Pratite nas

Pregled

Načelnik Žepča: Grupica ljudi iz Željeznog Polja želi kuće u gradu, a muftija nas moli da ne raseljavamo narod

Objavljeno

na

Načelnik Općine Žepče Mato Zovko prosvjede dijela stanovnika Željeznog Polja ocjenjuje nekorektnim pa i bezobraznim. Ističe kako ta jedna mala skupina ljudi nema potporu ni bošnjačkih vijećnika, niti predsjedatelja Općinskog vijeća Muhameda Jusufovića koji je iz Željeznog Polja i čija je kuća zajedno s ostale 74 prepolovljena, a posebno ne Islamske zajednice, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Mato Zovko

Mato Zovko

– Ti koji i danas sjede pred općinom, oni strogo hoće da im općina da ili kupi parcele u gradu, odnosno u Žepačkom polju ili eventualno u naselju Rasadnik, kilometar od središta grada.

Druga skupina ima već zemljište i oni bi mogli odmah graditi nešto, ali čekaju i govore kako su im planirane kuće koje daju donatori premale i traže veće.

Blokirali su u četvrtak i petak magistralnu cestu i tražili još strojeva. Kad smo, uz postojeće, dovezli tri velika stroja da probijaju put prema Željeznom Polju, oni su onda opet okrenuli priču na placeve i kuće, izjavio je načelnik Žepča mostarskom dnevnom listu.

Mangupi iz Sarajeva

Zovko ističe kako su muftija zenički Ejub ef. Dautović i glavni žepački imam Izet ef. Efendić izuzetno korektni ljudi s kojima ima odličnu suradnju. Navodi kako su ga na svim sastancima molili da se ne raseljava narod iz Željeznog Polja.

– Molili su me da ih, ako neka obitelj nema svoju kuću, što bliže vežemo za njihovo naselje. U tom pravcu ćemo i mi najvjerojatnije ići. Kupit ćemo zemljište, a i Islamska zajednica će nam pomoći, samo da budu što bliže – ističe načelnik Žepča i dodaje kako su zahtjevi dvadesetak obitelji koji traže da im se naprave kuće u središtu grada nekorektni i ucjenjivački na koje ni on kao načelnik, a ni cijelo općinsko vijeće neće nikad pristati.

– Vijećnici Bošnjaci nas podržavaju u tome. Predsjedatelj Jusufović je iz Željeznog Polja kome je kuća pukla popola. Oni su svi za to da im se kuće gore grade. No, čuo sam da ima neki hodža koji radi u Švicarskoj i koji je došao sad tu na godišnji i koji sad podiže taj narod i manipulira njima – kaže načelnik Žepča. Odbacuje navode kako se dodjeli placa u Žepču protive Hrvati “jer bi se time promijenila nacionalna struktura stanovništva”.

– Ti mangupi iz Sarajeva, poput (kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH) Emira Suljagića dižu galamu oko toga, a uopće ne znaju kako Željezno Polje i sad pripada Žepču. Misle da je to općina Zenica. Pa to je naša općina i to je moje stanovništvo, moji ljudi – kaže Zovko. Podsjeća kako je 23. srpnja donesen Zakon o dodjeli zemljišta koji je tek neki dan objavljen u Službenim novinama i stupio na snagu. Sad se čeka pravilnik o natječaju Ministarstva pravosuđa FBiH koje bi ga trebalo donijeti za petnaestak dana, a koji treba odrediti kako se zemljište dijeli.

– Čim budemo imali pravilnik, krenut ćemo u dodjelu zemljišta. Ali, pravo na zemljište ima samo onaj koji nema svoje. Mi imamo ljude koji imaju zemljište i već sutra mogu početi graditi kuću donatorskim sredstvima, a traže drugo. Posebno imamo bezobrazne zahtjeve gdje bi sad njih svih 75 željelo zemljište i kuće na jednome mjestu, da se ne razdvajaju. To je prava istina – kaže načelnik Žepča.

Gore nego u svibnju

Iako se u medijima uglavnom potencira nesreća Bošnjaka Željeznog Polja, prošlog tjedna poplave i klizišta najviše su razorili Hrvate Papratnice te mjesta uz desnu obalu Bosne koje naseljavaju uglavnom Bošnjaci, primjerice naselje Preko i Begov Han, Golubinja te Donja Lovnica koje nitko ne spominje, piše Dnevni list.

– Mi u srijedu nismo mogli uopće ući u ta sela – priča načelnik Žepča. U petak je u Žepču boravio u hrvatski veleposlanik Ivan Del Vechio. Nije mogao vjerovati da je stanje u Žepču danas isto, ako ne i gore nego u svibnju, kad smo imali najveće poplave u proteklih više od stotinu godina. Kako je prenio načelnik Žepča Mato Zovko, Hrvatska će pokušati preraspodijeliti sredstva za pomoć Hrvatima izvan Hrvatske i preusmjeriti ih na pomoć Hrvatima u Žepču, Domaljevcu, Odžaku, Orašju i Usori.

-Važno je da se to podigne na veću razinu. Mi ne možemo izdržati ove sve financijske obveze. Proračun Žepča s potporama je oko 6,2 milijuna. Obveze za sanaciju do 31. srpnja su oko milijun maraka – kaže Zovko. Veliki problem čini to što općina i općinske službe nemaju potrebne strojeve. Angažirani su privatnici, a račun će na naplatu doći općini koja ne zna kako će te račune kad-tad platiti.

– Od županije smo dobili strojeve koji rade na ulazu u Željezno Polje. Od Federalne uprave civilne zaštite dobili smo dva kamiona. Jedini strojevi kojima općina raspolaže su oni koje smo ranije dobili od Fondacije Kalifa iz Ujedinjenih Arapskih Emirata – jedan “kiper” i jedan kamion koji u Željeznom Polju rade već dva mjeseca.

Predsjedništvu i Ministarstvu obrane BiH poslali smo zahtjev da nam pošalju vojsku i vojne strojeve da nam pomognu očistiti Željezno Polje. Posebno nam treba pomoć stanovništvu, jer su kuće ljudima zatrpane – kaže Zovko. Ističe kako je prava sreća da su za Željezno Polje tijekom proteklih mjeseci uspjeli izgraditi dva alternativna pravca općinskim sredstvima kojima se sad ide. Cesta koja je prema Željeznom Polju išla uz rijeku je ponovno zatrpana u bujicama. Cilj ju je osposobiti prije početka školske godine.

Bog zna kako će mo platiti račune
Načelnik općine Žepče Mato Zovko ističe kako ga sad doslovce hvata panika te bojažljivo daje naloge strojevima da idu na teren.

“Do 31. srpnja mi imamo oko milijun maraka stvorenih obveza. Fakture za saniranje cesta, vodovoda, kanalizacije, odrona zidova… su nam stigle na naplate. Od FBiH smo dobili 206.000 maraka i od županije 60.000. Mi smo sve ugovore potpisivali. Kako sad ulaziti u nove obveze kad ne znamo kako platiti za radove prije ove posljednje poplave”, pita se načelnik Žepča. Zbog tog je čekao na županiju da ona da nalog, što su u Zenici odugovlačili jedno vrijeme, i na kraju nekako poslali strojeve u Željezno Polje.

“U desetak sela danas rade strojevi lokalnih privatnika, jer se ne može mjesecima čekati odobravanje sredstava iz županije ili FBiH ili neke donacije, a računi će ponovno doći općini na naplatu. Sva sredstva koja su stigla od drugih općina do sad potrošena su na plaćanje jedne rate nakon svibanjskih poplava. Ostalo im dugujemo i Bog zna kad ćemo im to moći platiti. A novi troškovi se samo gomilaju”, kaže načelnik općine Žepče.

FBiH i županija neka prave kuće

Ova općina tek je ušla u projekte saniranja cesta, riječnih korita i klizišta, koje ona mora platiti. “Samo projekt za rijeke Željeznicu i Papratnicu koštat će oko 190.000 maraka. Mora se raditi novo korito, nova cesta…”, kaže načelnik Žepča Mato Zovko. Od Zeničko-dobojske županije i FBiH ne očekuje mnogo. Od njih očekuje samo da se što prije napravi pravilnik Ministarstva pravosuđa FBiH, koje bi ga trebalo donijeti za petnaestak dana, a koji treba odrediti kako se zemljište dijeli.“Meni ne treba novac. Najbolje je ovo što radi UNDP. Oni dođu na lice mjesta i pitaju što treba. Ako treba sanirati neko korito rijeke ili potoka, oni to naprave. Ako treba očistiti naselje, oni očiste. Ako treba napraviti most, oni pošalju inženjere. To očekujem od svih donatora. Što se tiče tih sredstava od donatora na računima viših razina vlasti, od njih očekujem da ljudima naprave kuće ili im isplate novac”, kaže Zovko.

Budimo realni, ljudi neće dobiti krov nad glavom do zime
Načelnik općine Žepče smatra kako trebamo biti realni i kaže kako ne vjeruje da će svi do zime dobiti krov nad glavom. Napominje kako su ti ljudi danas izmješteni po alternativnim smještajima koje plaća Ministarstvo za raseljene i izbjeglice FBiH, županija ili općina. Što se tiče priča o “protjerivanju iz kolektivnih centara”, Zovko ističe kako su ti ljudi bili smješteni u kolektivnom centru u Begov hanu koji je u vlasništvu Islamske zajednice.

“Njih nitko ne protjeruje. Logično je ako ima slobodan stambeni prostor da taj narod, koji je i moj, ide u taj smještaj, a ne ostaje u kolektivnom centru. Problem je što oni samoinicijativno ulaze u taj kolektivni centar. Islamskoj zajednici mora se odati priznanje za sve što su napravili. Primili su oko 600 obitelji. Sad imamo oko 200 koji su smješteni po obiteljima”, navodi Zovko.
zeljezno-polje3

Najbolji je UNPD-ov način rada

Što se tiče pomoći iz Hercegovine, načelnik Žepča ovom prilikom zahvaljuje općinama u HNŽ-u i HBŽ-u. Što se tiče stranih donacija, najviše su dobili od UNDP-a.

“Sad u ponedjeljak trebamo potpisati ugovor s Crvenim križem za novac za sanaciju manje oštećenih domova.

S Ministarstvom za raseljene osobe FBiH trebamo potpisati ugovore za izgradnju domova osoba čije su kuće uništene u ratu, obnovljene i sad ponovno oštećene, a radi se o desetak kuća”, kaže Zovko za Dnevni list i ističe kako su zahtjevi poslani na stotine adresa. Slijede projekti za sanaciju vodotoka, cesta, klizišta i sličnih koji su izuzetno skupi. Što se tiče škola, najviše je bila oštećena ona u Globarici, a tu su i škole u Željeznom Polju gdje će se vjerojatno otvarati više područnih. (hms)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Nataša Novaković: ‘Tražit ćemo Reinera da ispravi imovinsku karticu i deklarira da je vitez’

Objavljeno

na

Objavio

U rubrici Točka na tjedan gostovala je predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Nataša Novaković koja je govorila o članstvu državnih dužnosnika u tajnim ali i svim ostalim udrugama, te zašto su to dužni prijaviti.

Prošli tjedan glavna su tema bile tajne organizacije u Hrvatskoj, konkretnije masoni kojih je član i sada već bivši glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić koji je zbog čitave afere podnio ostavku. Je li članstvo u udruzi masona sporno?

“Ne bih se osvratala na konkretni predmet jer glavni državni odvjetnik nije pod ingerencijom Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Državni dužnosnici prema zakonu moraju deklarirati svako članstvo u svakoj udruzi, pa tako i u masonima, jer smatramo da je to koruptivni rizik.

Povjerenstvo ima jako puno predmeta vezano za udruge, pogotovo na lokalnoj razini. One se većinom financiraju iz proračuna, što se odnosi i na udruge na lokalnoj razini, a lokalni dužnosnici su često članovi nekih udruga. Stoga, naravno da dužnosnik ne bi smio odlučivati o financijskim sredstvima udruge koje je član. Transparentnost je jako bitna, ako imate rubriku udruga na imovinskoj kartici, a niste ju ispunili, na pamet vam padne određena sumnja”, rekla je Novaković.

Poznato je i kako je potpredsjednik hrvatskog Sabora Željko Reiner također član jedne udruge, odnosno reda Vitezova Svetog groba Jeruzalemskog. No, niti on tu činjenicu nije prijavio. Hoće li biti sankcija?

“Povjerenstvo ide sa zaključkom kako bi dužnosnici deklarirali svoje članstvo. Prema njemu će Povjerenstvo ići sa zaključkom da ispravi karticu”, potvrdila je Novaković.

Nakon što se utvrdilo da su pojedini dužnosnici, konkretnije bivši ministar Milan Kujundžić i ministar obrane Damir Krstičević krivo ispunili imovinske kartice, postavlja se pitanje jesu li ostali naučili nešto iz njihovog, ali i Jelenićevog primjera. Odnosno, jesu li nakon afere mason došli ispravljati podatke vezane za članstvo u udrugama?

“Čim se nešto medijski pojavi, svi počnu o tome razmišljati. Članstvo u udruzi samo po sebi nije problem, samo to treba deklarirati u imovinskoj kartici. Neki zaborave, pozivam ih da sjednu, razmisle i upišu sve jer inače izazivaju sumnju javnosti”, rekla je Novaković i dodala da se, u slučaju da nisu sigurni što trebaju upisati i prijaviti, slobodno obrate Povjerenstvu.

Nataša Novaković napominje kako postoje i funkcije koje su nespojive s članstvom u udrugama.

“Neću konkretno navoditi dužnosnika, no pokrenuli smo postupak u predmetu u kojem dužnosnik obavlja upravljačku funkciju u jednoj agenciji, a u u udruzi je koja promovira jedan dio rada te agencije. Dakle, udruga se bavi jednim dijelom energetike, a sama agencija se bavi energetikom kao takvom. Postavlja se pitanje može li on biti neovisan”, rekla je Novaković i potvrdila da je Povjerenstvo već kažnjavalo dužnosnike koji su pogodovali udrugama.

“Imali smo nekoliko predmeta, mislim da je jedan bio vezan za bivšu ministricu Bernardicu Juretić. Imate razne situacije poput onih u kojima dužnosnik nije sudjelovao u postupku davanja novčanih sredstava, ali je dao potpis, te u kojoj je doista sudjelovao u davanju novčanih sredstava, pa se stoga radilo o zloupotrebi položaja”.

S obzirom da je članstvo u tajnim organizacijama relativno nova problematika, otvara se novi niz pitanja poput onih koliko je to spojivo s dužnostima ministara, saborskih zastupnika i sličnim pozicijama.

“Povjerenstvo bi o tome trebalo zauzeti stav jer se radi o članovima koji su tajni, te je teško utvrditi tko i kako utječe. Naravno, nisu sve udruge iste, postoje razlike. Takav predmet još nismo imali, bilo bi zanimljivo zauzeti stav oko toga, a isto je s lobiranjem koje nije zakonski uređeno, a trebalo bi biti jer mi se čini bliskim s tajnim udrugama.

Moglo bi se razmisliti da se u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa reguliraju sva ta pitanja, a Povjerenstvo je spremno da se regulira i lobiranje jer je to izrazito bitno. Dakle, ono nije regulirano,a događa se svugdje. Ako nije uređeno, otvara se prostor za zlouporabe. Javnost bi trebala biti upoznata tko sudjeluje i za što se zalaže”, smatra Nataša Novaković i dodaje kako bi se to područje trebalo regulirati kako je već učinjeno na razini EU.

“Postoje uvjeti i popisi lobista, morate reći koliko ste novca potrošili i na koje aktivnosti, svaki dužnosnik bi trebao objaviti s kime se sastaje i kada, o čemu se razgovara, iako je sve to teško kontrolirati, no tako to države u EU propisuju”.

Napominje kako do sada nisu imali slučaj da su već a priori nekoga upozoravali da članstvo u određenoj udruzi nije prihvatljivo, te da je svakako moguće da se o tome otvori rasprava.

Što se prijedloga Zakona o sprječavanju sukoba interesa tiče, Novaković kaže da bi idućeg tjedna trebala biti imenovana nova radna skupina, no nije sigurna da ćemo ga dočekati do kraja mandata ove Vlade.

“Krenuli bismo od početka, no čini se da nemamo puno vremena. Rad možemo započeti pa ćemo vidjeti koliko će biti zahtjevno, no oko nekih stavova ćemo teško naći komprimis”, zaključuje Novaković, piše N1.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Božo Ljubić: Hrvati u BiH nemaju javni servis – HRT ignorira teme koje se tiču političkog djelovanja bh. Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

javni servis

U Hrvatskom se saboru raspravljalo o izvješću tj. poslovanju Hrvatske radio televizije. Saborski zastupnik Božo Ljubić poseban je naglasak u svome izlaganju stavio na činjenicu o tome kako HRT tretira teme koje dolaze iz Bosne i Hercegovine.

HRT je kao javna televizija potreban Republici Hrvatskoj. Svi mi – i Sabor i Vlada i HRT trebamo učiniti sve da HRT odgovori svojim obvezama kao javna televizija na način da predstavi svu kompleksnost i različitost hrvatskoga društva. Pri tome ne treba smetnuti s uma da izvan granica Hrvatske živi jednako brojna izvandomovinska “Hrvatska”.

Kada je riječ o programima i financiranju programa i emitiranju, ova činjenica mora biti uvažena i od HRT- a i od svih institucija Hrvatske, kazao je Ljubić dodajući kako je u protekle tri godine urađen značajan napredak u informiranju Hrvata izvan Republike Hrvatske, prenosi Jabuka.tv.

Hrvati u BiH nemaju javni servis

Većina emisija, njihov format i programi na kojima se emitiraju, je namijenjena informiranju Hrvata izvan Republike Hrvatske o onome što se događa u Hrvatskoj. Trebali bi također biti informirani o tome što se događa izvan Hrvatske, govori Ljubić dodajući kako je Hrvatima u BiH posebno potreban HRT.

Hrvati u BiH, za razliku od druga dva konstitutivan naroda, nemaju svoj javni servis.

Srbi imaju RTRS u Banjoj Luci, Bošnjaci imaju Federalnu televiziju, a više-manje imaju i BHRT koji je zamišljen kao državni i javni servis. Hrvati stoga uglavnom gledaju HRT čak i onda kada ih ignorira, kazao je Ljubić.

Naveo je kako se ignoriraju teme, posebice one o političkom djelovanju Hrvata u BiH. Čak su i dopisništva otvorena u Sarajevu i Mostaru jedna vrsta alibi projekta.

U iznajmljenom prostoru u Sarajevu sjede dva čovjeka bez kamere i kamermana pa i nije čudno da iz Sarajeva, gdje su sve relevantne institucije, ne dolaze nikakve informacije. O materijalnoj opremljenosti ekipe u Mostaru govori i nepostojanje studija sličnog onom u npr. Splitu ili Šibeniku, naglašava saborski zastupnik Božo Ljubić.

Emisija “Pogled preko granice” u apsurdno kasnom terminu

Kada je u pitanju emisija “Pogled preko granice” tu je situacija poprilično apsurdna.

Uredništvo, novinari i sugovornici ulože veliki napor da bi obradili teme. Onda se ta emisija emitira na HRT 4 u 23.40. Tko to može gledati u terminu dvadeset minuta prije ponoći, zapitao se Ljubić dodajući kako se ista emisija reprizira za tjedan dana u popodnevnim satima na HRT1 kada većina obrađenih tema uopće više nije aktualna.

Kada je u pitanju izvještavanje Hrvatskoga sabora ovdje je prije više od godine bila rasprava o Deklaraciji o položaju hrvatskoga naroda u BiH. Na HRT to nije bilo dostojno ni za temu dana, ni za Otvoreno, a da ne kažem da se nitko nije udostojio od novinara upitati o čemu mi to ovdje raspravljamo, naglasio je saborski zastupnik Ljubić dajući nekoliko primjera o nemaru HRT prema Hrvatima izvan Hrvatske.

Spomenut ću sjednicu Savjeta Vlade za Hrvate izvan Hrvatske održane prošle godine u Varaždinu. Tada je moj kolega Željko Raguž dobronamjerno iznio prijedloge. Predstavnik HRT tada je rekao: “Nismo mi ovdje da ispunjavamo želje slušatelja!” Nismo mi ovdje slušatelji, zaključio je Ljubić u svom izlaganju.

U kontekstu onoga što sam govorio, tj. činjenice da Hrvati u BiH nemaju svoj javni servis, potičem ravnatelja na uspostavljanje suradnje s RTV Herceg Bosne koju su uspostavile općine i gradovi u BiH s hrvatskom većinom, prenosi Dnevnik.ba

Na HRT-u počinje emitiranje emisije ‘Pogled preko granice – Hrvati u BiH’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari