Pratite nas

Religija i Vjera

Nadbiskup Marin Barišić: Svetost Stepinca je neupitna

Objavljeno

na

Nadbiskup splitsko-makarski, mons. Marin Barišić izjavio je u srijedu da kanonizacija kardinala Alojzija Stepinca nije dovedena u pitanje bez obzira na prigovore iz Srpske pravoslavne crkve (SPC), čije je izaslanstvo nedavno posjetilo papu Franju.

‘Božje je ime Milosrđe’

Papa Franjo potaknuo je osnutak zajedničkog povjerenstva sastavljenog od predstavnika Katoličke crkve u Hrvatskoj i Srpske pravoslavne crkve radi razmatranja uloge kardinala Stepinca.

“Što se tiče našeg kardinala Stepinca, svetost njegova ne dolazi u pitanje”, rekao je nadbiskup Barišić nakon predstavljanja knjige pape Franje “Božje je ime Milosrđe” odgovarajući na pitanje novinara je li kanonizacija kardinala Stepinca dovedena u pitanje.

“To bih usporedio sa slučajevima kad Papa imenuje kardinale pa onda zbog određenih okolnosti ne proglasi sve, nego imenuje ga, ali ga zadrži in pectore, pa onda, kada dođu uvjeti, i njega proglasi. Gospodin ovdje čini isto tako nešto – kardinal je svet, drži ga in pectore, a želi to objaviti i manifestaciono, svima reći glasno i jasno kad se neki problemi, sporni za neke, riješe”, objasnio je nadbiskup svoje stajalište o kanonizaciji kardinala Stepinca.

Ni Isus ne bi prošao po kriterijima kanonizacije

U vezi s primjedbama iz SPC-a o ulozi kardinala Stepinca, nadbiskup Barišić je istaknuo kako nijedan čovjek nije savršen.

“Prigovori Stepincu da nije učinio sve – ja se slažem. Tko u svom životu može reći da je sve učinio? To može reći samo Jedan, kad je na križu rekao ‘svršeno je’, a svaki drugi čovjek je ograničen i grešan”, rekao je. Ni Isus Krist, dodao je, kada bi ga trebalo kanonizirati, ne bi prošao. “Pao bi i Isus Krist po kriterijima kanonizacije”, rekao je nadbiskup Barišić.

Po njegovim riječima, u vezi s kardinalom Stepincem treba biti razborit i objektivan i ne svoditi to na politiku, nego ostati na razini evanđeoskog, ljudskog i duhovnog.

Govoreći o nedavnom sastanku izaslanstva SPC-a s papom Franjom, nadbiskup Barišić je rekao kako su vjerojatno predstavnci SPC-a tom prigodom predstavili i neka imena za mješovito povjerenstvo za razgovor o ulozi kardinala Stepinca u vrijeme u kojem je živio.

Istaknuo je kako mu je drago što je papa Franjo otvoren i da se kod njega osjeća širina, a o njegovu sastanku s izaslanstvom SPC-a rekao je da je “jedan put milosrđa i osjetljivosti za pitanja i potrebe drugih, gdje želi čuti koji je problem i što je za njih problem”.

“Vjerujem da to može biti dobitak za sve ako se ponovno uspostavi most jer taj most nam je potrebit, ne trebaju nam zidovi, ali bih volio da u sadašnjoj situaciji mi, biskupi u crkvi katoličkoj i u crkvi pravoslavnoj budemo više duhovnici, a manje političari, da ne svedemo vjeru i evanđelje na politiku”, dodao je nadbiskup Barišić.

Most između Katoličke crkve i SPC-a mora biti stabilan i dugotrajan

Objasnio je kako treba graditi most koji će dati mjesta istini i pravednosti, dodajući da će u tom slučaju most koji će se graditi između Katoličke crkve u Hrvatskoj i SPC-a biti stabilan i dugotrajan.

Po nadbiskupovim riječima, sastanak Pape s izaslanstvom SPC-a pridonijet će iskrenijim susretima SPC-a i Katoličke crkve u Hrvatskoj jer do sada, dodao je, ta protočnost, nažalost, nije tako široka.

Podsjetio je kako je zadnji sastanak između Katoličke crkve u Hrvatskoj i SPC-a održan 2002. u Osijeku te da mu je 2003. domaćin trebala biti Srpska pravoslavna crkva, ali sastanak se još nije održao.

“Bilo bi mi draže da se mi susrećemo više na terenu pa bi onda i taj susret, izaslanstva SPC-a sa Svetim Ocem, imao veće značenje i djelotvornije dimenzije”, ocijenio je nadbiskup Barišić.

Dodao je kako se boji da “nije dobro zaobilaziti susrete na terenu”, ali se nada da će susret predstavnika SPC-a sa Svetim Ocem te prošlogodišnji posjet izaslanstva SPC-a Splitu “dati plodove.”

“Počela je i molitva za jedinstvo kršćana pa vjerujem kako će i to pridonijeti sazrijevanju nas i u Pravoslavnoj crkvi i u Katoličkoj crkvi”, zaključio je nadbiskup Barišić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Svetkovina Presvetog Trojstva, najvećeg otajstva kršćanske vjere

Objavljeno

na

Objavio

‘U ime Oca i Sina i Duha Svetoga!’

„Sveti Augustin htio je napisati knjigu o Presvetomu Trojstvu, ali mu nikako nije polazilo za rukom. Tada je usnuo san: vidio je sebe kako šeće obalom mora i vidi dijete na plaži. Dijete je školjkom presipalo morsku vodu u rupu u pijesku. Augustin ga je upitao: ‘Što radiš?’ – Dijete je odgovorilo: ‘Želim presuti more u ovu rupicu.’ – Tu su se velikom filozofu otvorile oči: ‘Upravo tako nemoguću stvar pokušavam i ja jer želim svojim ograničenim razumom shvatiti tajnu Presvetoga Trojstva.’“

Tajna Presvetog Trojstva najveće je otajstvo kršćanske vjere, otajstvo iz kojeg je izašla povijest spasenja.

Kršćanska vjera je vjerovanje u jednoga Boga u Tri Osobe. Svetkovina Presvetog Trojstva slavi se drugačije od ostalih blagdana u crkvenoj godini. Ovdje se slavi temeljna istina vjere o Bogu koji je, kako Katekizam Katoličke Crkve kaže, ‘jedan u trim božanskim osobama: Ocu, Sinu i Duhu Svetomu’.

Crkva i svaki vjernik, slaveći Presveto Trojstvo, zahvaljuje Bogu na djelima stvaranja, otkupljenja i posvećenja ljudskog roda i pojedinačno svakog čovjeka. Ovim blagdanom ispovijedamo da je Bog nad svim, sve je po njemu i on je u svemu. Nad svime kao Otac, sve je stvorio po svome Sinu, a u svemu prebiva u Duhu Svetomu.

Vjerujemo da je sa svima nama milost Gospodina našega Isusa Krista, ljubav Boga Oca i zajedništvo Duha Svetoga. Već na ulazu u Crkvu, nakon što smo prstom dotaknuli blagoslovljenu vodu i prekrižili se izgovarajući riječi: ‘U ime Oca i Sina i Duha Svetoga!’ ispovijedamo Presveto Trojstvo – vjeru u jednoga jedinoga Boga u tri osobe: Oca i Sina i Duha Svetoga. I sav naš kršćanski život, od krštenja do smrti, nosi pečat vjere u Presveto Trojstvo.

(laudato.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

U Notre-Dame održana misa sa zaštitnim kacigama

Objavljeno

na

Objavio

Točno dva mjeseca nakon katastrofalnog požara – u pariškoj katedrali Notre-Dame služila se prva misa.

Održana je u kapeli u istočnom dijelu zdanja, iza glavnog oltara, jer je svod središnjeg dijela katedrale znatno oštećen.

Svećenici i vjernici na glavama su tijekom mise imali zaštitne kacige. Misu je uživo prenosila katolička televizija KTO-TV.

U požaru katedrali Notre-Dame uništen je krov sagrađen u 12. stoljeću te kupola iz 19. stoljeća.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari