Pratite nas

Religija i Vjera

Nadbiskup Hoser: Međugorje nema svoje značenje samo za ovaj dio Europe, nego i za cijeli svijet

Objavljeno

na

Slanjem svog predstavnika u Međugorje papa Franjo želi razviti pastoral u tom hodočasničkom mjestu, duhovno solidarnom i povezanom s Lourdesom i Fatimom čiju je nadnaravnost Crkva već priznala, rekao je apostolski vizitator za Međugorje, nadbiskup Henryk Hoser, prenose u petak mediji u BiH.

Međugorje nema svoje značenje samo za ovaj dio Europe, nego i za cijeli svijet, ocijenio je Hoser u intervju za glasnik sv. Antuna Padovanskoga „Veritas.

“Papa Franjo čini najveći korak slanjem ovdje svoga predstavnika. Papa Franjo želi razviti pastoral u Međugorju i time potvrđuje vrijednost ovoga mjesta”, rekao je poljski nadbiskup u intervju koji u petak prenose i brojni mediji u Bosni i Hercegovini.

Hodočasnička mjesta Lourdes, Fatima i Međugorje međusobno su povezani kao ‘tri marijanska svetišta koja pozivaju na pokoru i obraćenje te na molitvu krunice’ i “Između ova tri hodočasnička mjesta postoji svojevrsna duhovna solidarnost i povezanost”, istaknuo je Hoser.

“Njegovo postojanje i nastajanje u ovom dijelu Europe vrlo je simbolično jer je ovaj dio svijeta gotovo uvijek u povijesti bio izuzet od mira. Na ovom području je jedan mozaik naroda, jezika i kultura. Smatram kako je poruka mira, koja je ovdje u Međugorju središnja, namijenjena cijelome svijetu”, rekao je apostolski vizitator.

Vidljivi su brojni plodovi Međugorja, posebno obraćenja, iskorak u katehezi i djelima ljubavi – putem Caritasa, skrbi za siromašne i ljude s ruba društva, smatra Hoser.

“Sve je to ovdje vrlo uravnoteženo i jednako zastupljeno: vjera i djela. To čini Međugorje posebnim mjestom”, istaknuo je poljski nadbiskup.

Na pitanje hoće li Sveta Stolica uskoro priznati nadnaravnost Gospinih ukazanja u Međugorju pozvao je na strpljenje.

“Stav Crkve je trenutačno: pričekajmo i vidjet ćemo. Općenito gledano, poruka mira koja izvire iz međugorskog fenomena, uvijek vrijedi. Kraljica mira – naslov Majke Božje koji je ovdje prisutan, postoji i u Lauretanskim litanijama, dakle daleko u povijesti”, rekao je nadbiskup Hoser.

Sveti otac Franjo imenovao je ove godine umirovljenog varšavsko-praškog nadbiskupa Henryka Hosera apostolskim vizitatorom za Međugorje i njegova je glavna zadaća brinuti o pastoralnoj skrbi za vjernike koji u velikome broju stižu u ovo svjetski poznato hodočasničko mjesto. Time je crkva praktično nastavila promatrati fenomen koji se u Međugorju vezuje uz tvrdnje šestoro vidjelaca o ukazanjima Blažene Djevice Marije.

Prva ukazanja počela su 1981., a od tada do danas pojedine vidjelice i danas tvrde da im se Gospa ukazuje i šalje poruke mira, po čemu je i dobila naziv Kraljica mira.

Sveta Stolica imenovala je 2011. godine posebno povjerenstvo za istraživanje ovoga fenomena koje je okončalo rad te ga uputilo Kongregaciji za nauk vjere. Sada se očekuje pravorijek Svetoga oca o tome fenomenu. Nadbiskup Hoser i drugi crkveni uglednici ranije su tvrdili kako bi Crkva mogla priznati nadnaravnost Gospinih ukazanja prvih sedam dana.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

260 milijuna kršćana progonjeno zbog vjere u 2019.

Objavljeno

na

Objavio

Oko 260 milijuna kršćana u svijetu doživjelo je “težak progon” u 2019. i taj broj raste, premda je broj ubijenih zbog vjere pao, navodi se u izvješću nevladine organizacije Otvorena vrata objavljenom u srijedu.

Ta je protestantska organizacija objavila u srijedu godišnji indeks pedeset zemalja u kojima su kršćani najviše progonjeni a obuhvaća razdoblje od studenog 2018. do listopada 2019.

Ukupno je 260 milijuna kršćana – katolika, pravoslavaca, protestanata, baptista, evangelika, pentekostalaca … – bilo “teško progonjeno” a godinu ranije bilo ih je 245 milijuna, navodi organizacija.

Pod “progonom” podrazumijeva se nasilje, koje može ići do ubojstva, ali i svakodnevno, manje primjetno ugnjetavanje.

Kršćani, pogotovo u Europi, umukli su. I dolazi vrijeme da kamenje progovori…

“Takav porast se tumači pogoršanjem stanja vjerske slobode u Kini na državnoj razini koje se širi na sve veći broj pokrajina i širenjem džihadizma u Africi”, piše ta nevladina organizacija.

Broj ubijenih kršćana pao je s 4.305 na 2.983, ili za 31 posto u odnosu na prethodnu godinu. “Taj je broj rastao tri godine zaredom”, pišu Otvorena vrata koja takav pad tumače “padom (poznatog) broja ubijenih kršćana u Nigeriji”.

Ipak, Nigerija i dalje vodi među zemljama s najvećim brojem kršćana ubijenih zbog vjere (1.350 mrtvih).

Usto, u godinu dana broj napada na crkve u svijetu peterostruko je porastao, s 1.847 na 9.488 a broj zatvorenih kršćana porastao je s 3.150 na 3.711.

Kada se u obzir uzmu svi oblici progona, Sjeverna Koreja je i dalje na vrhu godišnjeg poretka. “Zbog totalitarne vlasti koju režim ima nad svakim pojedincem, vjera u Boga smatra se zločinom protiv režima, što je dovoljan razlog da pojedinac završi život u radnom logoru”, navodi organizacija.

Slijede Afganistan, Somalija, Libija, Pakistan, Eritreja, Sudan, Jemen, Iran i Indija. (Hina)

Orban: Zapad želi dekonstruirati Europu izgrađenu na nacionalnim državama i kršćanskoj kulturi

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Krštenje Gospodinovo

Objavljeno

na

Objavio

Današnjom nedjeljom, svetkovinom krštenja Gospodnjega, završava božićno vrijeme. Kod krštenja na Jordanu ističe se i ljudsko i Božansko u Isusu Kristu: Isus se mogao krstiti samo kao čovjek, a sam Otac Nebeski potvrdio je za Isusa da je njegov ljubljeni Sin.

poput golubice, silazi nad njim. I začu se glas s neba: Ovo je moj ljubljeni sin, u kome mi sva milina.“ (Mt 3,16-17)

Slaveći blagdan Krštenja Gospodinova sjećamo se dolaska Isusa Krista na rijeku Jordan gdje ga je na početku njegova javnog djelovanja krstio sv. Ivan. To je čin koji nas poziva na obraćenje, na novi život i vjernost savezu koji je Bog sklopio sa svojim izabranim narodom. Isus Krist tim činom želi pokazati da nam je u svemu jednak osim u grijehu. Njegovim silaskom u vodu započinje novo doba čovječanstva i novi život.

Crkva od najstarijih vremena u krštenju Isusovu gleda navještaj našega krštenja. Ipak, postoji velika razlika između Ivanova krštenja i sakramenta krštenja koji mi primamo. Ivanovo krštenje bilo je znakom obraćenja. Po Isusovoj muci i smrti sakrament krštenja prima otkupiteljsku snagu.

Mnogi ljudi su tada dolazili ozbiljnom, asketskom propovjedniku na Jordanu, da izmjene svoj život, a uranjanje u vodu trebalo je biti znak za to.

Isusov put na krštenje u Jordanu imalo je drugi smisao. On je na početku svoga javnog djelovanja stavio znak i želio pokazati do čega mu je stalo. Stao je u dugu kolonu grešnika, koji su pokajnički došli k Ivanu, kao da je jedan od njih. Ne stidi se biti u njihovom društvu, kao što je to kasnije i pokazao. “Došao sam zbog grešnika, a ne zbog pravednika”.

Krštenje Isusovo pokazuje cilj njegova poslanja – kazati nama grešnicima, da nas Bog ljubi.  Danas je dan kad se prisjećamo našeg krštenja, naših odluka u vjeri da se krste naša djeca. I tako po krštenju postajemo ljudi koji su izabrani oko dobrih djela i koji bi trebali biti što revniji činiti dobra djela.

Kod našega krštenja Bog nam kaže svoj ‘da’ za cijeli život i tako živimo unutar svojih obitelji i zajednica. (laudato.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari