Pratite nas

Politika

Načelnik Gunje optužuje Anku Mrak Taritaš: ‘Na svakom obnovljenom kvadratu je razlika od 5.810 kn’

Objavljeno

na

Načelnik Općine Gunja Hrvoje Lucić rekao je danas na konferenciji za novinare kako od DORH-a i drugih nadležnih institucija u Hrvatskoj očekuje da se ispitaju troškovi obnove stambenih objekata u Gunji. Istakao je kako je radi brojnih upita mještana ali i sumnji u njega i Općinu angažiran stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina ING Ekspert d.o.o. iz Zagreba za procjenu vrijednosti troškova građenja, piše Večernji List

– Sudski je vještak utvrdio da su stvarni troškovi gradnje kuća nakon poplave u Gunji iznosili 6.800 kuna po metru četvornom s uključenim Porezom na dodanu vrijednost, odnosno s cjelokupnom projektnom dokumentacijom 6.940 kuna po metru četvornom. Gradnju tih istih objekata Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja platilo je čak 12.750 kuna po četvornom metru što je odobrila tadašnja ministrica Anka Mrak Taritaš, rekao je Lucić.

U nalazu vještaka stoji kako je mišljenje izdano bez pregleda unutarnjih dijelova zgrade i bez uvida u projektnu dokumentaciju. Lucić je rekao kako je i osobno u više navrata ukazivao na brojne nelogičnosti u obnovi pa čak i tražio uvid u troškovnike ali da niti njemu niti Općini nikada ti podaci nisu dostavljeni. Nisu čak dobili niti informaciju koliko je precizno kuća obnovljeno niti koliko ih je građeno iz temelja. Tvrdi da sve te podatke posjeduju u ministarstvu ali da oni nikada nisu došli u poplavljena područja.

– Moja je greška što sam to tražio usmeno. Čak i ljudi kojima su građene ili obnovljene kuće nisu dobili uvid u troškovnik. Na svakom obnovljenom kvadratu pojavljuje se razlika od 5.810 kuna za što je odgovorna isključivo bivša ministrica Mrak Taritaš jer ona je ta koja je sve držala pod kontrolom i o svemu je odlučivala, istakao je Lucić.
Vezani članci

Govoreći o tome kako se provodila obnova u Gunji rekao je kako je uočeno niz propusta i nekvalitetno obavljenih radova. Tvrdi da su korišteni nekvalitetni materijali, da su radili neprijavljeni radnici, da neke tvrtke nisu nikada niti došle na teren nego su odmah uzimale podizvođače.

-Upozorio sam i na to bivšu ministricu ali mi je samo rekla da o radnicima na crno mogu izvijestiti ministra Mrsića ali da će tada obnova trajati godinu dana duže. Kada god sam tražio uvid u troškovnik govoreno mi je da će mi dostaviti ali oni nikada nisu došli do Općine niti do mene, kaže Lucić koji sada očekuje žurnu reakciju DORH-a.

Podsjetio je i kako je kopanje septičkih jama u Gunji ministarstvo plaćalo po 60.000 kuna što je, kako je rekao, još jedan pokazatelj napuhanih cijena. Na novinarski upit zašto baš sada, pred lokalne izbore izlazi u javnost s tim podacima, Lucić je pojasnio kako već tjednima mu mještani upućuju razna pitanja i prigovore, a da je nalaz sudskog vještaka tek stigao. Inače, Lucić je u vrijeme poplava bio član SDP-a da bi nešto poslije bio izbačen iz stranke. Tada je prešao u stranku Bandić Milan 3655 – Stranka rada i solidarnosti.

Večernji List

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hrvatima u BiH su ukinuti deseci prava

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo je posve nepoznata činjenica kako je, uz daytonske pregovore 10. studenog 1995. godine, dakle 11 dana prije završnog sporazuma o obustavi rata, potpisan tzv. Daytonski sporazum o provedbi FBiH (DAIF), koji je imao jednaku snagu u međunarodnom pravu kao i sam daytonski mirovni okvir za BiH. Upravo taj je sporazum najviše narušen na štetu Hrvata i svi izvori nepravdi danas proizlaze iz njega. Nisu te promjene donijeli ni nametnuli bošnjački političari, nego međunarodni dužnosnici, čime su omogućili političarima iz ovoga naroda da pokušaju realizirati san o bošnjačkoj državici, piše Večernji list BiH.

Stranci sekundirali

Slično bi se vjerojatno ponašali i malobrojniji Hrvati da su, primjerice, Wolfgang Petritsch, Paddy Ashdown i svi nasljednici na čelu međunarodne uprave omogućili tada ipak legalnu odredbu iz Ustava Federacije BiH o mogućnosti političkog povezivanja županija, što bi vjerojatno vodilo stvaranju hrvatskog entiteta. No, umjesto toga, međunarodna se zajednica, čiji rad modelira Vijeće za provedbu mira, opredijelila poduprijeti samo jednu stranu. Hrvatima nisu ukidana samo politička, nego su čak i korištenjem sile i nasilja ukidana i kulturna prava, pa čak i financijska.

Sve je započelo projektom 2000. godine o izmjenama izbornih pravila na inicijativu Misije OESS-a. Te su izmjene o načinu biranja izaslanika za Dom naroda za odmah omogućile na sljedećim izborima da bošnjačke stranke i zastupnici mogu birati Hrvate. To je dovelo do vlasti Alijanse za promjene koja je, uz Željka Komšića, simbol majorizacije Hrvata. S Alijansom je ignorirana politička volja 90 posto Hrvata u ovoj zemlji.

Hrvati su se nakon toga pobunili, izveli vojsku iz vojarne. Smijenjeno je cijelo političko vodstvo, a kako bi ugasili pobunu, uz pomoć tenkova uništena je Hercegovačka banka, koja je u tome trenutku držala kralježnicu platnog prometa BiH s više od 30 posto, a ova odluka je teško pogodila i gospodarstvo Hrvata.

Nedugo nakon toga ušutkana je i tada najutjecajnija hrvatska televizija Erotel u BiH, čije su odašiljače ugasili pripadnici “mirovnih snaga”. Upravo u tome razdoblju pokušalo se s gašenjem jedinog sveučilišta na hrvatskom jeziku u BiH, ukidanjem obrazovanja na hrvatskom jeziku… Sve to bila je priprema za završni udarac – tzv. ustavne promjene u Federaciji BiH koje su Hrvate svele na poziciju manjine, nakon čega se grčevito bore za svoja prava.

Isisano milijardu maraka

U Vladi Federacije BiH Hrvati više nisu imali osam nego pet ministara, izgubili su paritet i konsenzus u odlučivanju. Najteži je pak udar na Dom naroda koji je ostao posljednja brana za manje brojne narode. Naime, umjesto odlučivanja natpolovičnom većinom u svakome klubu, Petritsch je omogućio da se s trećinom u svakome klubu može izabrati izvršna vlast. Omogućavanje uspostave takvih krnjih vlasti debelo su zloporabile bošnjačke političke strukture za isplatu dugovanja rudarima i propalim tvrtkama s bošnjačkih područja otimanjem prihoda hrvatskim županijama ili općinama.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Sabor u srijedu o Deklaraciji o položaju Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor u srijedu će, tri dana prije redovite zimske stanke, raspravljati o Prijedlogu Deklaracije o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i europskom putu te države, koju mu je predložio saborski Odbor za Hrvate izvan Hrvatske.

Za uspješno funkcioniranje BiH na svim razinama ključno je da svi njeni konstitutivni narodi i građani budu ravnopravni, da u nju imaju puno povjerenje i vjeruju u njenu budućnost, ističe se u Deklaraciji koja poziva na izmjene Ustava BiH i izbornog zakona u cilju ostvarenja ravnopravnosti hrvatskog naroda u toj zemlji.

Deklaracija ima šest točaka, cijeli dokument 20 stranica, u njemu se upozorava na marginaliziranost Hrvata u BiH.

Navodi se kako je hrvatski član Predsjedništva BiH i treći put izabran glasovima bošnjačkog naroda, što je moguće pa čak i da svi Hrvati u BiH glasuju za drugog kandidata, što je suprotno duhu Daytonskog sporazuma.

Uz višekratno isticanje podrške suverenitetu BiH i suradnji Hrvatske s njom, ostvarenju funkcionalnosti BiH i njezinom putu prema EU, u dokumentu se podupiru “napori u pravcu konsenzualne izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona koje trebaju osigurati harmonizaciju odnosa njena tri konstitutivna naroda i ravnopravnost svih građana” te osigurati jednostavnost, transparentnost, upravljivost i ekonomičnost unutarnjeg uređenja Bosne i Hercegovine.

Deklaracijom o položaju Hrvata u BiH se institucije Republike Hrvatske pozivaju da nastave zagovarati i podržavati žurne promjene koje će osigurati jednakopravnost tri konstitutivna naroda i svih građana Bosne i Hercegovine i intenziviraju pomoć institucijama od strateškog značaja za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.

“Ideja je da Deklaracija bude snažna, kvalitetna i racionalna poruka sabora hrvatskim institucijama, ali i međunarodnoj javnosti o položaju Hrvata u BiH i o odnosima Hrvatske i BiH. To nije miješanje u unutarnju politiku BiH niti će se zaoštriti odnosi Hrvatske i BiH”, rekao je Miro Kovač, predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku.

“Deklaracija je instrument izražavanja općeg stajališta Sabora o položaju Hrvata u BiH. Uvjeren sam da će tekst na kraju biti kvalitetan i da će obuhvatiti mišljenja svih klubova u hrvatskom saboru”, rekao je Kovač

Glasovanjem o 30-ak raspravljenih točaka, među kojima i o Deklaraciji, Hrvatski sabor u petak završava redovno jesensko zasjedanje, zastupnici se ponovno okupljaju nakon 15. siječnja.

(Hina)

 

Božo Ljubić: Bildt, Ashdown i Schilling nemaju nikakav kredibilitet govoriti o ovom pitanju

 

 

HNS: Visoki predstavnici koriste neprimjerene lobističke akcije kontra RH

 

 

Čović Orbanu: Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari