Pratite nas

Pregled

Nadbiskup Puljić: Oni koji prihvate rodnu ideologiju, sami se isključuju iz Crkve

Objavljeno

na

Tko će u Saboru podići ruku za Istanbulsku konvenciju, ima li interpretativna izjava pravnu težinu, koliko će primjena konvencije stajati državnu blagajnu i hoće li zaštititi žene od nasilja, bila su pitanja na koja su odgovore pokušali dati gosti večerašnjeg Otvorenog (od kojih je u studiju 3 ZA ratificiranje, a 1 PROTIV)

Nadbiskup Želimir Puljić, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije kaže da Papa smatra, kako je jednom izjavio, da je rodna ideologija “jedna nova kolonizacija”.

Spomenuo je i da ona udara u temelje obitelji jer ne razmatra ih kao muško i žensko nego se uvode različite vrste rodova, kaže nadbiskup Puljić.

Otkrio je i, kako kaže, jednu ekskluzivu – da Sveta Stolica priprema također dokument o rodnoj ideologiji i Istanbulskoj konvenciji u vezi odgoja i obrazovanja, to će učiniti kongregacija za odgoj.

Kongregacija za nauk vjere će se osvrnuti na antropološki vid koji je u pozadini rodne ideologije.

U medijima se počelo nagađati da oni političari koji glasuju za Istanbulsku konvenciju neće moći pristupiti nekim sakramentima, poput onoga svete pričesti. Nadbiskup Puljić kaže da to nisu razmatrali. “Ali jasno je da se očekuje da vjernici koji drže do Crkve i do njezinoga nauka trebaju pratiti što Crkva naučava, što Papa propovijeda, što biskupi naučavaju i određuju i očekuje se da vjernici slušaju ono što biskupi govore”, rekao je nadbiskup Puljić, dodavši da “se oni koji prihvate krive nauke (što se tiče rodne ideologije, pojasnio je, op.a.), sami isključuju i odstupaju od onoga što Crkva naučava”.

 

Marija Pejčinović Burić, potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova, istaknula je da se Vlada za interpretativnu izjavu odlučila kako bi otklonila određene strahove u vezi Istanbulske konvencije. Rekla je i da Hrvatska nije jedina država koja ima interpretativnu izjavu uz ovu konvenciju. Konvencija će, kada se potvrdi, biti dio našeg unutarnjeg pravnog sustava, a Ustav RH je nadređen konvenciji.

Arsen Bauk, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a na pitanje zašto nisu ratificirali Istanbulsku konvenciju, odnosno poslali je u Sabor dok su bili na vlasti, odgovara: “To mogu odgovoriti kolege koji su u Vladi obnašali dužnost u tim resorima”.

Ako Istanbulska konvencija prođe ratifikaciju, sljedeći logični korak je referendum, kazala je Kristina Pavlović, koordinatorica Građanske inicijative “Istina o Istanbulskoj konvenciji” .

Marina Škrabalo, upraviteljica Zaklade Solidarna istaknula je da rod već postoji u hrvatskom zakonodavstvu kao pojam koji opisuje kulturnu, društvenu i duhovnu dimenziju ljudskog bića u odnosu na našu spolnost. Jedna je biološki determinizam, zadatost, a druga je na koji način živimo svoju spolnost.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Glasnović: Jedan od temeljnih postulata razaranja kulturnog identiteta Zapada je napad na obitelj

Objavljeno

na

Objavio

♦ Što je Frankfurtska škola i kako je ona uvela primjenjeni marskizam u današnju zapadnu civilizaciju?
♦ Pretvara li Frankfurtska škola homoseksualizam i pedofiliju u novu vrstu religije?

♦ Koliko će još dugo u Saboru biti samo muški i ženski zahodi, a kada će biti izgrađeni i ostali transgender zahodi?
♦ Kako kontrola misli na Zapadu djeluje protiv ‘govora mržnje’?

♦ Kako iznošenje istine u Kanadi može postati protuzakonito?
♦ Služi li konceptualna umjetnost zaglupljivanju ljudi?

♦ Je li apatija novi ateizam?
♦ Kakvi su psihoprofili vodećih svjetskih boljševika?

♦ Što su tabu teme zemalja tzv. slobodne zapadne civilizacije?
♦ Što komunistima predstavlja ‘plemenita mržnja’?

♦ Što znači nedavni jugoslavenski ‘bal vampira’ u Mimari?
♦ Kako su vlasničkim strukturama međusobno povezani glavni svjetski mediji?

♦ Kako se društvenim mrežama širi komunistički anarhizam?
♦ Kako je kadrovska politika u HDZ-u i njegovim frakcijama stvorila u Hrvatskoj protuhrvatsku političku elitu?

♦ Generalski zbor, bivši JNA oficiri i kameleoni.

Razgovor o ovim i drugim pitanjima pogledajte na Podcastu Velebit.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Zagreb 21. i 22. veljače – Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću” održat će se u Zagrebu 21. i 22. veljače, organizira je Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva, a suorganizator joj je Hrvatska matica iseljenika (HMI).

O bogatoj, burnoj i često puta tragičnoj povijesti hrvatskog iseljeništva u svojoj paralelnoj borbi za opstanak daleko od domovine, još uvijek se malo zna. S jedne strane bila je to borba za fizički opstanak doseljenika jer su nepoznavanje jezika i kulturološki šok otežavali proces asimilacije i integracije u novim sredinama, a s druge se strane čvrsto njegovala borba za očuvanje hrvatskog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta, ističu iz HMI-a.

Posebno je zanimljiva povijest hrvatske političke emigracije, koja nažalost u Hrvatskoj često ima negativan imidž, kako u široj javnosti, tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija. Trebalo bi puno vremena i prostora da se odgovori zašto je tome tako.

Jedan od razloga za organiziranje dvodnevne konferencije je činjenica da je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete te istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društveno političkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću, poručuje organizator.

Sliku hrvatske političke emigracije, njenu ulogu i istaknute pojedince na konferenciji će pokušati približiti 30-ak sudionika.

„Hrvatska politička emigracija: nastanak, podjele, kontroverze“, „ Nasilje kao sredstvo političke borbe hrvatskih iseljenika početkom 20. Stoljeća“, „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija: međusobni odnosi i utjecaji, ujedinjenje i zajednička borba za Hrvatsku“, teme su o kojima će govoriti Danijel Jurković, Marin Knezović i Tomislav Đurasović.

Djelovanje Hrvata u Južnoj Americi i Australiji približit će Marina Perić Kaselj i Vice John Batarelo analizirajući Prvi svjetski rat i iseljenički pokret Jugoslavenska narodna obrana te maštanja o slobodnoj Hrvatskoj i konkretna djelovanja.

Konferencija će biti prilika da se progovori i o istaknutim pojedincima hrvatske političke emgracije Bruni Bušiću, Bogdanu Radici, Juri Prpiću, ali i drugima, manje poznatim emigrantima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari