Pratite nas

Pregled

Načelnik Žepča: Grupica ljudi iz Željeznog Polja želi kuće u gradu, a muftija nas moli da ne raseljavamo narod

Objavljeno

na

Načelnik Općine Žepče Mato Zovko prosvjede dijela stanovnika Željeznog Polja ocjenjuje nekorektnim pa i bezobraznim. Ističe kako ta jedna mala skupina ljudi nema potporu ni bošnjačkih vijećnika, niti predsjedatelja Općinskog vijeća Muhameda Jusufovića koji je iz Željeznog Polja i čija je kuća zajedno s ostale 74 prepolovljena, a posebno ne Islamske zajednice, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Mato Zovko

Mato Zovko

– Ti koji i danas sjede pred općinom, oni strogo hoće da im općina da ili kupi parcele u gradu, odnosno u Žepačkom polju ili eventualno u naselju Rasadnik, kilometar od središta grada.

Druga skupina ima već zemljište i oni bi mogli odmah graditi nešto, ali čekaju i govore kako su im planirane kuće koje daju donatori premale i traže veće.

Blokirali su u četvrtak i petak magistralnu cestu i tražili još strojeva. Kad smo, uz postojeće, dovezli tri velika stroja da probijaju put prema Željeznom Polju, oni su onda opet okrenuli priču na placeve i kuće, izjavio je načelnik Žepča mostarskom dnevnom listu.

Mangupi iz Sarajeva

Zovko ističe kako su muftija zenički Ejub ef. Dautović i glavni žepački imam Izet ef. Efendić izuzetno korektni ljudi s kojima ima odličnu suradnju. Navodi kako su ga na svim sastancima molili da se ne raseljava narod iz Željeznog Polja.

– Molili su me da ih, ako neka obitelj nema svoju kuću, što bliže vežemo za njihovo naselje. U tom pravcu ćemo i mi najvjerojatnije ići. Kupit ćemo zemljište, a i Islamska zajednica će nam pomoći, samo da budu što bliže – ističe načelnik Žepča i dodaje kako su zahtjevi dvadesetak obitelji koji traže da im se naprave kuće u središtu grada nekorektni i ucjenjivački na koje ni on kao načelnik, a ni cijelo općinsko vijeće neće nikad pristati.

– Vijećnici Bošnjaci nas podržavaju u tome. Predsjedatelj Jusufović je iz Željeznog Polja kome je kuća pukla popola. Oni su svi za to da im se kuće gore grade. No, čuo sam da ima neki hodža koji radi u Švicarskoj i koji je došao sad tu na godišnji i koji sad podiže taj narod i manipulira njima – kaže načelnik Žepča. Odbacuje navode kako se dodjeli placa u Žepču protive Hrvati “jer bi se time promijenila nacionalna struktura stanovništva”.

– Ti mangupi iz Sarajeva, poput (kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH) Emira Suljagića dižu galamu oko toga, a uopće ne znaju kako Željezno Polje i sad pripada Žepču. Misle da je to općina Zenica. Pa to je naša općina i to je moje stanovništvo, moji ljudi – kaže Zovko. Podsjeća kako je 23. srpnja donesen Zakon o dodjeli zemljišta koji je tek neki dan objavljen u Službenim novinama i stupio na snagu. Sad se čeka pravilnik o natječaju Ministarstva pravosuđa FBiH koje bi ga trebalo donijeti za petnaestak dana, a koji treba odrediti kako se zemljište dijeli.

– Čim budemo imali pravilnik, krenut ćemo u dodjelu zemljišta. Ali, pravo na zemljište ima samo onaj koji nema svoje. Mi imamo ljude koji imaju zemljište i već sutra mogu početi graditi kuću donatorskim sredstvima, a traže drugo. Posebno imamo bezobrazne zahtjeve gdje bi sad njih svih 75 željelo zemljište i kuće na jednome mjestu, da se ne razdvajaju. To je prava istina – kaže načelnik Žepča.

Gore nego u svibnju

Iako se u medijima uglavnom potencira nesreća Bošnjaka Željeznog Polja, prošlog tjedna poplave i klizišta najviše su razorili Hrvate Papratnice te mjesta uz desnu obalu Bosne koje naseljavaju uglavnom Bošnjaci, primjerice naselje Preko i Begov Han, Golubinja te Donja Lovnica koje nitko ne spominje, piše Dnevni list.

– Mi u srijedu nismo mogli uopće ući u ta sela – priča načelnik Žepča. U petak je u Žepču boravio u hrvatski veleposlanik Ivan Del Vechio. Nije mogao vjerovati da je stanje u Žepču danas isto, ako ne i gore nego u svibnju, kad smo imali najveće poplave u proteklih više od stotinu godina. Kako je prenio načelnik Žepča Mato Zovko, Hrvatska će pokušati preraspodijeliti sredstva za pomoć Hrvatima izvan Hrvatske i preusmjeriti ih na pomoć Hrvatima u Žepču, Domaljevcu, Odžaku, Orašju i Usori.

-Važno je da se to podigne na veću razinu. Mi ne možemo izdržati ove sve financijske obveze. Proračun Žepča s potporama je oko 6,2 milijuna. Obveze za sanaciju do 31. srpnja su oko milijun maraka – kaže Zovko. Veliki problem čini to što općina i općinske službe nemaju potrebne strojeve. Angažirani su privatnici, a račun će na naplatu doći općini koja ne zna kako će te račune kad-tad platiti.

– Od županije smo dobili strojeve koji rade na ulazu u Željezno Polje. Od Federalne uprave civilne zaštite dobili smo dva kamiona. Jedini strojevi kojima općina raspolaže su oni koje smo ranije dobili od Fondacije Kalifa iz Ujedinjenih Arapskih Emirata – jedan “kiper” i jedan kamion koji u Željeznom Polju rade već dva mjeseca.

Predsjedništvu i Ministarstvu obrane BiH poslali smo zahtjev da nam pošalju vojsku i vojne strojeve da nam pomognu očistiti Željezno Polje. Posebno nam treba pomoć stanovništvu, jer su kuće ljudima zatrpane – kaže Zovko. Ističe kako je prava sreća da su za Željezno Polje tijekom proteklih mjeseci uspjeli izgraditi dva alternativna pravca općinskim sredstvima kojima se sad ide. Cesta koja je prema Željeznom Polju išla uz rijeku je ponovno zatrpana u bujicama. Cilj ju je osposobiti prije početka školske godine.

Bog zna kako će mo platiti račune
Načelnik općine Žepče Mato Zovko ističe kako ga sad doslovce hvata panika te bojažljivo daje naloge strojevima da idu na teren.

“Do 31. srpnja mi imamo oko milijun maraka stvorenih obveza. Fakture za saniranje cesta, vodovoda, kanalizacije, odrona zidova… su nam stigle na naplate. Od FBiH smo dobili 206.000 maraka i od županije 60.000. Mi smo sve ugovore potpisivali. Kako sad ulaziti u nove obveze kad ne znamo kako platiti za radove prije ove posljednje poplave”, pita se načelnik Žepča. Zbog tog je čekao na županiju da ona da nalog, što su u Zenici odugovlačili jedno vrijeme, i na kraju nekako poslali strojeve u Željezno Polje.

“U desetak sela danas rade strojevi lokalnih privatnika, jer se ne može mjesecima čekati odobravanje sredstava iz županije ili FBiH ili neke donacije, a računi će ponovno doći općini na naplatu. Sva sredstva koja su stigla od drugih općina do sad potrošena su na plaćanje jedne rate nakon svibanjskih poplava. Ostalo im dugujemo i Bog zna kad ćemo im to moći platiti. A novi troškovi se samo gomilaju”, kaže načelnik općine Žepče.

FBiH i županija neka prave kuće

Ova općina tek je ušla u projekte saniranja cesta, riječnih korita i klizišta, koje ona mora platiti. “Samo projekt za rijeke Željeznicu i Papratnicu koštat će oko 190.000 maraka. Mora se raditi novo korito, nova cesta…”, kaže načelnik Žepča Mato Zovko. Od Zeničko-dobojske županije i FBiH ne očekuje mnogo. Od njih očekuje samo da se što prije napravi pravilnik Ministarstva pravosuđa FBiH, koje bi ga trebalo donijeti za petnaestak dana, a koji treba odrediti kako se zemljište dijeli.“Meni ne treba novac. Najbolje je ovo što radi UNDP. Oni dođu na lice mjesta i pitaju što treba. Ako treba sanirati neko korito rijeke ili potoka, oni to naprave. Ako treba očistiti naselje, oni očiste. Ako treba napraviti most, oni pošalju inženjere. To očekujem od svih donatora. Što se tiče tih sredstava od donatora na računima viših razina vlasti, od njih očekujem da ljudima naprave kuće ili im isplate novac”, kaže Zovko.

Budimo realni, ljudi neće dobiti krov nad glavom do zime
Načelnik općine Žepče smatra kako trebamo biti realni i kaže kako ne vjeruje da će svi do zime dobiti krov nad glavom. Napominje kako su ti ljudi danas izmješteni po alternativnim smještajima koje plaća Ministarstvo za raseljene i izbjeglice FBiH, županija ili općina. Što se tiče priča o “protjerivanju iz kolektivnih centara”, Zovko ističe kako su ti ljudi bili smješteni u kolektivnom centru u Begov hanu koji je u vlasništvu Islamske zajednice.

“Njih nitko ne protjeruje. Logično je ako ima slobodan stambeni prostor da taj narod, koji je i moj, ide u taj smještaj, a ne ostaje u kolektivnom centru. Problem je što oni samoinicijativno ulaze u taj kolektivni centar. Islamskoj zajednici mora se odati priznanje za sve što su napravili. Primili su oko 600 obitelji. Sad imamo oko 200 koji su smješteni po obiteljima”, navodi Zovko.
zeljezno-polje3

Najbolji je UNPD-ov način rada

Što se tiče pomoći iz Hercegovine, načelnik Žepča ovom prilikom zahvaljuje općinama u HNŽ-u i HBŽ-u. Što se tiče stranih donacija, najviše su dobili od UNDP-a.

“Sad u ponedjeljak trebamo potpisati ugovor s Crvenim križem za novac za sanaciju manje oštećenih domova.

S Ministarstvom za raseljene osobe FBiH trebamo potpisati ugovore za izgradnju domova osoba čije su kuće uništene u ratu, obnovljene i sad ponovno oštećene, a radi se o desetak kuća”, kaže Zovko za Dnevni list i ističe kako su zahtjevi poslani na stotine adresa. Slijede projekti za sanaciju vodotoka, cesta, klizišta i sličnih koji su izuzetno skupi. Što se tiče škola, najviše je bila oštećena ona u Globarici, a tu su i škole u Željeznom Polju gdje će se vjerojatno otvarati više područnih. (hms)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Pregled

Milanović pozvao Austrijance u ‘vrlo sigurnu’ Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Zoran Milanović u srijedu je u Beču pozvao Austrijance da ljetuju u Hrvatskoj, rekavši da je njezina obala koju tradicionalno posjećuju brojni Austrijanci sigurna “da sigurnija ne može biti”.

“Htio bih ovdje iskoristiti priliku da prije svega pozovem austrijsku javnost i građane u Hrvatsku kao goste”, izjavio je Milanović u Beču nakon susreta s austrijskim i slovenskim kolegom.

Istaknuo je da je Hrvatska sigurna što se tiče koronavirusa, a da su ekscesi koji se pojavljuju u svim zemljama “relativno ili apsolutno mali” u Hrvatskoj.

“Obala je velika, rijetko naseljena i malo je ljudi. Da ne zvuči previše patetično, čekamo vas. Sigurnije je da ne može biti”, naglasio je hrvatski predsjednik i dodao da “govori racionalno i da to može potkrijepiti”.

Austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen je naglasio kako je u interesu triju država da granice ostanu otvorene i da kao Tirolac “ima puno razumijevanja za ljudi koji hoće ići na more”.

Austrijsku novinarku zanimalo je koliko su točne tvrdnje da je Hrvatska sigurna zemlja pošto testira četiri puta manje od Austrije.

Milanović je rekao da se “doista premalo testira”, no da su hrvatske bolnice neopterećene te da je vrlo mali broj ljudi na respiratorima, manje nego u prošlogodišnjoj sezoni gripe. Dodao je i kako je opća stopa smrtnosti u Hrvatskoj niža u odnosu na prošlu godinu.

Slovenski predsjednik Borut Pahor naglasio je kako su njegova zemlja, Austrija i Hrvatska pokazale da je moguće relativno normalno živjeti s koronavirusom, s otvorenim granicama i nastavkom gospodarskih aktivnosti.

“Ljudi se drže mjera ako se pokaže da su one od vitalnog značaja”, rekao je Pahor nakon sedmog susreta triju čelnika u formatu trilaterale koji se prvi put održao 2014. u austrijskoj prijestolnici.

Van der Bellen je rekao kako tri zemlje dijele interes da ne dođe do propasti turizma te da je austrijska ekonomija ovisna o susjednim gospodarstvima.

“Mnogi u Austriji nisu svjesni koliko smo gospodarski isprepleteni s drugim zemljama poput Hrvatske, Slovenije ili Slovačke. U našem je interesu da se gospodarska kriza što prije svlada i u tim zemljama”, istaknuo je Austrijanac.

Naglasio je i pitanje klimatske krize, poručivši kako će se “pronaći cjepivo protiv covida-19, no ne i protiv klimatske krize koju ćemo morati svladati sami”.

“U idućim godinama ćemo se morati baviti s oba problema. No to nosi i prilike za obnovu Europe na održivi način”, rekao je austrijski predsjednik koji je na tu dužnost došao kao kandidat Zelenih.

Veći angažman po pitanju zelenih politika najavio je i Milanović, poručivši kako će koronavirus proći, no da su problemi koje svijet ima zbog klimatskih promjena toliki “da ni u jednom trenutku ne treba prestati razmišljati o njima”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Capak: Razmatramo zatvaranje granica sa Srbijom i BiH. Odluka je već na stolu

Objavljeno

na

Objavio

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak na Hrvatskom radiju jednom od slušatelja koji ga je kritizirao, rekao je: “Kad bismo imali umrlih kao Švedska, Beroš, Božinović i ja bismo visjeli na prvom drvetu.”

Capak je u emisiji izjavio da, unatoč povećanom broju zaraženih koronavirusom, u Hrvatskoj neće biti nove karantene poput onoga što je bilo na snazi krajem zime i u proljeće.

24sata prenosi njegovu izjavu da će se ići na preporuke i, gdje je potrebno, segmentarno zatvarati.

“Za sada bi to moglo biti npr. u trgovinama da će biti obavezne maske, kao i na sastancima u malim prostorima gdje ljudi moraju biti duže od 15 minuta”, poručio je Capak i nglasio kako je potrebno pripremiti se za jesen.

“Djeca u školi će trebati imati mjere, na fakultetima, na poslu, svugdje gdje u manjem prostoru boravi veći broj ljudi. Preporuka o korištenju maski će biti dovoljna, to za sada mislimo”, dodaje.

Capak vjeruje da će se brojke uskoro spustiti, no da virus i dalje neće prestati cirkulirati.

“S prihvatljivom razinom ćemo se moći epidemiološki boriti do jeseni, kada nas prema stručnjacima čeka puno gora situacija nego sada”, kazao je i dodao da će u slučaju pojave određenog područja kao izvora zaraze to područje onda i zatvoriti.

Najavio je skori sastanak s kolegama iz Slovenije kako bi se dogovorili vezano uz prelazak granice i činjenicu da veliki broj turista u Hrvatsku dolazi upravo preko Slovenije. Capak je isto tako rekao kako se trenutno razmatra uvođenje samoizolacije za građane koji dolaze iz Srbije i BiH.

“Odluku nismo još donijeli, ali ona je na stolu. Mi upozoravamo građane da ne idu u šopinge tamo jer je jeftinije, ali dakako da to nije slobodna granica nego se treba prijaviti na Enter Croatia i granična policija razmatra razlog ulaska u RH. Ako je on opravdan, onda se ti građani puštaju, a ako nema razloga, onda ne. Više od 50 % ljudi koji dođu na granicu, vraća se nazad”, dodao je.

Capak odgovarao i na pitanja slušatelja. Jedan od njih je kritizirao karantenu, kako je kazao, za zdrave i pitao ne bi li u njoj trebali biti samo rizični građani i oboljeli. Capak mu je pojasnio kako karantena jest za zdrave, a da se bolesni hospitaliziraju.

“Ovaj ubija manje od pet posto ukupno oboljelih, ali ako ste vi u tih pet posto onda je vama 100 posto da ćete umrijeti. Ako mislite da je neopasna bolest, pozivam vas da volontirate u bolnici na njezi onih koji su bolesni i šire virus, pa ako mislite da je to ništa, pozivam vas da probate”, poručio je slušatelju.

Jedan ga je građanin optužio da se radi panika, a da je smrtnost mala, a Capak mu je, između ostalog, rekao da su oni koji su mislili da će olako s ovom bolesti vrlo brzo odustali od toga.

“Čak i Ujedinjeno Kraljevstvo je kasnije uvelo stroge mjere, i Amerika. Švedska isto ima neke mjere, radi se od kuće, zatvorili su neke rizične industrije. Kod njih ljudi imaju povjerenje u institucije i Vladu. Pogledajte broj oboljelih i mrtvih u Švedskoj. Kad bismo mi imali toliko umrlih, Beroš, Božinović i ja bismo visjeli na prvom drvetu, to vam garantiram”, rekao je.

Capak nije želio odgovoriti na pitanje misli li da je virus oslabio. Kako bi to utvrdili, kazao je, treba još pričekati.

“Sve studije ukazuju da ćemo jako teško doseći kolektivni imunitet od 70-80 posto koji bi bio potreban. Mi smo u 4. mjesecu rekli da će nam trebati do kraja iduće zimske sezone, do proljeća 2021. da steknemo taj imunitet, ali to je jako teško predvidjeti. Upozoravamo da bi situacija mogla biti ozbiljna”, poručio je.

Rekao je da nije istina da se u Hrvatskoj premalo testira.

“Ovo je veliki izazov kakvog nije bilo u zadnjih sto godina. Fali vremena i ljudi da se riješi sve i zato smo prilično nesretni. Nadam se da ćemo do jeseni imati neka efikasna rješenja za to”, zaključio je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari