Pratite nas

Politika

Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je donijela još nekoliko kadrovskih odluka.

Objavljeno

na

Vlada Republike Hrvatske  je na zatvorenom dijelu današnje, 58. sjednice odgovorila na tužbu u upravnom sporu protiv Rješenja tuženika Povjerenika za informiranje, radi prava na pristup informacijama.

Također, usvojen je pregled zakonskih i podzakonskih prijedloga kojima Republika Hrvatska prihvaća pravnu stečevinu Europske unije za 2017. godinu. Pregledi su dostupni putem sljedećih poveznica: http://bit.ly/2wXZ0Ga i http://bit.ly/2wXZ0Ga.

Što se tiče kadrovskih pitanja, na osobni zahtjev razriješena je glavna tajnica Ministarstva zaštite okoliša i energetike Vlatka Vraneković. Anji Bagarić dano je ovlaštenje za obavljanje poslova glavnog tajnika spomenutog Ministarstva do imenovanja glavnog tajnika Ministarstva zaštite okoliša i energetike, temeljem postupka po provedenom javnom natječaju, a najduže do šest mjeseci.

Razriješen je vršitelj dužnosti ravnatelja Hrvatskog centra za razminiranje Ante Brkljačić, a novim je ravnateljem, temeljem provedenog postupka po raspisanom javnom natječaju, imenovan Zdravko Modrušan.

Damir Krstičević imenovan je predsjednikom Odbora Hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa koji se, sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o osnivanju radnih tijela Hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa za izradu dokumenata i provođenje aktivnosti na području umanjenja rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj, od 14. rujna 2016. godine, imenuje kao predstavnik Vlade Republike Hrvatske.

Miroslav Šimić razriješen je dužnosti člana Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Novim je članom, kao predstavnik Hrvatskoga sabora, imenovan Josip Borić.

Anđelko Dundić razriješen je dužnosti pomoćnika ministra pravosuđa. Novom je pomoćnicom ministra imenovana Jana Špero.

Na prijedlog Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za upravljanje strateškim trgovačkim društvima doneseni su zaključci kojima se skupštinama i nadzornim odborima strateških trgovačkih društava predlaže imenovanje predsjednika i članova uprava, sukladno Uredbi o kriterijima za provedbu postupaka odabira i imenovanja kandidata za predsjednika i članove uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, temeljem provedenih postupaka po objavljenim javnim natječajima.

Nadzornom odboru Hrvatske banke za obnovu i razvitak predlaže se imenovanje mr.sc. Tamare Perko za predsjednicu Uprave, a mr.sc. Hrvoja Čuvala i Hrvoja Turkalja za članove Uprave.

Nadzornom odboru Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. predlaže se imenovanje mr.sc. Dore Matošić za predsjednicu Uprave, a Stjepka Čička za člana Uprave.

Skupštini Hrvatske lutrije d.o.o. predlaže se imenovanje Marija Muse za predsjednika Uprave, a mr.sc. Eugena Sunare za člana Uprave.

Nadzornom odboru Agencije za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama d.o.o., predlaže se imenovanje Saše Bilića za predsjednika Uprave i Vlade Rendulića za člana Uprave.

Nadzornom odboru Hrvatske pošte d.d. predlaže se imenovanje mr.sc. Hrvoja Parlova i Mate Mišetića za članove Uprave.

Skupštini Zračne luke Osijek d.o.o. predlaže se imenovanje Davora Forgića za člana Uprave – direktora.

Skupštini Zračne luke Split d.o.o. predlaže se imenovanje mr.sc. Lukše Novaka za člana Uprave – direktora.

Skupštini Zračne luke Zadar d.o.o. predlaže se imenovanje Josipa Klišmanića za člana Uprave – direktora.

Skupštini društva Zračne luke Zagreb d.o.o. predlaže se imenovanje Ranka Ilića za člana Uprave – direktora.

Skupštini Hrvatskih autocesta d.o.o. predlaže se imenovanje Tomislava Rosandića za predsjednika Uprave te dr. sc. Borisa Huzjana i Stjepana Baranašića za članove Uprave.

Skupštini Hrvatskih cesta d.o.o. predlaže se imenovanje Josipa Škorića za predsjednika Uprave te Nikše Konjevoda i Alena Leverića za članove Uprave.

Skupštini društva HŽ Putnički prijevoz d.o.o. predlaže se imenovanje Željka Ukića za predsjednika Uprave te Mladena Lugarića i Damira Rubčića za članove Uprave.

Skupštini društva HŽ Infrastruktura d.o.o. predlaže se imenovanje Ivana Kršića za predsjednika Uprave te Darka Barišića, Marka Zdravka Žubrinića i Nikole Ljubana za članove Uprave.

Skupštini Agencije za komercijalnu djelatnost d.o.o. predlaže se imenovanje Jure Sertića za člana Uprave – glavnog direktora.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Milan Bandić na sastanku gradonačelnika Beograda, Zagreba i Sarajeva

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Dženan Kriještorac / Radiosarajevo

Trojica gradonačelnika razmijenit će znanja i iskustva Zagreba, Beograda i Sarajeva!

I to iz područja održivog lokalnog razvoja, razgovarati o mogućnostima kreiranja jedinstvene turističke ponude (!), ulozi glavnih gradova u procesu izgradnje trajnog mira, pomirenja i suradnje u tzv. regiji, kao i o intenziviranju međugradske i prekogranične suradnje kroz projekte EU.

U Sarajevu će danas biti održan prvi trilateralni sastanak gradonačelnika Beograda, Zagreba i Sarajeva. Gradonačelnici Beograda dr. Zoran Radojičić, Zagreba Milan Bandić i Sarajeva Abdulah Skaka, razgovarat će o intenzivnijoj suradnji ta tri glavna grada Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, prenosi republika.rs

Prema riječima gradonačelnika Beograda Radojičića, današnji sastanak u Sarajevu je izuzetno značajan za razvoj suradnje Beograda, Zagreba i Sarajeva.

“Raduje me prilika da razmijenimo iskustva, unaprijedimo odnose, napravimo osnovu za još bolju suradnju, značajnu za naše gradove, i tako poboljšamo kvalitetu života sugrađana u sve tri prijestolnice”, ustvrdio je Radojičić.

Sastanku će, osim delegacija gradova, nazočiti i predstavnici veleposlanstava Srbije i Hrvatske u BiH.

S obzirom da je Zagreb, tradicionalno i povijesno, grad koji bio i jest dio srednjoeuropske uljudbe, te s obzirom na gotovo dva desetljeća dugo forsiranje suradnje u “regionu” – postavlja se pitanje zašto gradonačelnik ide na ove sastanke i koji je smisao toga. Dok se sa Sarajevom još i mogu uspostaviti neke povijesne i političke sveze, premda je za Zagreb interesantniji grad u susjednoj državi Mostar kao središte Hrvata, koji je smisao povezivanja s Beogradom umjesto povezivanja s Budimpeštom ili Bečom. A pogotovo ne u ovakvom trilateralnom obliku kao glavnih gradova država koje su nekada bile stožer i osnova komunističke tvorevine Jugoslavije bez kojih ova država ne bi mogla nikako postojati.

S obzirom na više nego negativna iskustva za hrvatski narod, pa i Zagrepčane, u dvije Jugoslavije, mnogi se pitaju zašto se više ne intenzivira suradnja s glavnim gradovima susjednih država Srednje Europe koje su Zagrebu puno bliže i uljudbom i povijesno: Ljubljanom, Bečom, Budimpeštom i Bratislavom.

Zar ne bi Zagreb mogao osmisliti kvalitetniju turističku ponudu u obliku suradnje i aranžmana s Ljubljanom i Budimpeštom, gdje je na vlasti nama vrlo skloni Orban, nego sa balkanskim gradovima Sarajevom i Beogradom?

Vizija stanovnika Zagreba, a i svih Hrvata, je da njihov grad bude najljepši srednjoeuropski grad s milijun stanovnika, znanstveno, kulturno i gospodarsko središte te važno prometno čvorište, glavni grad decentralizirane Hrvatske s BDP-om na europskoj razini, većom zaposlenosti i manjim siromaštvom.

A ne da postane mjesto susreta nekakvih balkanskih mini-triletrala.

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Nakon Slavonije i Dalmacija traži Beljakovu ostavku

Objavljeno

na

Objavio

Nezadovoljni članovi HSS-a iz Splitsko-dalmatinske županije odaslali su sljedeće priopćenje:

‘Za sve lošiji rejting HSS-a krivac je Krešo Beljak sa svojim poltronima i mi, splitsko-dalmatinski HSS-ovci ovim putem podupiremo zahtjev naših stranačkih kolegica i kolega iz Slavonije za pokretanjem postupka njegove suspenzije.

HSS u Splitsko-dalmatinskoj županiji gotovo da više ne postoji, od 55 lokalnih organizacija, 39 općina i 15 gradova, do dolaska Beljaka imali smo 39 aktivnih organizacija, a nakon njegova preuzimanja preostala je pustoš od 150 članova i par organizacija HSS-a. Osim jednog čovika, a to je Jure Gurdulić s Hvara, ‘prvi dodavač’ Kreše Beljaka i predsjednik ŽO HSS-a Splitsko-dalmatinske županije koji ‘puše u istu tikvu’ kao i Beljak.

Stranka je duboko podijeljena zbog nejasnog političkog programa i političkog zaokreta iz desnog centra do pozicije gotovo krajnje ljevice. Nauk braće Radić je poveznica koja trajno povezuje članove HSS, ali u posljednje vrijeme različita manipulativna  tumačenja njihovog nauka od strane našeg ‘povjesničara’ Beljaka dovode do podjela u stranci i iz tog razloga HSS-a u cijeloj Dalmaciji gotovo više nema. HSS jedva opstaje i može se reći da je ‘na kisiku’.

HSS se već duže vrijeme bavi sam sa sobom, programski smo apsolutno neprepoznatljivi i nevjerodostojni, što za posljedicu ima nizak rejting stranke. Uzroci su sasvim jasni, a vodeći je problem što se ljudi više ne žele baviti HSS-om sve dok je Krešo Beljak predsjednik.

Bez jasnog političkog stava se stalno upušta u dnevno-političke, ideološke i opće društvene polemike. Polemike bez smisla i sadržaja dok je komunikacija unutar stranke po tim pitanjima apsolutno izostala. U posljednje dvije godine HSS su napustili ili su iz nje isključeni mnogobrojni istaknuti pojedinci iz Splitsko dalmatinske županije pa i cijele Hrvatske što je za posljedicu imalo slabljenje velikog broja općinskih, gradskih i županijskih organizacija. Naša županjska organizacija dovedena je do samouništenja dolaskom Beljaka za čelnog čovjeka HSS-a. Ukratko, HSS u Dalmaciji gotovo više niti ne postoji osim u onim sredinama gdje je Beljak našao pet ljudi i sam sebi osnovao ‘Hrvatsku samoborsku stranku’.

Zbog uvođenja modela socijalno neosjetljive članarine veliki broj do tada aktivnih članova Stranke se pasivizirao i uopće ne sudjeluje u radu stranke. Na lokalnim izborima u cijeloj Dalmaciji i Splitsko-dalmatinskoj županiji doživjeli smo debakl iz kojeg nas ne može izvući ni, da se našalimo, ‘čarobnjak iz Šibenika zvani Kiki’ kojeg bi Beljak volio vidjeti u Predsjedništvu HSS, a da bi imao jednog čovjeka više na svojoj strani.

Beljakove samovoljne odluke dovele su do toga da mnogobrojni ogranci, gradske i općinske organizacije samo formalno egzistiraju, a veliki broj ih je praktički i ugašen. Niži oblici ustrojstva (Predsjedništvo, Glavni odbor) su se nametnuli i ‘nadredili’ u procesima odlučivanja u odnosu na Glavnu skupštinu HSS-a. Takvim potezima Beljak je suspendirao demokraciju i privatizirao stranku, što je i želio. Gotovo da je do kraja u tome i uspio dok se članovi HSS-a iz Slavonije nisu pobunili protiv njegove tiranije i rekli – ovako više ne može!

Mi, Splitsko-dalmatinski HSS-ovci ovim putem podupiremo zahtjev naših stranačkih kolegica i kolega iz Slavonije za pokretanjem suspenzije protiv predsjednika Kreše Beljaka.

Pokušavajući javnosti i članovima HSS-a dokazati (obmanuti) kako ima podršku članstva i Predsjedništva, Beljak krajem kolovoza na Hvaru, ‘kod našega Jure’ organizira team building za odabrano društvo. S Hvara predsjednik Beljak će se obratiti javnosti s ‘optimističnim porukama’ o situaciji u Dalmaciji. Ne znamo hoće li reći pravo stanje ili će opet iskriviti činjenice pokušavajući veličati svoje ‘uspjehe’?

Obmanjivanje javnosti nas ne bi začudilo jer primjena i tumačenje Statuta su najčešće proizvoljni i veliki broj značajnih odluka ili procesa unutar stranke su rezultat improvizacija ili unaprijed donesenih odluka od strane predsjednika Beljaka. Statut HSS-a privatizirao je i glavni tajnik stranke, tumači ga proizvoljno, s Nadzorni odbor postoji samo na papiru jer su svi dali ostavke nezadovoljni stanjem u stranci.

Ovim putem i javno postavljamo pitanje Kreši Beljaku, predsjedniku HSS-a:

Je li točna informacija da su članovi Predsjedništva HSS-a – tajnik Ilija Čorić, blagajnik Mario Vlahović, predsjednica Organizacije mladih Marija Kukić (organizacija je raspuštena zbog nerada) i predsjednica Sveučilišne organizacije Petra Vresk, zaposlenici HSS-a s izdašnim plaćama, a ujedno i vaši ‘dizači ruku’ u Predsjedništvu HSS-a?

Da bi HSS oživio, ne samo u Dalmaciji nego i u cijeloj Hrvatskoj, programski se mora vratiti u politički centar i jednako se otvoriti za suradnju sa svim srodnim strankama. Suradnja sa strankama krajnje ljevice i krajnje desnice nije prihvatljiva za HSS. Program Stranke se i dalje treba temeljiti na moralnim načelima i učenju braće Radić, poštujući pri tome demokršćanske vrijednosti, dok u političkom smislu program mora biti prilagođen aktualnim problemima i potrebama društva. HSS mora ponuditi rješenja, a ne stalno govoriti o problemima koje svi vidimo, a ništa ne činimo.

HSS mora imati jasne stavove o poljoprivrednim politikama, ruralnom razvoju, zaštiti nacionalnih dobara i resursa, zaštiti okoliša, ravnomjernom razvoju svih dijelova RH i zaštiti građanskih i socijalnih prava svih potencijalno ugroženih društvenih kategorija. Bez poljoprivrednog i ruralnog razvoja kao okosnice revitalizacije gospodarstva nema ni sredstava potrebnih za funkcioniranje svih segmenata države i društva.

Percepcija javnosti o HSS-u je loša, pa i percepcija samih, pasiviziranih članova. Zahvaljujući Beljaku javnost i članstvo ne znaju kakvi su naši stavovi o pojedinim društvenim pitanjima. Beljak u javnosti predstavlja HSS i nije čudo da nas nitko ‘ne doživljava’. Ili nas doživljavaju kao skupinu diletanata koji nemaju jasne razvojne programe od nacionalnog interesa. Kao skupinu osoba koji niti znaju, niti mogu učiniti išta za dobrobit Hrvatske. A istina je posve drugačija. Mnogi stručni i sposobni ljudi, vrsni profesionalci su se povukli pred naletom samovolje i tiranije Beljaka i njegovih poltrona.

Dok se Hrvatska doslovno raspada, u nedostatku ozbiljne politike i programa, Beljak javnost zasipa huškačkim izjavama.

Podsjećamo na izvorišne osnove HSS-a koji nikada nije podržavao nacizam, a niti komunizam tj. protiv smo se svih totalitarnih režima.

Da bi opstao i rastao HSS mora jasno definirati svoju politiku s ciljem omasovljenja i ponovnog uključivanja članstva u rad i u procese odlučivanja u stranci. Stranka se iznova mora demokratizirati na svim razinama, obnoviti rad pasivnih i zamrlih općinskih, gradskih i županijskih organizacija koje su samovoljom Beljaka ugašene.

Jednostavno, ne želimo dalje pasivno promatrati urušavanje HSS-a i tražimo od Beljaka da se sam povuče s mjesta predsjednika stranke kao i provođenje unutarstranačkih izbora do kraja 2018. godine prema svim demokratskim principima.’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari