Pratite nas

Politika

Nadomak Ljubuškog niknut će najveći poslovni park u regiji

Objavljeno

na

Viza za EU na sjecištu prometnog Jadransko-jonskog i koridora Vc te luke Ploče

Lučka uprava Ploče i Brodarski institut Zagreb predstavili su projekt izgradnje najveće poslovne megazone u regiji – dalmatinsko-hercegovačkog prekograničnog poslovnog parka BEPO Neretva koji bi točno na sjecištu dvaju važnih cestovnih koridora Jadransko-jonskog i Vc te u samome zaleđu luke Ploče potaknuo gospodarski i društveni preporod ovoga područja.

Hercegovina na dobitku

U slučaju izgradnje ovoga projekta značaj bi bio višestruk, ponajprije za BiH, a napose općinu Ljubuški i regiju Hercegovinu. Naime, planira se izgradnja poslovnog parka na području postojeće uspostavljene poslovne zone na granici dviju država, Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine ukupne površine 2000 hektara na teritoriju općine Ljubuški u poslovnoj zoni “Zvrići”, te općine Kula Norinska poslovna zona “Nova Sela” i općine Pojezerje poslovna zona “Pozla gora” u Hrvatskoj. Ukupan broj stanovnika koji bi trebao biti obuhvaćeni ovim projektom iznosi 399.600 stanovnika od čega je 259.550 BiH. Predviđa se otvaranje oko 3000 radnih mjesta, što je značajan podatak, s obzirom na “armiju” od 98.818 nezaposlenih. Projekt je podijeljen u četiri sektora. Unutar bioenergetskog sektora su planirana visokotehnološka postrojenja za proizvodnju električne energije iz energije vjetra i sunca, postrojenje za preradu biomase, pogon za dobivanje energije iz komunalnog otpada te postrojenje za dobivanje energije iz plina i algi. Unutar sektora ekoindustrije planirana su postrojenja za preradu voća i povrća koja će moći prihvatiti, preraditi i plasirati sve poljoprivredne proizvode iz doline Neretve te Hercegovine.

Olakšavanje režima

Sektor poduzetništva predviđa izgradnju kontejnerskog, željezničkog i cargo zračnog terminala, skladišnih prostora i logističkog centra, koji će novim tehnološkim tunelom s ugrađenim automatiziranim kolosijekom i trasama plinovoda i naftovoda, biti spojeni na lučku infrastrukturu u Pločama. Projekt je od iznimne važnosti za BiH, s obzirom na ulazak RH u EU i uspostavu Schengenskog režima koji je smetnja u robnoj razmjeni dviju država. Naime, realizacija ovakvog projekta omogućila bi negaciju loših učinaka granice budući da će se u sklopu poslovne zone uspostaviti jedinstveni granični režim koji će omogućavati brži promet roba i razmjenu rada. Ekološki aspekti ovog projekta su jedinstveni na ovom području budući da niti jedan projekt ovakve veličine nije uspio ujediniti sve resurse na ekološki način, pa se ovim projektom, ne samo da se neće ugrožavati okoliš, već će se intenzivno poticati zaštita i očuvanje prirode, posebno kada se radi o zaštiti sliva Neretve, Trebišnjice i Trebižata. Ostali pozitivni aspekti ovog projekta se odnose na rješavanje nesuglasica Hrvatske i BiH oko statusa Luke Ploče budući da BiH tehnički dobiva morsku luku u Ljubuškom i to iz razloga što će se dijelovi robnih terminala iz Luke Ploče, translatirati unutar poslovne zone BEPO. Na taj način BiH dobiva idealnu afirmaciju svog povoljnog geostrateškog položaja čime se dodatno povećava njen značaj za EU.

vecernji.ba

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Saucha: Uskoro ću razgovarati o ulasku u HNS

Objavljeno

na

Objavio

Saborski zastupnik Tomislav Saucha pozdravio je povratak Ivana Vrdoljaka na čelo HNS-a rekavši da je to dobro za tu stranku i Hrvatsku, a najavio je i da će uskoro razgovarati o ulasku u HNS.

“Dobra je stvar da se Vrdoljak vratio natrag na čelo HNS-a. Mislim da će to puno značiti za stranku, a i za Hrvatsku”, rekao je kratko Saucha novinarima na 15. Saboru Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata (HNS) nakon što je Vrdoljak ponovno izabran za čelnika te stranke.

Saucha, koji je član saborskog Kluba HNS-a, na novinarski upit hoće li se učlaniti u tu stranku odgovorio je da će o tome razgovarati “vrlo uskoro”. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Dragan Čović: Treći entitet je danas ozbiljna mogućnost za BiH (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović gostujući u emisiji Nedjeljom u dva rekao je kako je Bosna i Hercegovina njegova domovina.

Živim u Bosni i Hercegovini i ondje ću vjerojatno i okončati svoj život. BiH je mjesto gdje bi se moglo živjeti po mjeri čovjeka i ostvariti sve svoje ambicije posebno kada se jednog dana pridruži europskoj obitelji, istaknuo je.

Uvjeren je da velika većina Hrvata doživljavaju Bosnu i Hercegovinu kao svoju domovinu iako postoje ljudi koji misle da ona neće preživjeti, da bi se trebalo drugačije organizirati, da smo kao narod potpuno neravnopravni. Gotovo svi vjerujemo da Bosna i Hercegovina treba biti država hrvatskog naroda odnosno da je ona naša domovina, ističe. Čović kaže kako ne bi radio ovaj posao da nije optimističan i da ne vjeruje da se može napraviti veliki iskorak.

Čović je rekao kako je i danas jak međunarodni utjecaj u zemlji. Ne možemo autonomno normalno funkcionirati, no ukoliko budemo mudri unutar Bosne i Hercegovine taj će utjecaj slabiti, dodao je.

Kroz haški tribunal završava se jedan proces, ali je evidentno da smo danas na poziciji na kojoj smo bili prije dvadeset godina. Puno toga je selektivno napravljeno i kad gledamo statistiku haškog tribunala evidentno je da je samo djelomično zadovoljena žrtva. Mi smo pokazali otklon od svakog zločina, zločin je zločin i svatko tko ga je izvršio trebao bi odgovarati, naglasio je.

Na pitanje o presudama bosanskohercegovačkim Hrvatima, Čović je rekao kako se ona mora uvažavati. Imamo drugostupanjsku presudu koja je pravomoćna i trba vidjeti ima li načina da se ona preispita. Te ljude poznajem privatno i o njima imam svoj stav. General Praljak svojim činom poslao je jednu snažnu, snažnu poruku, istaknuo je Čović. Na pitanje o podršci Dariju Kordiću, Čović je rekao da kao predvodnik jednog naroda, ponekad treba pokazati hrabrost.

Sukob bošnjačkog i hrvatskog naroda bio je jedan užasan krvavi sukob diljem Bosne i Hercegovine. Sve ono što se nije realiziralo kroz razne mirovne planove, pokušalo se ostvariti sukobima na terenu, smatra. Na pitanje je li sukob imao međunarodnu komponentu, Čović kaže da je tu bilo mnogo različitih komponenti. Na tisuće boraca došlo je iz arapskog svijeta, rekao je Čović. Na Stankovićevo pitanje o hrvatskim vojnicima, Čović kaže kako je hrvatska komponenta imala svoju ulogu da bi zaštitila svoje prostore.

Na pitanje vidi li rješenje u trećem entitetu, Čović je rekao kako već više od deset godina traži put za hrvatski narod u BiH. Predlagali smo četiri teritorijalne, federalne jedinice. Treći entitet je danas ozbiljna mogućnost za BiH. Po logici stvari bi bilo da srpski, hrvatski i bošnjački narod mogu birati svoje predstavnike. Bez tri konstitutivna naroda nema Bosne i Hercegovine, rekao je Čović.

Siguran je da će Hrvati ostvariti svoju jednakopravnost. Hoće to biti kroz tri entiteta ili šest, ne znam. Dogovor triju naroda mora postojati, o rješenjima moramo maštati, ali dogovora će biti, rekao je Čović.

 

Čović pisao premijerima i/ili predsjednicima svih zemalja članica NATO-a: Problem u BiH su islamski radikalisti

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari