Pratite nas

Religija i Vjera

Nadbiskup Barišić: Interpretativna izjava je samo aperitiv da se bolje proguta Istanbulska konvencija

Objavljeno

na

Foto: Hina

Nadbiskupi Đuro Hranić i Marin Barišić govorili su o nizu tema povodom plenarnog zasjedanja Hrvatske nadbiskupske konferencije, a osvrnuli su se i na temu Istanbulske konvencije.

Među onima koji će podržati Istanbulsku konvenciju u Saboru bit će i dobar dio vjernika, a nadbiskup Puljić rekao je da će time prestati biti dio katoličke zajednice. ”Svatko glasuje po savjesti. Koliko čovjek osobno na svojim argumentima nešto zaključuje i koliko je poligon nesvjesni? Postoji kršćanska savjest koja bi trebala biti formirana prema katoličkom nauku. Mislim da smo svi ovdje defektni po pitanju savjesti”, rekao je Barišić.

Podsjetimo, Hrvatska biskupska konferencija u priopćenju za javnost ranije poručila je kako se protivi ratifikaciji Istanbulske konvencije, uoči rasprave o istoj u Hrvatkom saboru.

“Protivimo se ratifikaciji Konvencije i smatramo da Republika Hrvatska svojim zakonskim okvirom i provedbom može sama – i učinkovitije od mjera i načina predviđenih Konvencijom – urediti pitanja suzbijanja nasilja nad ženama i nasilja u obitelji”, stoji u priopćenju HBK.

Upitan da komentira skup u Splitu koji je najavljen za danas i na kojem će se iskazati nezadovoljstvo pojedinih Splićana Istanbulskom konvencijom. ”Vidite kakav je moj odnos prema tom skupu, jer sam u Zagrebu. Ovo ne organizira Crkva nego građani vjernici i vjerujem da je to pravo svih u demokratskom društvu da mogu iskazati svoja uvjerenja”, rekao je Barišić.

Hranić je upitan konkretno podržava li HBK taj skup, rekao: ”Da, podržavamo. Zalažemo se da se svačiji stav poštuje”.

”Bit ću ponosan na ovaj skup, jer su udaljili Crkvu i politiku”, dodao je Barišić.

”Kao jedan smo donijeli izjavu o Istanbulskoj konvenciji”, rekao je.

Barišić je upitan o financiranju organizacije referenduma vezanog za IK, a što se tiče izjave Dabora Ive Stiera o prljavštinama u Crkvi rekao je da ne zna o čemu se tu radi. Osvrnuo se i na izjavu ”šaptača zmijama” i kazao da je to bio samo simbol, da se nije mislilo ni na koga posebno.

Nadbiskupi su upitani koji su njihovi prijedlozi prevencije nasilja nad ženama, a Hranić je rekao da imamo već niz zakona koji se o tome brinu, ali da svakako ima još mehanizama koji nisu vezani uz Istanbulsku konvenciju koji se mogu koristiti kako bi se žene zaštitile od nasilja.

”Čini mi se interpretativna izjava da je samo aperitiv da se bolje proguta Istanbulska konvencija”, rekao je Barišić.

Barišić je upitan kakvu odgovornost snosi po pitanju vjernika kada je riječ o Istanbulskoj konvenciji. ”To je naša odgovornost što nismo generacije dovoljno evangelizirali. Svi su oni pričešćeni, kršteni, ali nisu dovoljno evangelizirani”, kaže Barišić.

Barišić je upitan o financiranju organizacije referenduma vezanog za IK, a što se tiče izjave Dabora Ive Stiera o prljavštinama u Crkvi rekao je da ne zna o čemu se tu radi. Osvrnuo se i na izjavu ”šaptača zmijama”, kaže da je to bio samo simbol, da se nije mislilo ni na koga posebno.

Novinari su ga pitali kakvu odgovornost snosi po pitanju vjernika kada je riječ o Istanbulskoj konvenciji. ”To je naša odgovornost što nismo generacije dovoljno evangelizirali. Svi su oni pričešćeni, kršteni, ali nisu dovoljno evangelizirani”, kaže Barišić.

Izvijestili su o dokumentu kojeg je donijela HBK pod nazivom ”Da vaša radost bude potpuna”. U dokumentu su razradili novu evangelizaciju i katehezu te su ustvrditi: ”Zbog toga što smo svoje snage usmjerili na vjeronauk u škole, župna kateheza nam je ostala u sjeni. Više bismo pozornosti trebali usmjeriti prema župnoj katehezi.”

”Ovaj dokument nas poziva na iskorak i hrabrost. Dosta smo se usmjerili na ulazak u škole, te da idemo u korak sa školama pa i s kurikularnom reformu. Smatramo da sada treba gledati u skladu s dokumentima sveopće Crkve, i u tom kontekstu nove evangelizacija promotrimo novo katehetsko djelovanje, koje nije samo školski vjeronauk nego vjeronauk za sve razine vjernika”, rekao je Hranić.

Barišić je na konferenciji za novinare danas pojasnio boje i cijeli vizualni identitet novih propagandnih materijala pod nazivom: ”Obitelj – izvor života i radosti”.

”Što je obitelj – Crkva, a što je Crkva – obitelj u malom”, rekao je Barišić. Povodom rujanskog susreta katoličkih obitelji u Solinu, pozvao je sve vjernike na koncert u Splitu. ”Nadam se da će to biti veliki skup koji će donijeti svijest nove razine”, rekao je Barišić.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Duhovni megaspektakl Laudata ‘Progledaj srcem’

Objavljeno

na

Objavio

U prepunoj Ciboni održan je duhovni megaspektakl, koncert podrške Laudato televiziji “Progledaj srcem”, na kojemu se okupilo više od 6.500 mladih iz cijele Hrvatske.

Ovo je četvrti koncert podrške toj obiteljskoj televiziji s kršćanskim vrijednostima, na kojem su nastupili: Ante Cash, Božja pobjeda, fra Ivan Matić, fra Marin Karačić, Mia Dimšić, Rafael Dropulić-Rafo, Scifidelity Orchestra, Sestre Palić, SKAC Zbor Zagreb, VIS Veritas Aeterna Split, Zajednica Cenacolo, Zbor Mihovil i Zvonimir Kalić.

Vrhunac večeri bio je nastup sastava Božja pobjeda. Njihove vrhunske interpretacije pjesama ‘Suhe kosti’, ‘Dubine’ i ‘Krovovi’ p(r)otresle su dvoranu. U dvorani se dodatno uzburkalo na pjesme ‘Silan Bog’ i ‘Jerihonske zidine’, a izveli su ih Ante Cash i Rafael Dropulić Rafo.

Svu raskoš svoga predanja i snage publika je potvrdila i na prvom bisu u pjesmi ‘Gospode, trebam Te’. Drugi bis bio je u znaku izvedbe raznih gesti i pokreta publike i izvođača s pjesmom ‘Pjevaj, pjevaj Gospodu svom’.

Budući da su karte za koncert rasprodane dva tjedna prije, svima koji nisu mogli doći na koncert Laudato televizija pustit će snimku koncerta u programu Laudato TV-a na svetkovinu Duhova, 20. svibnja, u 14.30 sati. Večernji list medijski je pokrovitelj koncerta “Progledaj srcem”.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

19. travnja 2005. god. – Kardinalska konklava izabrala je Josepha Aloisa Ratzingera za papu

Objavljeno

na

Objavio

Kada je na današnji dan 19. travnja 2005. godine krenuo “bijeli dim” iz sikstinske kapele, a prigodom konklava nakon smrti svetog Ivana Pavla II., rimskog svećenika, i kada se obznanilo da je izabran novi Sveti Otac, mnogi su zanijemili.

Izbor je bio veliko iznenađenje. Na prozoru se pojavio lik vrlo poznatog njemačkog kardinala Josepha Razingera, do  tada prvog čovjeka Kongregacije za nauk vjere. Zašto iznenađenje. Papa Kardinal Razinger je bio tih, suzdržan, povučen, vrlo konzervativan, uvijek ozbiljan… Rekli bismo, pravi Švabo. Bio je to prvi dojam.

No, poznavatelji teologije i ljudi koji su poznavali lik, djelo i karizmu kardinala Razingera oduševljeno su pozdravili ovaj izbor, jer se radilo o čovjeku koji je u svijetu teologije i Crkve bio vrlo poznati znanstvenik. Njegova djela bila su izuzetno čitana i postajala su dio udžbenika za studente teologije. Sjećam se kada nam je profesor sada, preuzvišeni Otac biskup Tomo Vukšić, izdao nalog da pročitamo knjigu “Uvod u kršćanstvo” i kad sam ju počeo čitati, kako sam ostao zapanjen, jer nisam mogao odmah razumjeti o čemu se radi. Bilo je to tri godine prije izbora kardinala Razingera za Svetog Oca.

Tada nisam znao da je ta knjiga bila omiljeno štivo Svetoga Ivana Pavla Drugoga i da je ona zapravo “puno kumovala” da se Kardinala Razingera 1981. godine imenuje prefektom Kongregacije za nauk vjere, čime je postao jednim  od najvažnijih i najbližih suradnika Rimskog prvosvećenika. No, kasnije se pokazalo da je Sveti Ivan Pavao Drugi dobro odabrao, jer je u pravo Kardinal Joseph nemilosrdno reagirao na svaki pokušaj krivovjera, pa je dobio i nadimak “Panzerkardinal”.

NO, ime kardinala Razingera bit će posebno zapisano u povijesti Crkve, jer, iako je bio nemilosrdan u rekacijama po određenim pitanjima, ipak nije uspio stati na kraj svim negativnim stvarima koje su počele potresati Crkvu za vrijeme njegova mandata. Zapravo, one se tada nisu počele događati, nego su počele izlaziti na vidjelo. Sjećam se  njegovog javnog nastupa u Protugalu 11., svibnja 2010. godine kada je rekao da postoji “grijeh unutar same Crkve”. Bilo je to u povodu  događaja pedofilije u Portugalu. Pojavile su se i druge negativnosti, pa je, Sveti Otac Benedikt XVI odlučio povući se s papinske pozicije i iskoristiti institut ostavke, koji nije korišten 600 godina. Tim potezom izazvao je silna nagađanja, ali uveliko ubrzao i određene promjene unutar crkve koje provodi sadašnji Sveti Otac Franjo.

Rodio se 16. travnja  u njemačkom  Markt an Innu na Veliku Subotu 1927. godine.  Doktorirao je na tezi Svetog Augustina. Napisao je veliki broj knjiga iz područja filozofije i teoloogije, a slovi za jednog od najvećih poznavatelja filozofsko-teološke znanosti svih vremena.

Anto Pranjkić / Kamenjar.com

Papa u miru Benedikt XVI.: Život u molitvi i povučenosti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati