauer se zalaže za to da predsjednik CDU-a bude ujedno i demokršćanski kandidat za kancelara na sljedećim parlamentarnim izborima.

Tom rješenju se protivi sestrinska Kršćansko-socijalna unija (CSU) iz Bavarske koja, također želi ravnopravno sudjelovati u raspravi o mogućem kancelarskom kandidatu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Turska naredila uhićenje 700 osumnjičenih za pokušaj puča 2016.

Objavljeno

na

Objavio

Turski tužitelji u utorak su naredili uhićenje 700 ljudi, uključujući vojno i pravosudno osoblje, u novom potezu protiv mreže optužene za pokušaj državnog udara 2016.

Vlasti od 2016. pokušavaju razbiti mrežu navodnih sljedbenika muslimanskog klerika Fethullaha Gulena nakon neuspješnog pokušaja državnog udara u kojemu je ubijeno 250 ljudi.

Policija još rutinski provodi racije.

Najnovije operacije pokazuju da policija ponovno pojačano djeluje protiv navodnih pristaša Gulena, nekadašnjeg saveznika predsjednika Tayyipa Erdogana koji je kasnije postao njegov glavni neprijatelj.

Gulen koji se nalazi u egzilu u Pensilvaniji od 1999., odbacuje bilo kakvu umiješanost u pokušaj puča.

Tužitelji su naredili uhićenje 157 ljudi, uključujući 101 službenika, u istrazi turskih oružanih snaga, objavila je državna novinska agencija Anadolija.

Oko sto ljudi je dosad pritvoreno, objavila je privatna novinska agencija Demiroren, a Anadolija piše da je u Ankari uhićena 71 osoba u istrazi Gulenovih pristaša u ministarstvu pravosuđa.

Tužitelji su naredili uhićenja još 467 osumnjičenika diljem zemlje zbog povezanosti s Gulenom.

Erdogan godinama optužuje pristaše Gulena za uspostavu “paralelne države” infiltriranjem u policiju, pravosuđe i druge državne institucije.

Oko 80.000 ljudi se od pokušaja puča nalazi u zatvoru i čeka suđenje, a oko 150.000 državnih službenika, vojnog osoblja i drugih dobilo je otkaz ili su suspendirani.

Zapadni saveznici Turske, uključujući Europsku uniju, kao i skupine za ljudska prava, kritizirali su razmjere tih mjera, dok ih je Ankara branila kao nužni odgovor na sigurnosnu prijetnju, prenosi Hina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari