Pratite nas

Pregled

Načelnik Žepča: Grupica ljudi iz Željeznog Polja želi kuće u gradu, a muftija nas moli da ne raseljavamo narod

Objavljeno

na

Načelnik Općine Žepče Mato Zovko prosvjede dijela stanovnika Željeznog Polja ocjenjuje nekorektnim pa i bezobraznim. Ističe kako ta jedna mala skupina ljudi nema potporu ni bošnjačkih vijećnika, niti predsjedatelja Općinskog vijeća Muhameda Jusufovića koji je iz Željeznog Polja i čija je kuća zajedno s ostale 74 prepolovljena, a posebno ne Islamske zajednice, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Mato Zovko

Mato Zovko

– Ti koji i danas sjede pred općinom, oni strogo hoće da im općina da ili kupi parcele u gradu, odnosno u Žepačkom polju ili eventualno u naselju Rasadnik, kilometar od središta grada.

Druga skupina ima već zemljište i oni bi mogli odmah graditi nešto, ali čekaju i govore kako su im planirane kuće koje daju donatori premale i traže veće.

Blokirali su u četvrtak i petak magistralnu cestu i tražili još strojeva. Kad smo, uz postojeće, dovezli tri velika stroja da probijaju put prema Željeznom Polju, oni su onda opet okrenuli priču na placeve i kuće, izjavio je načelnik Žepča mostarskom dnevnom listu.

Mangupi iz Sarajeva

Zovko ističe kako su muftija zenički Ejub ef. Dautović i glavni žepački imam Izet ef. Efendić izuzetno korektni ljudi s kojima ima odličnu suradnju. Navodi kako su ga na svim sastancima molili da se ne raseljava narod iz Željeznog Polja.

– Molili su me da ih, ako neka obitelj nema svoju kuću, što bliže vežemo za njihovo naselje. U tom pravcu ćemo i mi najvjerojatnije ići. Kupit ćemo zemljište, a i Islamska zajednica će nam pomoći, samo da budu što bliže – ističe načelnik Žepča i dodaje kako su zahtjevi dvadesetak obitelji koji traže da im se naprave kuće u središtu grada nekorektni i ucjenjivački na koje ni on kao načelnik, a ni cijelo općinsko vijeće neće nikad pristati.

– Vijećnici Bošnjaci nas podržavaju u tome. Predsjedatelj Jusufović je iz Željeznog Polja kome je kuća pukla popola. Oni su svi za to da im se kuće gore grade. No, čuo sam da ima neki hodža koji radi u Švicarskoj i koji je došao sad tu na godišnji i koji sad podiže taj narod i manipulira njima – kaže načelnik Žepča. Odbacuje navode kako se dodjeli placa u Žepču protive Hrvati “jer bi se time promijenila nacionalna struktura stanovništva”.

– Ti mangupi iz Sarajeva, poput (kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH) Emira Suljagića dižu galamu oko toga, a uopće ne znaju kako Željezno Polje i sad pripada Žepču. Misle da je to općina Zenica. Pa to je naša općina i to je moje stanovništvo, moji ljudi – kaže Zovko. Podsjeća kako je 23. srpnja donesen Zakon o dodjeli zemljišta koji je tek neki dan objavljen u Službenim novinama i stupio na snagu. Sad se čeka pravilnik o natječaju Ministarstva pravosuđa FBiH koje bi ga trebalo donijeti za petnaestak dana, a koji treba odrediti kako se zemljište dijeli.

– Čim budemo imali pravilnik, krenut ćemo u dodjelu zemljišta. Ali, pravo na zemljište ima samo onaj koji nema svoje. Mi imamo ljude koji imaju zemljište i već sutra mogu početi graditi kuću donatorskim sredstvima, a traže drugo. Posebno imamo bezobrazne zahtjeve gdje bi sad njih svih 75 željelo zemljište i kuće na jednome mjestu, da se ne razdvajaju. To je prava istina – kaže načelnik Žepča.

Gore nego u svibnju

Iako se u medijima uglavnom potencira nesreća Bošnjaka Željeznog Polja, prošlog tjedna poplave i klizišta najviše su razorili Hrvate Papratnice te mjesta uz desnu obalu Bosne koje naseljavaju uglavnom Bošnjaci, primjerice naselje Preko i Begov Han, Golubinja te Donja Lovnica koje nitko ne spominje, piše Dnevni list.

– Mi u srijedu nismo mogli uopće ući u ta sela – priča načelnik Žepča. U petak je u Žepču boravio u hrvatski veleposlanik Ivan Del Vechio. Nije mogao vjerovati da je stanje u Žepču danas isto, ako ne i gore nego u svibnju, kad smo imali najveće poplave u proteklih više od stotinu godina. Kako je prenio načelnik Žepča Mato Zovko, Hrvatska će pokušati preraspodijeliti sredstva za pomoć Hrvatima izvan Hrvatske i preusmjeriti ih na pomoć Hrvatima u Žepču, Domaljevcu, Odžaku, Orašju i Usori.

-Važno je da se to podigne na veću razinu. Mi ne možemo izdržati ove sve financijske obveze. Proračun Žepča s potporama je oko 6,2 milijuna. Obveze za sanaciju do 31. srpnja su oko milijun maraka – kaže Zovko. Veliki problem čini to što općina i općinske službe nemaju potrebne strojeve. Angažirani su privatnici, a račun će na naplatu doći općini koja ne zna kako će te račune kad-tad platiti.

– Od županije smo dobili strojeve koji rade na ulazu u Željezno Polje. Od Federalne uprave civilne zaštite dobili smo dva kamiona. Jedini strojevi kojima općina raspolaže su oni koje smo ranije dobili od Fondacije Kalifa iz Ujedinjenih Arapskih Emirata – jedan “kiper” i jedan kamion koji u Željeznom Polju rade već dva mjeseca.

Predsjedništvu i Ministarstvu obrane BiH poslali smo zahtjev da nam pošalju vojsku i vojne strojeve da nam pomognu očistiti Željezno Polje. Posebno nam treba pomoć stanovništvu, jer su kuće ljudima zatrpane – kaže Zovko. Ističe kako je prava sreća da su za Željezno Polje tijekom proteklih mjeseci uspjeli izgraditi dva alternativna pravca općinskim sredstvima kojima se sad ide. Cesta koja je prema Željeznom Polju išla uz rijeku je ponovno zatrpana u bujicama. Cilj ju je osposobiti prije početka školske godine.

Bog zna kako će mo platiti račune
Načelnik općine Žepče Mato Zovko ističe kako ga sad doslovce hvata panika te bojažljivo daje naloge strojevima da idu na teren.

“Do 31. srpnja mi imamo oko milijun maraka stvorenih obveza. Fakture za saniranje cesta, vodovoda, kanalizacije, odrona zidova… su nam stigle na naplate. Od FBiH smo dobili 206.000 maraka i od županije 60.000. Mi smo sve ugovore potpisivali. Kako sad ulaziti u nove obveze kad ne znamo kako platiti za radove prije ove posljednje poplave”, pita se načelnik Žepča. Zbog tog je čekao na županiju da ona da nalog, što su u Zenici odugovlačili jedno vrijeme, i na kraju nekako poslali strojeve u Željezno Polje.

“U desetak sela danas rade strojevi lokalnih privatnika, jer se ne može mjesecima čekati odobravanje sredstava iz županije ili FBiH ili neke donacije, a računi će ponovno doći općini na naplatu. Sva sredstva koja su stigla od drugih općina do sad potrošena su na plaćanje jedne rate nakon svibanjskih poplava. Ostalo im dugujemo i Bog zna kad ćemo im to moći platiti. A novi troškovi se samo gomilaju”, kaže načelnik općine Žepče.

FBiH i županija neka prave kuće

Ova općina tek je ušla u projekte saniranja cesta, riječnih korita i klizišta, koje ona mora platiti. “Samo projekt za rijeke Željeznicu i Papratnicu koštat će oko 190.000 maraka. Mora se raditi novo korito, nova cesta…”, kaže načelnik Žepča Mato Zovko. Od Zeničko-dobojske županije i FBiH ne očekuje mnogo. Od njih očekuje samo da se što prije napravi pravilnik Ministarstva pravosuđa FBiH, koje bi ga trebalo donijeti za petnaestak dana, a koji treba odrediti kako se zemljište dijeli.“Meni ne treba novac. Najbolje je ovo što radi UNDP. Oni dođu na lice mjesta i pitaju što treba. Ako treba sanirati neko korito rijeke ili potoka, oni to naprave. Ako treba očistiti naselje, oni očiste. Ako treba napraviti most, oni pošalju inženjere. To očekujem od svih donatora. Što se tiče tih sredstava od donatora na računima viših razina vlasti, od njih očekujem da ljudima naprave kuće ili im isplate novac”, kaže Zovko.

Budimo realni, ljudi neće dobiti krov nad glavom do zime
Načelnik općine Žepče smatra kako trebamo biti realni i kaže kako ne vjeruje da će svi do zime dobiti krov nad glavom. Napominje kako su ti ljudi danas izmješteni po alternativnim smještajima koje plaća Ministarstvo za raseljene i izbjeglice FBiH, županija ili općina. Što se tiče priča o “protjerivanju iz kolektivnih centara”, Zovko ističe kako su ti ljudi bili smješteni u kolektivnom centru u Begov hanu koji je u vlasništvu Islamske zajednice.

“Njih nitko ne protjeruje. Logično je ako ima slobodan stambeni prostor da taj narod, koji je i moj, ide u taj smještaj, a ne ostaje u kolektivnom centru. Problem je što oni samoinicijativno ulaze u taj kolektivni centar. Islamskoj zajednici mora se odati priznanje za sve što su napravili. Primili su oko 600 obitelji. Sad imamo oko 200 koji su smješteni po obiteljima”, navodi Zovko.
zeljezno-polje3

Najbolji je UNPD-ov način rada

Što se tiče pomoći iz Hercegovine, načelnik Žepča ovom prilikom zahvaljuje općinama u HNŽ-u i HBŽ-u. Što se tiče stranih donacija, najviše su dobili od UNDP-a.

“Sad u ponedjeljak trebamo potpisati ugovor s Crvenim križem za novac za sanaciju manje oštećenih domova.

S Ministarstvom za raseljene osobe FBiH trebamo potpisati ugovore za izgradnju domova osoba čije su kuće uništene u ratu, obnovljene i sad ponovno oštećene, a radi se o desetak kuća”, kaže Zovko za Dnevni list i ističe kako su zahtjevi poslani na stotine adresa. Slijede projekti za sanaciju vodotoka, cesta, klizišta i sličnih koji su izuzetno skupi. Što se tiče škola, najviše je bila oštećena ona u Globarici, a tu su i škole u Željeznom Polju gdje će se vjerojatno otvarati više područnih. (hms)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Željka Markić: Radnici, osim što su prisiljeni raditi nedjeljom, praktički uopće za to nisu plaćeni

Objavljeno

na

Objavio

Prošlotjednim skupom Hrvatskog saveza za nedjelju ponovno se aktualizirala ideja o nedjelji kao neradnom danu.

Podupire je i udruga U ime obitelji, a njezina predsjednica Željka Markić gostovala je u Studiju 4. Udruga poreznih obveznika Lipa, pak, protiv je bilo kakve regulacije tržišta.

U Splitu je prošli tjedan, u sklopu Dana socijalne zauzetosti, održan skup Hrvatskog saveza za nedjelju.

Riječ je o inicijativi koja smatra da bi nedjelja trebala biti neradna, a ta je ideja okupila 16 ustanova i udruga predvođenih Franjevačkim institutom za kulturu mira iz Splita.

U Hrvatskoj 35 posto radnika zaposlenih u trgovinama radi nedjeljom, dok je u EU-u prosjek 23 posto, rekla je Željka MarkićRadnici, osim što su prisiljeni raditi nedjeljom, praktički uopće za to nisu plaćeni. Oni rade 6 dana u tjednu. Poslodavac ih može obvezati da rade i nedjeljom i dati im u zamjenu jedan dan u tjednu slobodno. Oni ne mogu biti nedjeljom zajedno sa svojom obitelji, a istovremeno im tu nedjelju ne plaćaju, istaknula je Markić te dodala kako, prema istraživanju eurozastupnice Marijane Petir, najveći dio njih dobiva za tu jednu nedjelju plaćenu samo jednu kunu više.

Nedjeljom rade liječnici, medicinske sestre, novinari, policajci, piloti, vozači, vatrogasci, carinici, hotelski radnici, ugostitelji, glumci…, uzvratio je Loew i pitao što s njima. Željka Markić odgovara kako je riječ o zanimanjima koja moraju raditi nedjeljom, za razliku od trgovina koje ne moraju. Liječnici su, nastavlja,  za rad nedjeljom adekvatno plaćeni.

Većina tih struka je u državnom sektoru (izuzev hotelskih radika i ugostitelja i još nekih) i poslodavac im je država koja nije na tržištu. Vi govorite o poslodavcima koji su na tržištu i to je druga priča, rekao je Loew.

Željka Markić nije se složila s njim i dodala je kako je država obvezna osigurati Zakon o radu koji će štititi radnike i istovremeno osigurati poslodavcima pošten odnos. Ali država omogućuje da se u Hrvatskoj radi 180 sati tjedno, a u Austriji se radi 72. Ako austrijska država kaže da se mora plaćati dvostruka cijena rada za nedjelju, a Hrvatska kaže da je dovoljno platiti jednu kunu više, onda Hrvatska pogoduje jednoj strani, a to su veliki trgovački lanci, rekla je Markić.

Na pitanje kako bi oni regulirali rad nedjeljom, Loew odgovara da su oni protiv bilo kakve regulacije i da regulacije u tržišnoj ekonomiji nisu dobre. Kupci, ističe, svojim preferencijama odlučuju kada trgovine trebaju raditi, a radnici mogu birati žele li ili ne i nitko ih ne prisiljava da rade.

Vi ste protiv toga da se postavi obveza da se radniku koji radi nedjeljom mora platiti više?, pitala je Markić. Nisam protiv toga. Ali to se mora odlučiti odnosom poslodavac i zaposlenik, odnosno ugovorom o radu, odgovara Loew. Vi uopće niste za to da se u Hrvatskoj regulira to da poslodavci radnicima uvjetuju da moraju raditi nedjeljom, svima njima koji imaju obvezu raditi jer je to za život važno – država prema tome ne treba zauzeti poziciju?, nastavila je Markić. Po našem mišljenju, ne treba. U ovom vašem konkretnom prijedlogu radi se o povećanju nedjeljne nadnice za 50 posto. Dio radnika bi mogao odbiti rad nedjeljom. Poslodavci bi morali tražiti nove radnike koji to žele i imali bi znatno povećanje troškova, odgovorio je Loew.

Markić je, pak, rekla kako istraživanja pokazuju da poslodavci rade nedjeljom baš zato što ih taj dodatni rad ne stoji ništa dodatno. Ja smatram da je nedopustivo da je u Hrvtskoj rad nedjeljom besplatan za poslodavce. Te privatne firme moraju uračunati cijenu rada tog radnika koji je svoju nedjelju ostavio na blagajni umjesto da ga ja proveo u obitelji, objasnila je Markić i dodala kako istraživanja u brojnim europskih zemljama pokazuje da većina radnika ne smatra slobodan dan u tjednu adekvatnom zamjenom za slobodnu nedjelju. Država je Zakonom o radu, smatra, radnike u trgovinama učinila ranjivijima. Ponovila je kako udruga U ime obitelji zajedno sa sindikatima i drugim udrugama traži slobodne nedjelje, a ako one i budu radne, trebaju biti adekvatno plaćene.

Loew je još jednom ponovio kako se ne slaže s tim i kako bi se u tom slučaju radilo o zakonu neželjenih posljedica. Dajte mi recite na kojem to liberalnom tržištu funkcioniraju stvari kao u Hrvatskoj. Baš me zanima?, pitala je Markić. U pola istočnoeuropskih država, odgovorio je Loew. Željka Markić ga je pozvala da argumentira svoje stajalište, a on je upitao može li doći do riječi. Niste mi dali priliku da elaboriram. Vi govorite isto kao Vilim Ribić, rekao je Loew. Nakon što se ispričao zbog komentara “koji nije bio na mjestu”, Loew je nastavio: Povećanje minimalnih plaća, kao i povećanje troškova rada nedjeljom dovode da toga da su poslodavci prisljeni raditi nedjeljom iz dva radzloga: prvi je to što će konkurencija raditi, a on će imati gubitke. Drugi je impulzivno kupovanje. Istraživanja su pokazala da ona čine više od 30 posto. A za takvo kupovanje potrebna je određena atmosfera i ambijent. A to je upravo nedjelja kada mogu uživati u kupovanju i takvo impulzivno kupovanje povećava potrošnju. Ako im to uskratite, dio te prodaje se neće preseliti na radne dane. Upravo suprotno, past će im prihod i dobit i zbog toga će se smanjiti i broj zaposlenih, ali i plaće, objasnio je Loew.

Markić je odgovorila kako istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da trgovine koje rade nedjeljom nemaju povećanje dobiti nedjeljom i da bi se navike građana promijenile tako da kupuju šest dana u tjednu. Navela sam već primjer Austrije u kojoj 90 posto radnika izražava zadovoljstvo svojim poslom. Stavite se u poziciju radnice koja radi 6 dana u tjednu i mora raditi 3 nedjelje i ima istu plaću. Ja ne znam kome to može biti svejedno. To se tumači impulzivnom kupovinom. Meni prvoj odgovara da radi trgovina u mojoj blizini, ali to ne želim jer to nije pravedno, rekla je Markić. Loew je ponovio da potrošači pokazuju da žele rad nedjeljom i da su dokaz trgovački centri koji su prepuni upravo tim danom.

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Stjepan Šterc: Problem iseljavanja Hrvata iz Hrvatske i iz BiH postaje pitanje nacionalne sigurnosti

Objavljeno

na

Objavio

Problem raseljavanja stanovništva iz Hrvatske i iz Bosne i Hercegovine poprimio je dramatične razmjere i postao pitanjem nacionalne sigurnosti, upozorio je u utorak hrvatski demograf Stjepan Šterc istaknuvši kako je posebice ugrožen opstanak Hrvata koji žive u BiH jer bi se njihov broj u toj zemlji u idućih deset godina mogao smanjiti čak za trećinu.

Šterc, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), kazao je u intervjuu za bosanskohercegovački portal Slobodna Bosna kako demografska politika postaje ključno pitanje budućnosti i razvitka obje države.

“Način upravljanja u ovim prostorima i državama je i najveći krivac pojave suvremenog egzodusa, potpuno zanemarujući u provođenju izvršne vlasti funkcionalnost demografskog i gospodarskog razvitka. Mogli bi takav način upravljanja nazvati političkom okupacijom u kojoj nema praktički ničeg ozbiljnijeg vezanog za struku, logiku, znanost te projiciranje i modeliranje budućnosti”, kazao je Šterc dodajući kako je jasno da političari svojim odlukama i postupcima izravno utječu na odlazak ljudi.

Iako je Štercov plan izlaska iz demografske krize, koji je nastao kao dio izbornog programa predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, usvojen u hrvatskim tijelima vlasti, on drži kako to ipak nije učinjeno sukladno njegovim programskim načelima i koncepcijama.

Demografska problematika, kazao je Šterc, nije shvaćena kao strateško razvojno pitanje pa su posljedice nastavak svih negativnih trendova i pokazatelja do razine na kojoj se već ugrožavaju osnovni sustavi u zemlji.

“Razlog? Politička sebičnost, interesna povezivanja, financijsko-gospodarski pristup bez vrednovanja ljudskog potencijala i još puno toga. Moj je prijedlog bio vladin ured na čijem bi čelu bio podpredsjednik vlade kako bi izravno mogao politički usmjeravati stratešku revitalizacijsku politiku, jasna procjena što je u proračunu manje bitno od demografskog opstanka, apsolutna zaštita žena u trudnoći i na porodiljskom (radno pravo, ekonomska i financijska sigurnost i sl.), povezivanje s iseljeništvom. Sadašnji su postupci samo dio socijalne politike i ništa više”, konstatirao je Šterc.

Demografska kretanja osobito pogubna po Hrvate u BiH

Komentirajući demografske probleme u BiH Šterc je upozorio kako ta zemlja iz godine u godinu bilježi sve veći pad prirodnog prirasta staovništva. Razlika između broja rođenih i umrlih u 2015. godini tako je bila oko pet i pol tisuća, a u 2016. godini ta brojka je već između devet i deset tisuća.

Procjena je kako bi prirodni gubitak hrvatske populacije u BiH u narednih deset godina mogao iznositi oko 40 tisuća osoba.

Uz prirodni pad od oko dvije i pol tisuće stanovnika hrvatske nacionalnosti, na godišnjoj razini treba uračunati oko deset tisuća onih koji će svake godine trajno napustiti tu zemlju.

To bi značilo kako bi broj Hrvata u BiH, kojih je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. bilo 544 tisuće, odnosno 15,4 posto ukupnog stanovništva te zemlje, za deset godina mogao biti smanjen za 125 tisuća.

To je dramatičnih 31.3 posto sadašnje populacije, analize su na koje ukazuje Šterc.

Sve to izravno će ugroziti sustav radne snage, mirovinski, zdravstveni te obrazovni sustav.

“Problem zaista postaje pitanje nacionalne ili državne sigurnosti, odnosno jednostavnije rečeno opstanka. Tko to na vrijeme shvati sva će svoja politička djelovanja usmjeriti nacionalnim interesima i očuvanju najvećeg potencijala u svim društvima i prostorima.”, zaključio je Šterc. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari