Pratite nas

Religija i Vjera

Nadbiskup Želimir Puljić: Uplitanje SPC u Stepinčevu kanonizaciju predstavlja presedan u Katoličkoj Crkvi!

Objavljeno

na

Pismo koje su hrvatski biskupi nedavno napisali srpskom patrijarhu Irineju, hrvatski episkopat istovremeno je poslao i papi Franji, rekao je zadarski nadbiskup Želimir Puljić, predsjednik HBK, u osvrtu na komentar pape Franje o Stepinčevoj kanonizaciji s povratka njegova pohoda Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji.

Nakon razgovora za Hrvatsku katoličku mrežu, nadbiskup Puljić u srijedu 8. svibnja dodatno je komentirao za Hrvatski katolički radio izjavu pape Franje „koja je uznemirila javnost“. Odluku da se Srpska pravoslavna Crkva konzultira u slučaju kanonizacije jednog katoličkog blaženika, u ovom slučaju Stepinca, nadbiskup Puljić naziva presedanom. „To je zaista presedan. Ja još nisam čuo da se neka Crkva uplitala (u proces kanonizacije) i da je Papa (to) uvažavao. Dakle, to je jedan presedan!

Ali to pokazuje dvije stvari. Jedno, da su se ovim presedanom (iz Srpske pravoslavne Crkve) htjeli iskoristiti da blokiraju (kanonizaciju). Ali, to nije samo protiv Stepinca, to je dalje. To je već politika. I to mi se ne sviđa.

Stepinac je kod Kongregacije obrađen kao sveti čovjek. Osim toga, potvrđeno je i čudo. Tko će sad govoriti protiv Neba? Ali uplela se politika samom rečenicom: ‘Nije (Stepinac) dovoljno činio, mogao je više’. A bio je hrabar, činio je na vlastitu štetu i riskirao je svoj život“, istaknuo je mons. Puljić.

Budući da papa Franjo ističe potrebu utvrđivanja povijesnih činjenica, a patrijarha Irineja spominje u pozitivnom smislu, novinarka je u razgovoru s nadbiskupom podsjetila da je dio novije povijesti zabilježen i u nedavnom pismu Irineju hrvatskih biskupa, čiji dokumentirani zapis činjenica demantira mnoge izjave srpskog patrijarha koje su klevete na račun Crkve u Hrvata i hrvatskog naroda. „Pismo koje smo mi pisali patrijarhu Irineju naš je osvrt na neke neprimjerene izjave sa strane Srpske pravoslavne Crkve i samog patrijarha Irineja.

Smatrali smo korektnim i poštenim (to učiniti). Nismo to davali u javnost nekoliko mjeseci, a onda smo, kad već nije bilo nekog odgovora, (to pismo) pustili u javnost. I već smo ga poslali u Vatikan, tako da Vatikan zna za to pismo.

Jer, smatram da kad se tiče naših odnosa, tu ne treba previše u rukavicama. Treba govoriti jasno! Nama je stalo do ekumenizma. I mi se trudimo s pravoslavcima njegovati dobre odnose, pogotovo s voditeljima Pravoslavne Crkve u Hrvatskoj i izvan Hrvatske. Ali, u tom kontekstu, nije nam drago kad se Stepinca stavlja u neko podneblje politike. Stepinac je činio u ono vrijeme što je mogao. Stepinac je bio takav kritičar NDH, da možda ni Srbi nisu bili tako kritični prema poglavniku. I Stepinac je jadnik patio zbog toga.

On je volio državu. On je pozdravio stvaranje hrvatske države, ali nije podržavao režim. On je vrlo oštro nastupao u pogledu nekih postupaka koje je tadašnji režim činio. Stepinac je, mislim, najmanje preko trideset puta intervenirao, tražio audijenciju kod Pavelića. Pavelić nikad nije došao na Kaptol. A kritičari koji ne vole Stepinca i ne vole hrvatsku državu, kažu: ‘Mogao je on više učiniti, on je bio ‘sljubljen’ s Pavelićem’. Nije istina! On je bio pravi pastir u pravo vrijeme! Mi smo Bogu zahvalni za Stepinca i ponosni na njega, makar postoje krive predrasude“, istaknuo je nadbiskup Puljić.

Predsjednik HBK podsjeća da je knjiga ‘Magnum crimen’ Viktora Novaka „nažalost, još uvijek knjiga baze za kritičare hrvatske države, Stepinca i Crkve. Nažalost! Jer to nije knjiga, to je pamflet. U jednom razgovoru sa mnom, patrijarh Irinej pozvao se na tu knjigu. Ja sam ga pitao: ‘Gdje ste Vi našli te podatke?’. Patrijarh je rekao: ‘U Magnum crimen’. A ‘Magnum crimen’ je pamflet protiv Katoličke Crkve.

Postoje stotine stranica Stepinčeva zauzimanja za djecu, pravoslavce, Židove, sve dokumentirano. Brojni kritičari hrvatske države u to vrijeme i Crkve u Hrvatskoj idu na tu liniju. Stepinac je bio vrlo kritičan prema ustaškom režimu i onome što je režim u to vrijeme činio. I bio je jedan od malobrojnih biskupa u ono vrijeme u svim fašističkim zemljama koje su bile u Europi, a koji je imao hrabrosti reći protiv rasnih zakona: ‘Ne postoje rasni zakoni. Postoje Božji zakoni’. Njemački veleposlanik to je komentirao: ‘Da je to rekao jedan biskup u Njemačkoj, već sutradan bi bio u zatvoru’. Stepinac se usudio! I jasno je govorio, i protiv postupaka ondašnjeg režima, u obrani čovjeka i obrani svake nacije, svakog naroda.

Rekao je: ‘Ne postoje rase, nego postoje Božji narodi’. U tom kontekstu, Stepinac je zaista ponos Hrvatskoj, hrvatskom narodu i Katoličkoj Crkvi! Mi se s njime s te strane zaista ponosimo. I ako bi bilo nekada da se skupe svi mučenici iz vremena totalitarnih režima, fašizma, nacizma i komunizma, siguran sam da bi Stepinac zaslužio da nosi barjak takvim mučenicima, da on bude na njihovom čelu“ poručio je nadbiskup Puljić.

Predsjednik HBK smatra „da nema ništa spornoga glede traženja istine, jer Papa je rekao da mu je stalo do istine, zajedno s patrijarhom želi doći do istine. Do toga je zaista svima stalo. No, glede Stepinca i onoga što je Kongregacija već učinila i zaključila, nema ničega spornoga što bi, po mom sudu, dovelo u pitanje njegovu svetost i kanonizaciju“.

„Htio bih reći nešto što je neuobičajeno, a to je uplitanje Srpske pravoslavne Crkve, jedne druge Crkve, odnosno samoga patrijarha, u proces kanonizacije Katoličke Crkve. To je neprimjereno, moram reći. I to nije uobičajeno. Usudio bih se reći, to je politikanstvo. Dakle, Stepinca se stavlja u neku poziciju koja njemu ne pripada. Stepinac je bio vjernik, biskup, kardinal, on je bio službenik Katoličke Crkve i kao takav je zaslužio, najprije naslov blaženika, a sada je u procesu da bude i svet.

Znam da je ta Papina izjava uzburkala javnost i izazvala je naše vjernike, pa bih ja uputio u svoje ime i uime kolega biskupa, neka (vjernici) budu strpljivi i mirni.

U Papinim je rukama sam datum i čin proglašenja svetim. U nekoliko navrata, papa Franjo je rekao: ‘Nije upitna Stepinčeva svetost’. Ali mu je jako stalo do ekumenizma, do razgovora, evo, on je pohvalio patrijarhe u tom razgovoru. Znači, njemu je jako stalo do pravoslavlja. I nama je stalo. I Stepincu je bilo stalo! Dakle, svima nam je stalo do toga jedinstva. U tom kontekstu treba shvatiti i ovo. Nadam se da će i ovaj čin pridonijeti nečemu što je već pridonijelo.

Naime, usprkos ovoga protivljenja i toga prigovora, mi smo sigurni i vidimo na terenu kako je glas o svetosti Stepinca tako prisutan među vjernicima, kao nijedan drugi svetac. U tom kontekstu, ovo čekanje ima i pozitivnu notu. Jer Bog i po krivim crtama i nedobronamjernih kritičara zna pisati svojim načinom“ poručio je mons. Puljić.

Izrazio je slaganje s onim što je mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić napisao u svojoj najnovijoj knjizi ‘Nada koja ne postiđuje’, a to je da je Stepinac fenomen.

„Moramo prihvatiti činjenicu da je Stepinac fenomen. Fenomen u različitim izdanjima, različitim područjima, kako od ređenja, tako i proglašenja blaženim, tako i sada u osporavanju dana proglašenja njegove svetosti. Pred tim višestrukim fenomenom, nama ne preostaje drugo nego reći Bogu hvala za toga vrijednoga i silnoga viteza koji je bio prisutan među nama kada nam je bilo najpotrebnije. I sada nam je potreban! On je na nebu i zato mu se molimo, častimo ga i volimo“, zaključio je u razgovoru za HKR predsjednik HBK, zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

 

Hrstić: Papa Franjo i patrijarh Irinej 
od Stepinca traže čudo nad čudima

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Religija i Vjera

Biskup Palić: Franjevac iz Širokog Brijega, fra Franjo Brkić, ostavio je dubok trag u mom Janjevu

Objavljeno

na

Objavio

Msgr. Petar Palić, novi Mostarsko-duvanjski biskup i Apostolski administrator Trebinjsko-mrkanske biskupije | Foto: PIXELL

Nakon što je u podne, u subotu, 11. srpnja u Rimu i Hrvatskoj objavljena vijest o imenovanju hvarskog biskupa Petra Palića mostarsko-duvanjskim biskupom i apostolskim upraviteljem Trebinjsko-mrkanske biskupije, mons. Palić u Ordinarijatu u Hvaru održao je govor koji prenosimo u cijelosti.

„Gospodin nam svojom blagonaklonošću pokazuje stazu života.“ (Sv. Benedikt) „Zahvalan sam Onome koji mi dade snagu – Kristu Isusu, Gospodinu našemu – jer me smatrao vrijednim povjerenja, kad u službu postavi mene“ koji sam samo čovjek, slab i grješan, potreban Božje milosti, pomoći i utjehe. (usp. 1 Tim 1,12) Zahvaljujem papi Franji i poglavarima Svete Stolice na povjerenju koje su mi iskazali povjeravajući mi službu Mostarsko-duvanjskog biskupa i apostolskog upravitelja Trebinjsko-mrkanske biskupije.

Naš Bog je Bog iznenađenja, a papa Franjo, pa i ovim imenovanjima danas, redovito demantira novinske napise, osobito „dobrih poznavatelja“ unutarcrkvenog života. Dok sam poput Blažene Djevice Marije, zbunjen i smeten nakon vijesti koju mi je priopćio apostolski nuncij mons. Giorgio Lingua da mi je papa Franjo odlučio povjeriti novu službu, prebirao u svom srcu što bi to trebalo značiti, pokušavao sam dokučiti zašto baš mene i zašto baš tamo?!

U Hvarskoj biskupiji sam tek dvije godine i 2 mjeseca. U vrijeme korone, u karanteni, propitkivao sam sebe što moram učiniti bolje u svojoj službi i odrediti prioritete. Sa svojim suradnicima u Biskupskom ordinarijatu hrabro smo se uhvatili u koštac s rješavanjem administracije, ekonomskih pitanja, imovinsko-pravnih i građevinskih poslova. Trasirali smo put kojim je potrebno ići u odgovornosti, transparentnosti i suradnji.

Uz obveze u Zagrebu, radovao me je svaki pastoralni pohod župama i susret sa svećenicima i vjernicima na sva tri otoka Hvarske biskupije. Kad sam prije malo više od dvije godine imenovan hvarskim biskupom, pokušavao sam u svome životu naći poveznice i naslutiti Božje planove. Pronašao sam ih u hvarskom biskupu Fulgenciju Carevu, nekada skopskom nadbiskupu i fra Antunu Maroeviću, koji je svoj život ostavio navješćujući Evanđelje i boreći se za potlačene na Kosovu.

Ukoliko je, po Božjem promislu, bilo potrebno da radi njih dvojice, po godinu dana za svakoga od njih provedem u Hvarskoj biskupiji, onda sam očito ovdje izvršio svoje poslanje. Papa me sada šalje i povjerava mi pastirsku službu u Bosni i Hercegovini. Krajem 19. stoljeća u Janjevu je kao župnik pastoralno djelovao fra Franjo Brkić, redovnik, franjevac podrijetlom iz Rasna, kraj Širokoga Brijega, u Hercegovini. Ostavio je duboke tragove u Janjevu na području kulture, školstva i općenito na području vjerskog života. U Janjevu je i preminuo, a pokopan je u župnoj crkvi. I danas, među starijim Janjevcima i onima koji poznaju povijest Hrvata na tom području, još živi uspomena na njega. Duhovna baština iz koje sam nikao sigurno počiva na djelu i poslanju fra Franje Brkića, biskupa Careva i fra Antuna Maroevića, kao i mnogih drugih svetih i ustrajnih Božjih pastira.

Riječi zahvale upućujem mons. Slobodanu Štambuku, biskupu hvarskom u miru, svim svećenicima, redovnicima i redovnicama u Hvarskoj biskupiji, kao i svim vjernicima laicima. U ovo kratko, ali intenzivno provedeno vrijeme u ovoj biskupiji, doživio sam ljepote, ali i izazove ove biskupije, njezinih ljudi, sa svim onim što ona jest i ima. Braći svećenicima i vjernicima zahvaljujem za svaki susret i liturgijsko slavlje u župnim zajednicama.

Pozivam vas da i dalje idemo naprijed s povjerenjem u Gospodina, poslušni Njegovoj Riječi i vjerno izvršavajući poslanje koje nam Krist daje. Potičem vas, također, na ustrajnu molitvu da Gospodin providi dobroga pastira ovoj dragoj mi biskupiji. Osjećajima iskrenog i dubokog poštovanja pozdravljam i zahvaljujem biskupu Ratku Periću na svemu što je u ovih 28 godina, otkad je na čelu Hercegovačkih biskupija, učinio za širenje Kraljevstva Božjega i za očuvanje identiteta i zaštitu prava hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. Nije bilo lako. Hvala mu na ustrajnosti, jasnoći u stavovima i hrabrom svjedočenju vjernosti Bogu, Papi i Crkvi!

Želim i molim da dobri Bog nagradi svako njegovo dobro djelo i želim mu dobro zdravlje i blagoslovljene umirovljeničke dane. Misao mi ovoga trenutka ide i svim svećenicima, dijecezanskim i redovničkim, redovnicama i vjernicima laicima u mojim novim biskupijama. Kao svećenik Dubrovačke biskupije, kroz razne prigodne susrete, imao sam prigodu upoznati mnoge svećenike i redovnike, kao i vjernike laike podrijetlom iz tih biskupija. Poznat mi je povijesni hod našega naroda u Hercegovini i sve njegove kušnje. Ali, poznata mi je i stamena i čvrsta vjera, upravo poput hercegovačkoga krša, koja i dalje živi, odolijevajući svim kušnjama i izazovima.

Draga braćo svećenici, redovnici i redovnice, dragi vjernici Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije! Gospodin Isus, prije nego će podnijeti muku i smrt na križu za naše spasenje, molio je Oca nebeskoga za svoje učenike i za one koji će povjerovati na njihovu riječ, da budu jedno. (usp. Iv 17, 20-21) Biti jedno ne znači uvijek isto misliti, ali znači imati pred očima jasan cilj i ostvarivati ga, u suradnji i otvorenosti, oslonjeni jedni na druge, ali prije svega na Gospodina. Kao vaš budući pastir sve ću svoje snage i sposobnosti staviti na raspolaganje Crkvi Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj kako bi se Božja Riječ širila, izgrađivalo Kristovo kraljevstvo i učvršćivao se „put istinskog jedinstva“ (papa Franjo).

Zahvaljujem na suradnji civilnim vlastima na državnoj, kao i onima na lokalnoj razini u Republici Hrvatskoj. Nadam se da će naša suradnja biti još intenzivnija, osobito u očuvanju identiteta i zaštiti prava Hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. Biskupima Hrvatske biskupske konferencije, na čelu s predsjednikom mons. Želimirom Puljićem, zahvaljujem na svekolikoj podršci i suradnji tijekom moje službe generalnoga tajnika, a radujem se suradnji s braćom u episkopatu u Biskupskoj konferenciji Bosne i Hercegovine. Čestitam na imenovanju i bratu u biskupstvu mons. Draženu Kutleši.

Žao mi je što nećemo imati prigodu surađivati, on kao budući metropolita, a ja kao sufragan, ali sam uvjeren da će se povezanost i suradnja nastaviti na drugi način. Zahvaljujem suradnicima i djelatnicima u Tajništvu, kao i u uredima i ustanovama Hrvatske biskupske konferencije. Osobito im želim zahvaliti na strpljivosti koju su pokazivali na početku moje službe generalnog tajnika, u otklanjanju nedostataka i poteškoća u funkcioniranju.

Ponosan sam na činjenicu da smo, zauzetošću i suradnjom mnogih, jedni druge susretali u duhu otvorenosti i iskrenosti i ostvarili želju biskupa da preseljenjem Hrvatskog katoličkog radija na Ksaver svi uredi i ustanove HBK budu pod istim krovom. Vjerujem i nadam se da će i moj nasljednik u Tajništvu, kome biskupi Hrvatske biskupske konferencije odluče povjeriti službu, nastaviti ono dobro i pozitivno što smo započeli.

Zahvaljujem ujedno svima na molitvi i izrazima podrške i ispričavam se što mnogima neću moći osobno odgovoriti. Sve uključujem u svoje molitve! Kristu Gospodinu, vrhovnom i vječnom svećeniku i pastiru duša, po zagovoru Bl. Djevice Marije, sv. Josipa, sv. Mihovila, sv. Benedikta, sv. Stjepana i sv. Prošpera, te sv. Vlaha povjeravamo naše nove korake!

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Dražen Kutleša imenovan nadbiskupom koadjutorom Splitsko-makarske nadbiskupije

Objavljeno

na

Objavio

Dosadašnji biskup Porečki i Pulski biskup Dražen Kutleša u subotu je imenovan nadbiskupom koadjutorom Splitsko-makarske nadbiskupije, izvijestio je nadbiskup Splitsko-makarski Marin Barišić, kojem će msgr. Kutleša biti nasljednik.

“Papa Franjo je prihvatio moju zamolbu i odgovorio mi imenujući  danas msgr. Dražena Kutlešu, dosadašnjeg biskupa Porečkog i Pulskog, nadbiskupom koadjutorom Splitsko-makarske nadbiskupije,” rekao je mons. Barišić novinarima.

Msgr. Kulteša preuzima dužnost u rujnu

Barišić je podsjetio kako je splitsko-makarska nadbiskupija prostorno velika, s gotovo pola milijuna vjernika, te 187 župa, s velikim i dva mala sjemeništa, Katoličkim bogoslovnim fakultetom i Klasičnom gimnazijom te ima puno planova u budućnosti.

“Planova i projekata za budućnost je mnogo, sve to zahtjeva prisutnost i brigu, a ja ulazim u godine kad je sve teže popratiti tolike obaveze i događanja. Nije tajna da se   godinama i zdravlje pomalo pogoršava. Imajući sve to skupa u vidu, zamolio sam Svetog Oca da mi providi dodatnu pomoć u upravljanju nadbiskupijom”, rekao je msgr. Barišić.

“Sinovski hvala papi Franji koji  providnošću danas vodi Kristovu crkvu što je prihvatio moju molbu i dodijelio mi nadbiskupa koadjutora koji će nastaviti voditi našu nadbiskupiju kao moj nasljednik, to jest kao nasljednik svetog Dujma”, dodao je Barišić.

On vjeruje kako će msgr. Kutleša službu nadbiskupa-koadjutora Splitsko-makarskog preuzeti početkom rujna ove godine.

“On će postati nadbiskup Splitsko-makarski kad ja napunim kanonsku dob od 75 godina, fali mi još malo”, kazao je Barišić.

Barišić: Kutleša je dobar svećenik i iskusan biskup, ima svježinu i ideje

Za msgr. Kutlešu rekao je da je dobar svećenik i iskusan biskup koji ima svježinu, sposobnost i ideje.

Mons. Dražen Kutleša rođen je u Tomislavgradu 25. rujna 1968, od oca Kreše i majke Danice r. Ćurić.

Poslije osnovne škole koju je pohađao u Prisoju, boravi u sjemeništu i završava Klasičnu gimnaziju Ruđer Bošković u Dubrovniku 1987. Zatim upisuje i završava 1993. filozofsko-teološki studij na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi u Sarajevu. Godine 1994. postigao je bakalaureat pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Zaređen je za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije u Prisoju 29. lipnja 1993. Godine 1995. odlazi na poslijediplomski studij kanonskoga prava na Papinskom sveučilištu Urbaniana u Rimu gdje magistrira 1997. i doktorira 2001.

Od 1993. do 1995. bio je župni vikar u mostarskoj katedrali i kateheta u srednjim školama. Od 1998.do 2006. obavljao je sljedeće službe: vicekancelar u biskupijskoj kuriji, župni upravitelj u Grudama, predavač kanonskog prava na Teološkom institutu u Mostaru, član zbora savjetnika i svećeničkog vijeća. Od 2006.-2011. djelatnik je Kongregacije za biskupe u Vatikanu. Od 2010. vanjski je suradnik Kongregacije za kauze svetih i disciplinu sakramenta.

Dana 17. listopada 2011. papa Benedikt XVI. imenovao ga je biskupom koadjutorom Porečke i Pulske biskupije, 10. prosinca 2011. zaređen je za biskupa, a 14. lipnja 2012. imenovan je dijecezanskim biskupom Porečke i Pulske biskupije.

Biskupsko geslo mons. Kutleše su riječi iz Psalma 31: „U Tebe se, Gospodine, uzdam!“

U tijelima Hrvatske biskupske konferencije trenutno je član stalnog vijeća, predsjednik pravne komisije i predsjednik biskupske komisije za odnose s državom.

Papa Franjo također je imenovao je dosadašnjeg hvarskog biskupa Petra Palića za biskupa mostarsko-duvanjskog i trajnog upravitelja trebinjsko-mrkanskog koji će na tome mjestu naslijediti mons. Ratka Perića.

Msgr. Barišić je čestitao i biskupu Paliću poželjevši mu “obilje Božjeg blagoslova u pastirskoj službi u susjednim i izazovnim hercegovačkim biskupijama”. (Hina)

Papa Franjo imenovao monsignora Petra Palića novim Mostarsko-duvanjskim biskupom

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari