Pratite nas

Pregled

Načelnik Žepča: Grupica ljudi iz Željeznog Polja želi kuće u gradu, a muftija nas moli da ne raseljavamo narod

Objavljeno

na

Načelnik Općine Žepče Mato Zovko prosvjede dijela stanovnika Željeznog Polja ocjenjuje nekorektnim pa i bezobraznim. Ističe kako ta jedna mala skupina ljudi nema potporu ni bošnjačkih vijećnika, niti predsjedatelja Općinskog vijeća Muhameda Jusufovića koji je iz Željeznog Polja i čija je kuća zajedno s ostale 74 prepolovljena, a posebno ne Islamske zajednice, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Mato Zovko

Mato Zovko

– Ti koji i danas sjede pred općinom, oni strogo hoće da im općina da ili kupi parcele u gradu, odnosno u Žepačkom polju ili eventualno u naselju Rasadnik, kilometar od središta grada.

Druga skupina ima već zemljište i oni bi mogli odmah graditi nešto, ali čekaju i govore kako su im planirane kuće koje daju donatori premale i traže veće.

Blokirali su u četvrtak i petak magistralnu cestu i tražili još strojeva. Kad smo, uz postojeće, dovezli tri velika stroja da probijaju put prema Željeznom Polju, oni su onda opet okrenuli priču na placeve i kuće, izjavio je načelnik Žepča mostarskom dnevnom listu.

Mangupi iz Sarajeva

Zovko ističe kako su muftija zenički Ejub ef. Dautović i glavni žepački imam Izet ef. Efendić izuzetno korektni ljudi s kojima ima odličnu suradnju. Navodi kako su ga na svim sastancima molili da se ne raseljava narod iz Željeznog Polja.

– Molili su me da ih, ako neka obitelj nema svoju kuću, što bliže vežemo za njihovo naselje. U tom pravcu ćemo i mi najvjerojatnije ići. Kupit ćemo zemljište, a i Islamska zajednica će nam pomoći, samo da budu što bliže – ističe načelnik Žepča i dodaje kako su zahtjevi dvadesetak obitelji koji traže da im se naprave kuće u središtu grada nekorektni i ucjenjivački na koje ni on kao načelnik, a ni cijelo općinsko vijeće neće nikad pristati.

– Vijećnici Bošnjaci nas podržavaju u tome. Predsjedatelj Jusufović je iz Željeznog Polja kome je kuća pukla popola. Oni su svi za to da im se kuće gore grade. No, čuo sam da ima neki hodža koji radi u Švicarskoj i koji je došao sad tu na godišnji i koji sad podiže taj narod i manipulira njima – kaže načelnik Žepča. Odbacuje navode kako se dodjeli placa u Žepču protive Hrvati “jer bi se time promijenila nacionalna struktura stanovništva”.

– Ti mangupi iz Sarajeva, poput (kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH) Emira Suljagića dižu galamu oko toga, a uopće ne znaju kako Željezno Polje i sad pripada Žepču. Misle da je to općina Zenica. Pa to je naša općina i to je moje stanovništvo, moji ljudi – kaže Zovko. Podsjeća kako je 23. srpnja donesen Zakon o dodjeli zemljišta koji je tek neki dan objavljen u Službenim novinama i stupio na snagu. Sad se čeka pravilnik o natječaju Ministarstva pravosuđa FBiH koje bi ga trebalo donijeti za petnaestak dana, a koji treba odrediti kako se zemljište dijeli.

– Čim budemo imali pravilnik, krenut ćemo u dodjelu zemljišta. Ali, pravo na zemljište ima samo onaj koji nema svoje. Mi imamo ljude koji imaju zemljište i već sutra mogu početi graditi kuću donatorskim sredstvima, a traže drugo. Posebno imamo bezobrazne zahtjeve gdje bi sad njih svih 75 željelo zemljište i kuće na jednome mjestu, da se ne razdvajaju. To je prava istina – kaže načelnik Žepča.

Gore nego u svibnju

Iako se u medijima uglavnom potencira nesreća Bošnjaka Željeznog Polja, prošlog tjedna poplave i klizišta najviše su razorili Hrvate Papratnice te mjesta uz desnu obalu Bosne koje naseljavaju uglavnom Bošnjaci, primjerice naselje Preko i Begov Han, Golubinja te Donja Lovnica koje nitko ne spominje, piše Dnevni list.

– Mi u srijedu nismo mogli uopće ući u ta sela – priča načelnik Žepča. U petak je u Žepču boravio u hrvatski veleposlanik Ivan Del Vechio. Nije mogao vjerovati da je stanje u Žepču danas isto, ako ne i gore nego u svibnju, kad smo imali najveće poplave u proteklih više od stotinu godina. Kako je prenio načelnik Žepča Mato Zovko, Hrvatska će pokušati preraspodijeliti sredstva za pomoć Hrvatima izvan Hrvatske i preusmjeriti ih na pomoć Hrvatima u Žepču, Domaljevcu, Odžaku, Orašju i Usori.

-Važno je da se to podigne na veću razinu. Mi ne možemo izdržati ove sve financijske obveze. Proračun Žepča s potporama je oko 6,2 milijuna. Obveze za sanaciju do 31. srpnja su oko milijun maraka – kaže Zovko. Veliki problem čini to što općina i općinske službe nemaju potrebne strojeve. Angažirani su privatnici, a račun će na naplatu doći općini koja ne zna kako će te račune kad-tad platiti.

– Od županije smo dobili strojeve koji rade na ulazu u Željezno Polje. Od Federalne uprave civilne zaštite dobili smo dva kamiona. Jedini strojevi kojima općina raspolaže su oni koje smo ranije dobili od Fondacije Kalifa iz Ujedinjenih Arapskih Emirata – jedan “kiper” i jedan kamion koji u Željeznom Polju rade već dva mjeseca.

Predsjedništvu i Ministarstvu obrane BiH poslali smo zahtjev da nam pošalju vojsku i vojne strojeve da nam pomognu očistiti Željezno Polje. Posebno nam treba pomoć stanovništvu, jer su kuće ljudima zatrpane – kaže Zovko. Ističe kako je prava sreća da su za Željezno Polje tijekom proteklih mjeseci uspjeli izgraditi dva alternativna pravca općinskim sredstvima kojima se sad ide. Cesta koja je prema Željeznom Polju išla uz rijeku je ponovno zatrpana u bujicama. Cilj ju je osposobiti prije početka školske godine.

Bog zna kako će mo platiti račune
Načelnik općine Žepče Mato Zovko ističe kako ga sad doslovce hvata panika te bojažljivo daje naloge strojevima da idu na teren.

“Do 31. srpnja mi imamo oko milijun maraka stvorenih obveza. Fakture za saniranje cesta, vodovoda, kanalizacije, odrona zidova… su nam stigle na naplate. Od FBiH smo dobili 206.000 maraka i od županije 60.000. Mi smo sve ugovore potpisivali. Kako sad ulaziti u nove obveze kad ne znamo kako platiti za radove prije ove posljednje poplave”, pita se načelnik Žepča. Zbog tog je čekao na županiju da ona da nalog, što su u Zenici odugovlačili jedno vrijeme, i na kraju nekako poslali strojeve u Željezno Polje.

“U desetak sela danas rade strojevi lokalnih privatnika, jer se ne može mjesecima čekati odobravanje sredstava iz županije ili FBiH ili neke donacije, a računi će ponovno doći općini na naplatu. Sva sredstva koja su stigla od drugih općina do sad potrošena su na plaćanje jedne rate nakon svibanjskih poplava. Ostalo im dugujemo i Bog zna kad ćemo im to moći platiti. A novi troškovi se samo gomilaju”, kaže načelnik općine Žepče.

FBiH i županija neka prave kuće

Ova općina tek je ušla u projekte saniranja cesta, riječnih korita i klizišta, koje ona mora platiti. “Samo projekt za rijeke Željeznicu i Papratnicu koštat će oko 190.000 maraka. Mora se raditi novo korito, nova cesta…”, kaže načelnik Žepča Mato Zovko. Od Zeničko-dobojske županije i FBiH ne očekuje mnogo. Od njih očekuje samo da se što prije napravi pravilnik Ministarstva pravosuđa FBiH, koje bi ga trebalo donijeti za petnaestak dana, a koji treba odrediti kako se zemljište dijeli.“Meni ne treba novac. Najbolje je ovo što radi UNDP. Oni dođu na lice mjesta i pitaju što treba. Ako treba sanirati neko korito rijeke ili potoka, oni to naprave. Ako treba očistiti naselje, oni očiste. Ako treba napraviti most, oni pošalju inženjere. To očekujem od svih donatora. Što se tiče tih sredstava od donatora na računima viših razina vlasti, od njih očekujem da ljudima naprave kuće ili im isplate novac”, kaže Zovko.

Budimo realni, ljudi neće dobiti krov nad glavom do zime
Načelnik općine Žepče smatra kako trebamo biti realni i kaže kako ne vjeruje da će svi do zime dobiti krov nad glavom. Napominje kako su ti ljudi danas izmješteni po alternativnim smještajima koje plaća Ministarstvo za raseljene i izbjeglice FBiH, županija ili općina. Što se tiče priča o “protjerivanju iz kolektivnih centara”, Zovko ističe kako su ti ljudi bili smješteni u kolektivnom centru u Begov hanu koji je u vlasništvu Islamske zajednice.

“Njih nitko ne protjeruje. Logično je ako ima slobodan stambeni prostor da taj narod, koji je i moj, ide u taj smještaj, a ne ostaje u kolektivnom centru. Problem je što oni samoinicijativno ulaze u taj kolektivni centar. Islamskoj zajednici mora se odati priznanje za sve što su napravili. Primili su oko 600 obitelji. Sad imamo oko 200 koji su smješteni po obiteljima”, navodi Zovko.
zeljezno-polje3

Najbolji je UNPD-ov način rada

Što se tiče pomoći iz Hercegovine, načelnik Žepča ovom prilikom zahvaljuje općinama u HNŽ-u i HBŽ-u. Što se tiče stranih donacija, najviše su dobili od UNDP-a.

“Sad u ponedjeljak trebamo potpisati ugovor s Crvenim križem za novac za sanaciju manje oštećenih domova.

S Ministarstvom za raseljene osobe FBiH trebamo potpisati ugovore za izgradnju domova osoba čije su kuće uništene u ratu, obnovljene i sad ponovno oštećene, a radi se o desetak kuća”, kaže Zovko za Dnevni list i ističe kako su zahtjevi poslani na stotine adresa. Slijede projekti za sanaciju vodotoka, cesta, klizišta i sličnih koji su izuzetno skupi. Što se tiče škola, najviše je bila oštećena ona u Globarici, a tu su i škole u Željeznom Polju gdje će se vjerojatno otvarati više područnih. (hms)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Kako razvijenim zemljama reći: Nemojte privlačiti ljude iz Hrvatske, mi gubimo radnu snagu

Objavljeno

na

Objavio

Nova Europska komisija istaknula je negativne demografske trendove kao jedan od ključnih problema Europe. Ima li Europska unija demografsku politiku? Slijedi li Hrvatska samo demografske trendove i zašto mjere demografske politike ne zaustavljaju iseljavanje u emisiji Intervju tjedna odgovarao je demograf Anđelko Akrap.

Nismo čuli ni za kakve mjere koje bi se provodile na razini EU-a. Predsjednica Komisije rekla je: ‘Gospođa Šuica zna probleme’ i ništa više. Ne sumnjam u dobre namjere EK, ali radi se o dugoročnim politikama i ona treba biti nadnacionalna, što u ovom trenutku nie moguće, kazao je Akrap. Smatra kako svaka država EU mora imati drugačiju strategiju, a kao usporedbu naveo je probleme Zagreba i probleme Like.

“Moćni uvijek žele ostati moćni”

Kako razvijenim zemljama reći: ‘Nemojte privlačiti ljude iz Hrvatske, mi gubimo radnu snagu i postat ćemo neodrživi neodrživi. Odakle ćemo mi tu radnu snagu privući ili možda možemo pripremati za vas radnu snagu’.

Razvijene zemlje mogu puno toga učiniti. Zašto ne investiraju u područja iz kojih se iseljava. Moćni uvijek žele ostati moćni. Takva je politika unutar EU-a. Neće nikad protiv sebe raditi. Nisam tu da osuđujem nego da naglasim da Hrvatska mora sama rješavati svoje probleme, uz pomoć EU-a, kazao je Akrap.

“Veliki problem su rad na određeno vrijeme i veličina plaće”

Naglasio je kako Francuska ima gotovo na razini obnavljanja stanovništva broj rađanja, a Češka bilježi porast broja živorođenih. Mađarska, Slovačka, Češka – te zemlje ulažu, naglasio je Akrap dodajući kako ovo nije stvar jedne Vlade. Smatra da će demografske mjere dati rezultata samo uz dobru ekonomsku politiku.

Mlade najviše muči, dodao je – rad na određeno vrijeme, jer ne mogu riješiti egzsitencijalne probleme i stambeno pitanje. Po broju mladih koji rade na određeno vrijeme smo među vodećima u Europi. Grade se stanovi u praznoj Slavoniji, a nema stanova tamo gdje se radi, poručio je. Upozorio je i na problem visine plaća.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Marijana Petir: Podržat ću Kolindu zbog demografske politike i borbe za neradnu nedjelju

Objavljeno

na

Objavio

Nacional.hr je u Europskom parlamentu u Bruxellesu razgovarao s Marijanom Petir, europarlamentarkom u bivšem 8. sazivu. Ona je u Bruxelles došla na poziv organizacije Europskog molitvenog doručka a održala je i niz bilateralnih sastanaka s čelnicima Odbora za poljoprivredu, i drugim zastupnicima i organizacijama.

Lista Marijane Petir na europskim izborima dobila je gotovo 50 tisuća glasova. Petir je za Nacional najavila da će, kada predsjednička kampanja službeno počne, podršku dati aktualnoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović.

Kaže da je Grabar-Kitarović prepoznala najveći problem Hrvatske, lošu demografsku sliku te da je demografiju i traženje rješenja za populacijske mjere uspjela nametnuti kao glavne političke teme.

Ona tvrdi da je na međunarodnom planu Grabar-Kitarović napravila veliki iskorak i da danas gotovo ne postoji nitko na svijetu tko ne zna za Hrvatsku.

Osim navedenog Petir je još izjavila: ‘Posebno sam zadovoljna što je aktualna predsjednica podržala inicijativu o uvođenju slobodne nedjelje i dostojanstvenog radnog vremena.”

Marijana Petir planira izaći na parlamentarne izbore iduće godine.

Još ne otkriva o kojim se točno modelima i strategijama radi, ali naglašava da svakako ostaje u politici.

Kritički je govorila o svojoj bivšoj stranci HSS. O tomu je izjavila: “Ta stranka više ni na koji način ne brani interese poljoprivrednika i razvoja hrvatskog sela. Njen predsjednik Krešo Beljak bavi se temama koje su u njegovom uskom interesu i koje služe njegovoj osobnoj promociji, on nema nikakav osjećaj za poljoprivrednike, hrvatsko selo i hrvatski narod”.

 

Dobro, a što je radila svih ovih 5 godina?

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari