Pratite nas

Religija i Vjera

Nadbiskup Rino Fisichella: Predaj Bogu svoje siromaštvo i Bog će te promijeniti

Objavljeno

na

Foto: Digital Foto Video Studio ĐANI

Pred početak misnog slavlja, u ponedjeljak 5. kolovoza, posljednje večeri 30. Festivala mladih u Međugorju, mladi su na oltar prinijeli sto metara dugo platno na kojemu su posljednjih dana ispisivali svoje molitve.

Međugorski župnik fra Marinko Šakota zahvalio je nadbiskupu nadbiskup Rinu Fisichelli, predsjedniku Papinskog vijeća za novu evangelizaciju na dolasku u Međugorju. Mons. Fisichella imao je popodne i katehezu mladima na temu nove evangelizacije, a jutarnju katehezu mladima je držao nadbiskup Henryk Hoser, apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje, prenosi Radiopostaja Mir Međugorje.

Nadbiskup Rino Fisichella misno slavlje predslavio je u koncelebraciji sa 714 svećenika, a prijenos je uživo gledan s 2.856.000 jedisntvenih IP adresa, uz brojen kabelske televizijske kuće diljem svijeta koje su se uključile u prijenos. Mons. Fisichella u svojoj propovijedi osvrnuo se na evanđeosku priču o jednom čudu – umnažanju kruha, pojašnjavajući što ej Isus želio reći čineći ovo čudo.

-Prije svega, moramo vidjeti da Isus čini ovo čudo nakon što su mu javili o smrti Ivana Krstitelja. Smrt Ivana Krstitelja je za Isusa jedan dodatni znak da bi i Njega mogla čekati takva smrt. Pred smrću Ivana Krstitelja Isus razumije i svoju eventualnu smrt, ali Isus se ne boji! Isus se ne plaši snage ljudi! Isus zna da mora izvršiti poslanje koje mu je Otac povjerio i tu ima jedno prvo značenje i za nas – ne plašimo se poteškoća! Uvijek uzmimo s uvjerenjem i odgovornošću ono poslanje koje nam je Bog povjerio.

Foto: Digital Foto Video Studio ĐANI

Ima i druga točka… Večer je… Kao za nas ovdje, zajedno smo. Isus vidi tisuće ljudi oko sebe, ljudi koji su ga slijedili. Isus je zabrinut, ali Isus se ne zaustavlja na zabrinutosti. Isus, također, brine o svome narodu. Također i mi, nemojmo se zaustaviti pred poteškoćama i zabrinutostima života. Svakako da smo pozvani podijeliti poteškoće s našim suvremenicima i isto tako imamo odgovornost brinuti za njih, kazao je u svojoj propovijedi nadbiskup Fisichella, dodajući kako u Evanđelju učenici govore Isusu da otpusti ljude i pošalje ih kući.

-Ali Isus ne misli tako. Isus nas uči da ne mislimo kao ljudi, nego da tražimo Božju misao, na što nas podsjeća i apostol Pavao – u nama je Božja misao, kazao je mons. Fisichella, pozivajući da se “dopustimo oblikovati od Duha Božjega koji je u nama”.

-Da bi se nešto dogodilo moramo nešto ponuditi. Da bi se dogodilo čudo, učenici moraju ponuditi pet kruhova i dvije ribe. Tako i mi. Moramo ponuditi svoje siromaštvo. Našu bijedu, naše granice, naša proturječja, ali Bog će to sve promijeniti jer Bog čini čudo. Bog umnaža malo kruha i malo ribe da bi svi bili nahranjeni. Predaj Bogu svoje siromaštvo i Bog će te promijeniti. To vidimo u našemu životu svaki dan, kazao je nadbiskup Fisichella, koji je potom pojasnio te svakodnevne velike promjene.

-Posve je dovoljno da izlijem nekoliko kapi vode na glavu djeteta i da ono postane dijete Božje. Dovoljno je da ispružim ruku nad glavom grešnika i njegovi su grijesi oprošteni. Dovoljno je da pomažem čelo krizmanika i udijelim taj sakrament i dar Duha Svetoga. I moje riječi malo kruha pretvaraju u Tijelo Kristovo. I naše riječi, iako smo slabi, pretvaraju vino u Krv Kristovu. Kada udijelimo bolesničko pomazanje bolesniku, darujemo mu snagu. Kad ispružim svoje ruke nad mladićem on postaje svećenik u službi Crkve ili kada dvoje mladih razmijene bračne zavjete za cijeli život, vidimo tu Kristovu ljubav. Daj Bogu svoje siromaštvo i Bog će to promijeniti. Bog će promijeniti tvoj život. Bog mijenja i obnavlja svijet, kazao je Fisichella pozivajući da ne kažemo kao Mojsije da je to prevelika težina za nas.

-Mi smo uzeli Kristov jaram, jer Isus nam je rekao uzmite jaram moj na sebe. Jer je taj jaram Njegov ljubav. I ta blaga, nježna ljubav mijenja. Nastojmo da se ove molitve koje smo stavili pred oltar, a tu su i vaše želje, vaše obveze, vaši planovi za buduće dane… Krist će sve to promijeniti na oltaru. Priđimo s povjerenjem da bi primili Njegovo Tijelo i Njegovu Krv. Stari oci su govorili: ‘uzmi snagu koja silazi s visina i to će promijeniti tvoje srce’, zaključio je nadbiskup Fisichella svoju propovijed.

Nakon mise je bilo Klanjanje pred Presvetim i veliki svećenički blagoslov. Na kraju je bilo i poslanje uz meditaciju. Predstavnici svih zemalja primili su simboličan dar – krunicu i hodočasnički štap iz ruku nadbiskupa Henryka Hosera i nadbiskupa Rina Fisichelle. Fra Marinko je na kraju misnog slavlja zahvalio mladima i svima koji su sudjelovali u organizaciji.

-Došli smo do konca 29. Mladifesta. Samo jedna riječ dolazi – Hvala! Bogu hvala, hvala dragoj Gospi, Kraljici mira. Hvala svima koji su sudjelovali u pripremi i realizaciji cijeloga programa. Ovo su bili dani velike milosti, kazao je fra Marinko Šakota i pozvao sve mlade da ujutro u pet sati budu i na misnom slavlju na Križevcu, kojim će na blagdan Preobraženja Gospodnjega završiti trideseti jubilarni Festival mladih.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

260 milijuna kršćana progonjeno zbog vjere u 2019.

Objavljeno

na

Objavio

Oko 260 milijuna kršćana u svijetu doživjelo je “težak progon” u 2019. i taj broj raste, premda je broj ubijenih zbog vjere pao, navodi se u izvješću nevladine organizacije Otvorena vrata objavljenom u srijedu.

Ta je protestantska organizacija objavila u srijedu godišnji indeks pedeset zemalja u kojima su kršćani najviše progonjeni a obuhvaća razdoblje od studenog 2018. do listopada 2019.

Ukupno je 260 milijuna kršćana – katolika, pravoslavaca, protestanata, baptista, evangelika, pentekostalaca … – bilo “teško progonjeno” a godinu ranije bilo ih je 245 milijuna, navodi organizacija.

Pod “progonom” podrazumijeva se nasilje, koje može ići do ubojstva, ali i svakodnevno, manje primjetno ugnjetavanje.

Kršćani, pogotovo u Europi, umukli su. I dolazi vrijeme da kamenje progovori…

“Takav porast se tumači pogoršanjem stanja vjerske slobode u Kini na državnoj razini koje se širi na sve veći broj pokrajina i širenjem džihadizma u Africi”, piše ta nevladina organizacija.

Broj ubijenih kršćana pao je s 4.305 na 2.983, ili za 31 posto u odnosu na prethodnu godinu. “Taj je broj rastao tri godine zaredom”, pišu Otvorena vrata koja takav pad tumače “padom (poznatog) broja ubijenih kršćana u Nigeriji”.

Ipak, Nigerija i dalje vodi među zemljama s najvećim brojem kršćana ubijenih zbog vjere (1.350 mrtvih).

Usto, u godinu dana broj napada na crkve u svijetu peterostruko je porastao, s 1.847 na 9.488 a broj zatvorenih kršćana porastao je s 3.150 na 3.711.

Kada se u obzir uzmu svi oblici progona, Sjeverna Koreja je i dalje na vrhu godišnjeg poretka. “Zbog totalitarne vlasti koju režim ima nad svakim pojedincem, vjera u Boga smatra se zločinom protiv režima, što je dovoljan razlog da pojedinac završi život u radnom logoru”, navodi organizacija.

Slijede Afganistan, Somalija, Libija, Pakistan, Eritreja, Sudan, Jemen, Iran i Indija. (Hina)

Orban: Zapad želi dekonstruirati Europu izgrađenu na nacionalnim državama i kršćanskoj kulturi

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Krštenje Gospodinovo

Objavljeno

na

Objavio

Današnjom nedjeljom, svetkovinom krštenja Gospodnjega, završava božićno vrijeme. Kod krštenja na Jordanu ističe se i ljudsko i Božansko u Isusu Kristu: Isus se mogao krstiti samo kao čovjek, a sam Otac Nebeski potvrdio je za Isusa da je njegov ljubljeni Sin.

poput golubice, silazi nad njim. I začu se glas s neba: Ovo je moj ljubljeni sin, u kome mi sva milina.“ (Mt 3,16-17)

Slaveći blagdan Krštenja Gospodinova sjećamo se dolaska Isusa Krista na rijeku Jordan gdje ga je na početku njegova javnog djelovanja krstio sv. Ivan. To je čin koji nas poziva na obraćenje, na novi život i vjernost savezu koji je Bog sklopio sa svojim izabranim narodom. Isus Krist tim činom želi pokazati da nam je u svemu jednak osim u grijehu. Njegovim silaskom u vodu započinje novo doba čovječanstva i novi život.

Crkva od najstarijih vremena u krštenju Isusovu gleda navještaj našega krštenja. Ipak, postoji velika razlika između Ivanova krštenja i sakramenta krštenja koji mi primamo. Ivanovo krštenje bilo je znakom obraćenja. Po Isusovoj muci i smrti sakrament krštenja prima otkupiteljsku snagu.

Mnogi ljudi su tada dolazili ozbiljnom, asketskom propovjedniku na Jordanu, da izmjene svoj život, a uranjanje u vodu trebalo je biti znak za to.

Isusov put na krštenje u Jordanu imalo je drugi smisao. On je na početku svoga javnog djelovanja stavio znak i želio pokazati do čega mu je stalo. Stao je u dugu kolonu grešnika, koji su pokajnički došli k Ivanu, kao da je jedan od njih. Ne stidi se biti u njihovom društvu, kao što je to kasnije i pokazao. “Došao sam zbog grešnika, a ne zbog pravednika”.

Krštenje Isusovo pokazuje cilj njegova poslanja – kazati nama grešnicima, da nas Bog ljubi.  Danas je dan kad se prisjećamo našeg krštenja, naših odluka u vjeri da se krste naša djeca. I tako po krštenju postajemo ljudi koji su izabrani oko dobrih djela i koji bi trebali biti što revniji činiti dobra djela.

Kod našega krštenja Bog nam kaže svoj ‘da’ za cijeli život i tako živimo unutar svojih obitelji i zajednica. (laudato.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari