Pratite nas

Pregled

Nadbiskup Želimir Puljić: Za Crkvu je rodna ideologija neprihvatljiva

Objavljeno

na

Kada se Istanbulska konvencija “očisti” od spornih odrednica koje impliciraju rodnu ideologiju Crkva će poduprijeti njenu ratifikaciju, no nedvojbeno je kako bez obzira na proceduru treba osigurati punu zaštitu ugroženih u bilo kojoj vrsti obiteljskog nasilja, kazao je u srijedu u Sarajevu predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

Komentirajući najave kako se vladajuća većina priprema za postupak saborske ratifikacije Istanbulske konvencije predsjednik HBK je podsjetio kako se Crkva do sada u dva navrata jasno očitovala o tom dokumentu, uz ocjenu kako je u njegovoj pozadini rodna ideologija odnosno “nova vrsta ideologije”.

“Jasno smo rekli da ne prihvaćamo neke stavove koji su unutra izrečeni. Svim srcem podupiremo zaštitu ugroženih i zaštitu žena i djece, no također smo rekli da ne prihvaćamo konvenciju jer ima paragraf o rodnoj ideologiji”, kazao je nabiskup Puljić.

Njegova je poruka kako je stajalište Crkve jasno i tu nema promjena. “Kada je (konvenciju) očiste, mi ćemo je podržati”, izjavio je predsjednik HBK pozvavši da se bez obzira na to u Hrvatskoj osnaže zakoni koji bi spriječili i sankcionirali bilo kakvu vrstu nasilja nad ženama i unutar obitelji.

Biskupske konferencije Hrvatske i BiH u Sarajevu su održale dvadeseto redovito zajedničko zasjedanje pod predsjedanjem zadarskog nadbiskupa Puljića i vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića, na kojem su razmatrali rad s inozemnom pastvom, djelovanje zavoda Sv. Jeronima u Rimu i razgovarali o provedbi tjedna solidarnosti Crkve u Hrvatskoj s Crkvom u BiH te rad zajedničke komsije o martirologiju.

Odgovarajući na pitanja o učestalim napadima predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na banjolučkog biskupa Franju Komaricu kardinal Puljić je kazao kako je zabrinut jer se stvara nezdrava klima dezavuiranjem osobe koja se toliko zauzimala za povratak. “Nas 90 posto katolika u RS nema i netko je ipak kriv za to i to se ne može nijekati”, kazao je kardinal Puljić.

Na pitanje strahuje li od fizičkih napada na biskupa Komaricu kazao je kako je “politika u stanju napraviti grozne stvari”, no vjeruje da toga ipak neće biti jer su svi svjesni ugleda i važnosti kojega ima biskup Komarica. “Tko bi to (napad) napravio sasjekao bi granu na kojoj sjedi”, kazao je kardinal Puljić. Dodao je kako nije posebice razočaran činjenicom da se hrvatski dužnosnici u tijelima vlasti BiH nisu očitovali o Dodikovim napadima na banjolučkog biskupa jer su oni “previše okupirani sobom i premalo vode brigu o čovjeku”.

Zadarski je nadbiskup je kazao kako Crkva u Hrvatskoj dijeli zajedničku brigu s onom u BiH i narodu koji joj pripada, uključujući tu problem masovnog iseljavanja.

Podsjetio je kako je to trend u svim državama postkomunističke Europe jer se iz njih od pada komunizma iselilo 23 milijuna ljudi ka Zapadu i to ne isključivo iz ekonomskih razloga. Biskupi u Hrvatskoj i BiH mogu samo poticati ljude da vole svoju zemlju i nastoje naći svoje mjesto u njima, dodao je zadarski nadbiskup.

Kardinal Puljić je kazao kako u slučaju BiH mnogi odlaze jer su “siti nepravde i nejednakopravnosti s kojom se igraju i domaći i međunarodni političari”.

Istaknuo je i kako Crkva neće posustati bez obzira što na njena upozorenja gotovo nitko ne reagira te također kako od hrvatskih predstavnika u vlasti BiH očekuje da “ne prekriže niti jednog Hrvata” pri čemu svako traženje novih rješenja za probleme u toj zemlji mora značiti priznavanje jednakih prava svima.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Zagreb 21. i 22. veljače – Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću” održat će se u Zagrebu 21. i 22. veljače, organizira je Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva, a suorganizator joj je Hrvatska matica iseljenika (HMI).

O bogatoj, burnoj i često puta tragičnoj povijesti hrvatskog iseljeništva u svojoj paralelnoj borbi za opstanak daleko od domovine, još uvijek se malo zna. S jedne strane bila je to borba za fizički opstanak doseljenika jer su nepoznavanje jezika i kulturološki šok otežavali proces asimilacije i integracije u novim sredinama, a s druge se strane čvrsto njegovala borba za očuvanje hrvatskog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta, ističu iz HMI-a.

Posebno je zanimljiva povijest hrvatske političke emigracije, koja nažalost u Hrvatskoj često ima negativan imidž, kako u široj javnosti, tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija. Trebalo bi puno vremena i prostora da se odgovori zašto je tome tako.

Jedan od razloga za organiziranje dvodnevne konferencije je činjenica da je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete te istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društveno političkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću, poručuje organizator.

Sliku hrvatske političke emigracije, njenu ulogu i istaknute pojedince na konferenciji će pokušati približiti 30-ak sudionika.

„Hrvatska politička emigracija: nastanak, podjele, kontroverze“, „ Nasilje kao sredstvo političke borbe hrvatskih iseljenika početkom 20. Stoljeća“, „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija: međusobni odnosi i utjecaji, ujedinjenje i zajednička borba za Hrvatsku“, teme su o kojima će govoriti Danijel Jurković, Marin Knezović i Tomislav Đurasović.

Djelovanje Hrvata u Južnoj Americi i Australiji približit će Marina Perić Kaselj i Vice John Batarelo analizirajući Prvi svjetski rat i iseljenički pokret Jugoslavenska narodna obrana te maštanja o slobodnoj Hrvatskoj i konkretna djelovanja.

Konferencija će biti prilika da se progovori i o istaknutim pojedincima hrvatske političke emgracije Bruni Bušiću, Bogdanu Radici, Juri Prpiću, ali i drugima, manje poznatim emigrantima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Ciljamo na zrakoplov zapadne tehnologije

Objavljeno

na

Objavio

Za Hrvatsku je propao posao s nabavkom izraelskih F-16. Ide li Hrvatska u nabavku novih zrakoplova, kada i pod kojim uvjetima, na ta pitanja odgovorio je premijer Andrija Plenković.

Mi smo se u krajnjoj liniji i u procesu koji je iza nas, koji smo stavili van snage 14. siječnja, a vidjeli ste, i većina u Saboru je vrlo uvjerljivo odbacila SDP-ovu interpelaciju, dakle podržala je Vladu i ministra Krstičevića, ponovili, a to je i u zaključku, da održavamo sve daljnje napore da Hrvatska osigura sposobnost i modernizaciju Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva.

Što se tiče tipa zrakoplova on je i zadnji put, bilo je sasvim jasno, na temelju studije koju su napravili stručnjaci iz Ministarstva obrane, tip zrakoplova zapadne tehnologije. Mi smo i na ovoj velikoj konferenciji, gdje dolaze i ljudi iz svijeta obrambene industrije iskoristili ovu prigodu i za razgovor s predstavnicima Lockheed Martina i s predstavnicima Saaba.

Oni su i dalje zainteresirani i mi ćemo u sljedećim tjednima i mjesecima gledati kako da na temelju iskustva koje smo prošli započnemo jedan novi proces koji bi u razumnom vremenskom periodu osigurao Hrvatskoj realizaciju onoga što želimo, a to je modernizacija našeg zrakoplovstva, rekao je premijer za HRT.

Premijer trenutno sudjeluje na međunarodnoj konferenciji o sigurnosti u Münchenu, gdje je njemačka kancelarka upozorila da je postojeći međunarodni poredak pred raspadom i snažno branila multilateralizam.

Isto tako, američki potpredsjednik Mike Pence u svom je govoru iznio stav SAD-a koji ustvari traži poslušnost Europe kad su u pitanju sankcije Iranu, kada je u pitanju Venezuela, Sjeverni tok 2 i druga ključna pitanja. Može li se Hrvatska pozicionirati tako da zadovolji zahtjeve oba tabora?

Cijela minhenska sigurnosna konferencija bila je prigoda da zajedno s brojnim akterima država i međunarodnih organizacija raspravljamo o najvećim aktualnostima današnjega svijeta.

Pitanje globalnoga upravljanja, pitanje funkcioniranja međunarodnih organizacija, rješavanje kriza, energetska pitanja, sve su to teme koje su bile dotaknute danas, pa onda i u govorima koje su imali kancelarka Merkel i potpredsjednik Pence.

Ono što se nama čini je da se ipak u protekle 2,5 godine polako približavaju stajališta SAD-a i Europe, vrlo široko govoreći, međutim da postoji nekoliko pitanja gdje su te različitosti još uvijek vidljive. Ali za nas kao zemlju koja je dio NATO-a, znači saveznici smo i SAD-a i naših europskih partnera i članica Europske unije, trebamo prije svega raditi na tome da Sjedinjene američke države ostanu privržene osiguranju i prisutnosti na europskom kontinentu, a to znači prije svega sigurnosti, kaže premijer Plenković.

S glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom razgovarao je o doprinosu Hrvatske globalnoj strategiji Sjevernoatlantskog saveza. Hrvatska vlada namjerava i dalje povećavati obrambeni proračun.

Mi smo članica NATO-a, sada u travnju će biti 10 godina. Cijela organizacija slavi svoju 70. obljetnicu. NATO je Hrvatskoj omogućio sigurnosni kišobran kolektivne sigurnosti i podigao našu sigurnost i neovisnost na višu razinu.

Nema nikakve dileme da je NATO pozitivan za Hrvatsku. Ono što mi želimo – da aktivnosti cijeloga saveza, a to su dokumenti koji se godinama usvajaju, dožive svoju provedbu na razini država članica. Mi radimo na tome. Moja Vlada je od 2016. u više navrata povećala izdvajanja za obranu. Mi smo od 2016. pa do 2019. pokazali vrlo jasne signale.

Tu našu spremnost smo i deklarirali prema NATO-u, ona je pozitivno primljena i u godinama pred nama, a to je negdje otprilike do 2024., 2025. Nastojat ćemo u okvirima financijskih mogućnosti izdvajati toliko da i tih ukupnih 2 posto BDP-a budu vrlo kvalitetni i Hrvatsku čine pouzdanim saveznikom, rekao je.

Predsjednica: Izdvajanja za obranu nisu trošak, za svoju sigurnost smo odgovorni mi sami

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari