Pratite nas

Gospodarstvo

Nafta u pola godine pojeftinila čak 40 posto, pala i cijena zlata

Objavljeno

na

nafta
Cijena zlata značajno je pala nakon što su švicarski glasači odbacili referendumski prijedlog da centralna banka te zemlje poveća zlatne rezerve.

Zlato je palo za dva posto, na 1.142,90 dolara za uncu, što je najniža razina u posljednje tri nedjelje.

Konkretni zahtjevi referendumske inicijative bili su zabrana prodaje zlatnih rezervi u posjedu Švicarske centralne banke, čuvanje svih zlatnih rezervi u Švicarskoj, a ne u inozemstvu i držanje najmanje 20 posto rezervi centralne banke u obliku zlata.

Nakon prošlotjednog sastanka OPEC-a, na kojem su zemlje izvoznice nafte odlučile zadržati sadašnju razinu proizvodnje, nastavljen je i snažan pad cijene nafte.

Nafta na američkom tržištu pala je za 2,4 posto, na 64,10 dolara za barel. U odnosu na cijene iz svibnja, nafta je pojeftinila za čak 40 posto.

Unatoč ovim činjenicama cijene goriva u BiH na benzinskim crpkama nisu snižene u skladu sa trendom!

Tako da za pučanstvo odnosno građane pad cijena nafte na svjetskom tržištu u svakodnevnom životu ne znače mnogo ili čak ništa!

Autor: Fena/Kamenjar

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Mladi iz Njemačke dovode investitore u Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Mladi obrazovani ljudi hrvatskih korijena, koji već visoko kotiraju u bankarskom, financijskom i poslovnom životu bogate njemačke oblasti Rajna – Majna već deset godina pomažu njemačkim investitorima koji žele ulagati u Hrvatsku.

Hrvatska je zajednica u našoj oblasti nevjerojatno snažna, ne samo po brojnosti, nego je i ekonomski jaka. Gospodarske veze Hessena s Hrvatskom su jake, oni ovdje rade sjajan posao, kazao je Thomas Schaefer, ministar financija pokrajine Hessen.

Pokraj zračne luke, savez je organizirao nastup vladine Agencije za investicije i konkurentnost. Probrani gosti iz poslovnih krugova, investitori. Rizničar grada Frankfurta kaže, želimo što jaču suradnju. Hrvatski gospodarski savez je poput veleposlanika hrvatskih poduzeća u Njemačkoj, Frankfurtu i oblasti Rajna-Majna. Oni su i zagovornici interesa njemačkih poduzeća koja idu u Hrvatsku, kako bi investirala, pronašla kontakte. Kroz to je izrasla jaka veza, rekao je Uwe Becker, dogradonačelnik Frankfurta.

Kad tko spomene Hrvate i Hrvatsku, investitori ovdje uz Majnu već imaju u glavi sliku, dodaje Becker.

Hrvatski svjetski kongres okuplja na ovaj način i politički dio, gospodarski dio, investitore, mnoge koji su multiplikatori, koji povezuju gospodarstvo ovdje u Njemačkoj, kao i gospodarstvo u Hrvatskoj.

Ovdje usred bankarskog svijeta, skupina Hrvata mladih, obrazovanih i uspješnih, s dobrim vezama s ovdašnjim bankarima i investitorima, pokušavaju nešto učiniti za svoju domovinu i povezati ovdašnje investitore s Hrvatskom.

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Hrvatska među tri zemlje EU s najvećim rastom industrijske proizvodnje

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska je, uz Irsku i Dansku, zabilježila najveći rast industrijske proizvodnje u listopadu u odnosu na prethodni mjesec među zemljama Europske unije, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u listopadu porasla 2,7 posto na mjesečnoj razini, čime je njezin tempo gotovo udvostručen u odnosu na rujan kada je uvećana 1,4 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Daleko najsnažniji rast proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježila je Irska, za 10,6 posto, a slijedi Danska s 2,8 posto.

Najviše se u odnosu na prethodni mjesec smanjila proizvodnja na Malti, za 6,1 posto, u Portugalu, za 2,3 posto, i Nizozemskoj, za 1,8 posto.

Na razini EU sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u listopadu za 0,3 posto u odnosu na rujan kada je smanjena 0,5 posto.

Pritom je najviše porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,7 posto. Najviše se pak smanjena proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 1,7 posto.

Eurozona je također zabilježila oporavak, uz rast industrijske proizvodnje za 0,2 posto u odnosu na rujan kada je prema revidiranim podacima Eurostata pala za 0,5 posto.

Najviše je porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,5 posto. Najveći pad proizvodnje zabilježen je u kategoriji trajnih potroških dobara, za 1,9 posto.

Brži rast europske proizvodnje na godišnjoj razini

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u EU u listopadu porasla 4,2 posto, nakon 3,6-postotnog povećanja u prethodnom mjesecu, procjenjuju u Eurostatu.

Najviše je u listopadu povećana proizvodnja intemedijarnih dobara, za 5,3 posto, te netrajnih potrošačkih dobara, za 4,7 posto. Proizvodnja energije gotovo je stagnirala.

U eurozoni je proizvodnja uvećana 3,7 posto nakon revidiranog 3,4-postotnog povećanja u mjesecu ranije.

Najviše je porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 5,7 posto. Nasuprot tome, proizvodnja energije pala je 2,2 posto.

Među zemljama EU najviše je na godišnjoj razini poskočila proizvodnja u Irskoj, za 13,4 posto, Sloveniji, za 10,7 posto, Poljskoj, za 10 posto, i Rumunjskoj, za 9,1 posto.

U Hrvatskoj industrijska je proizvodnja u listopadu uvećana na godišnjjoj razini za 4,3 posto, nakon 3,1-postotnog rasta u mjesecu ranije.

Pad proizvodnje na godišnjoj razini zabilježile su Danska, za 2,3 posto, Malta, za 1,4 posto, i Nizozemska, za 0,4 posto. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari