Pratite nas

Religija i Vjera

Nadbiskup Hoser: Međugorje je znak žive Crkve

Objavljeno

na

Papa Franjo je prije 15 mjeseci imenovao poljskog nadbiskupa Henryka Hosera svojim posebnim izaslanikom za Međugorje. S njim je proteklih dana razgovarao novinar Avvenirea, dnevnih novina u vlasništvu Talijanske biskupske konferencije (CEI), Vincenzo Varagona, prenosi nedjelja.ba

Poljski nadbiskup u razgovoru je spomenuo kako Međugorje godišnje ugosti gotovo tri milijuna hodočasnika iz više od 80 zemalja, te da to mjesto treba promatrati na tri razine: prva je lokalna ili župna, zatim međunarodna povezana s poviješću zemlje u kojoj žive pravoslavni, muslimani i katolici te u konačnici planetarna koja se ogleda u dolascima hodočasnika, osobito mladih, sa svih kontinenata.

Govoreći o fenomenu Međugorja, mons. Hoser podsjetio je kako je on Papin izaslanik zadužen za pastoral koji je vrlo bogat te se sastoji s jedne strane od tradicionalnih pobožnosti kao što su: krunica, euharistijsko klanjanje, hodočašća, put križa, a s druge pak strane duboko je ukorijenjena važnost sakramenata, posebno sakramenta pomirenja.

Napomenuo je kako se okruženje oslanja na tišinu i meditaciju te kako većina vjernika ne dolazi zbog ukazanja. „Općenito, stvara se atmosfera koja olakšava meditaciju, sabranost, analizu vlastitog života, i na kraju, za mnoge, obraćenje“, kazao je poljski nadbiskup.

Govorio je i o odnosu s vidiocima te je rekao kako ih je sve upoznao. Naveo je kako svatko od njih ima svoju priču i vlastitu obitelj te kako je važno da budu uključeni u život župe.

Nezaobilazno je bilo i pitanje odnosa s Mostarsko-duvanjskom biskupijom.

„Bili su nesporazumi na temu ukazanja. Usredotočili smo se na odnose i prije svega na suradnju na pastoralnoj razini, od tada su se ti odnosi razvili bez rezerve“, poručio je Hoser.

Odgovarajući na pitanje o budućnosti Međugorja, kazao je: „Nije lako odgovoriti. To ovisi o mnogim elementima. Mogu reći što je već i kako se može ojačati.

Iskustvo iz kojeg dolazi 700 redovničkih i svećeničkih zvanja nesumnjivo jača kršćanski identitet, vertikalni identitet u kojem se čovjek, po Mariji, okreće uskrslom Kristu. Svatko tko dođe do njega nudi sliku Crkve koja je još uvijek živa i osobito mlada“.

Na kraju razgovora poručio je kako je ostao zadivljen velikim brojem ispovijedi i razgovora kojima je bio svjedok u ovih 15 mjeseca. Posebno ga se dojmio jedan australski mladić koji je bio alkoholičar, ali se u Međugorju obratio i odlučio postati svećenikom.

Misija/ IKA

 

Nadbiskup Hoser: Hrvatska i Hercegovina su prva kći Crkve

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Fra Mario Knezović: Dosta je mlakosti, treba nam oganj i sila Duha Svetoga

Objavljeno

na

Objavio

Proprok Jeremija je otvoreno prozivao bezvlađe, pljačku, nemoral svoga naroda. Ti prozvani su se žalili vladaru Sidkiji kako tako buni narod i slabi snagu vojske. Kriv prorok što govori istinu.

Sidkija im je odgovorio da mu oni presude jer, reče, da i on više ne vlada tim paralelnim sustavom kriminala i umreženoga zla. Možemo li u toj slici prepoznati naše vrijeme i načine života?

Često čujemo, što je najgore čak od klera, kako treba tražiti pogodno vrijeme za navještaj i govor istine? Zar nije uvijek vrijeme reći istinu i navijestiti Krista?

Što bi to Crkvu brigali politički procesi, izborne kampanje, geostrateška gibanja, ako je u pitanju nauk Isusa Krista i iznošenje poslanja Crkve? O tim dilemama na temelju Božje riječi razmatra fra Mario Knezović.

On nastavlja kako je Isus došao oganj baciti na zemlju. Taj oganj je sila Duha Svetoga. Taj oganj treba spržiti i spaliti svaki grijeh.

Taj oganj treba spaliti modele života u kojima se zlo razmahalo, a kreposti su ugušene. Taj oganj mora spaliti licemjerstvo i snagu moćnijih koji ugnjetavaju slabije.

Hoće nas se, što je strašno, kaže fra Mario, učiti korektnosti navještaja koji je bezličan i mlak. Progovorio je i o mladima koji tako olako u razvratu bace dobivene milosti kao bisere pred svinje. Vrlo poticajnu i otvorenu propovijed možete poslušati ovdje.

Fra Mario Knezović/fratar.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Sveta Jelena križarica – majka cara Konstantina

Objavljeno

na

Objavio

Sa stručnjacima je 326. godine počela iskopavanja na Kalvariji. Ostaci svetoga Isusova Križa pronađeni su po želji Konstanitina Velikog i čuvaju se u Rimu u bazilici svetoga Križa, a na mjestu našašća svetoga Križa Konstantan je dao sagraditi baziliku. To je bazilika svetoga Groba. Jelena je umrla u dubokoj starosti, između 328.-330. godine. Njezini se posmrtni ostatci čuvaju u Rimu.

Majka je cara Konstantina Velikog, rođena je 247. godine u skromnoj obitelji u Bitiniji. Služeći u staji, upoznao ju je i oženio vojni časnik Konstancije Klor. Kad joj je muž postao car, Jelena se morala po­vući, jer po rimskom zakonu bila je zabranjena ženidba između patricija i plebejke.

Tako je Jelena ostala u pozadini sve dok joj sin Konstantan nije 306. godine zauzeo carsko prijestolje.

Tada ju je sin Konstantin doveo na carski dvor i dao joj naslov „Augusta”, omogućio joj slobodan pristup carskoj riznici i dao joj je sve počasti koje su pripadale carici.

Nakon što je poučena u vjeri primila je sakrament krštenja. Jelena je iskoristila svoj visoki položaj u korist siromaha, zatvorenika, progonjenih i potlačenih. Njezinim zalaganjem u Betlehemu je izgrađena bazilika Kristova rođenja, a na Maslinskoj gori bazilika Uzašašća. Jelena je odlučila pronaći ostatke Kristova Križa na Golgoti.

Sa stručnjacima je 326. godine počela iskopavanja na Kalvariji. Ostaci svetoga Isusova Križa pronađeni su po želji Konstanitina Velikog i čuvaju se u Rimu u bazilici svetoga Križa, a na mjestu našašća svetoga Križa Konstantan je dao sagraditi baziliku. To je bazilika svetoga Groba. Jelena je umrla u dubokoj starosti, između 328.-330. godine. Njezini se posmrtni ostatci čuvaju u Rimu.

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari