Connect with us

Najave

Najava znastveno-stručnoga skupa ‘Ustavna država i haške presude’

Published

on

Znanstveno-stručni skup „Ustavna država i haške presude“, koji organizira Udruga sv. Jurja, održat će se od 10 do 14 sati, u četvrtak, 29. studenoga 2018. u Velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu.


Međunarodni tribunal za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osnovalo je 1992. Vijeće sigurnosti UN-a počeo je djelovati 1993. godine.

Kako je riječ o međunarodnoj ustanovi dvojnoga karaktera od početka rada izazivala je protuslovne reakcije – od krajnjega nekritičkog odobravanja do posvemašnjega nijekanja kao ustanove koja pod utjecajem određenih središta moći produžava rat drugim sredstvima.

Osim strana koje je optužilo Haško tužiteljstvo rad te međunarodne ustanove kritizirali su ugledni međunarodni pravni stručnjaci, poput njemačkoga sveučilišnoga profesora Normana Paecha,  koji je smatrao da je Haaški sud politički instrumentaliziran.

Sudu se prigovaralo da se ne bavi ratnim zločinima koje su počinile druge države, dugogodišnjem trajanju sudskih procesa što je dovodilo u pitanje stručnost tužiteljstva i pravednost suđenja, da sudi na hibrdinom tzv. bhs jeziku, koji ne pripada ni jednom od optuženika, čime se rušilo načelo razumljivosti vođenja procesa na materinjem jeziku optuženika, što je zajamčeno u svakom građanskom procesu.

Haški tribunal je optuživan i za pokušaje pisanja nacionalnih povijesti te vođenja prosvjetne politike.

 Haškom tribunalu se u sklopu pritužbe za političku dimenziju prigovaralo da potiče napetosti i šteti pomirbi.

Neke apsurdne osuđujuće presude potaknule vojne i pravne stručnjake da sud pozovu na ukidanje takvih odluka. Naime, kao presedan, prihvate li se njihova obrazloženje, postalo bi nemoguće ratovati jer bi sve postalo zločin.

Takva sudska tvrdokornost rezultirala je sudskim zauzimanjem unitarističkih filoloških stajališta, koja su tijekom 20. stoljeća u komunističkim režimima ograničavala slobodu govora, pisanja, čitanja te individualne i skupne slobode kao stečevinama europskoj demokraciji nasuprot totalitarističkim diktaturama.

Bivša glasnogovornica Florence Hartman sudu je zamjerala pristranost zato što je omogućio Srbiji zaštitu dokumenata koji imaju status vitalnih nacionalnih interesa, na što je sud ostracistički reagirao kaznivši je zbog takvoga stajališta itd.

Prije godinu dana general Slobodan Praljak svojim je drastičnim činom odbacio hašku presudu koja nije uvažila iznijete činjenice i dokaze. Njegova žrtva, prezir i ogorčenost prema haškome Tribunalu moralna je obveza za ponovnim ispitivanjem povijesnih, političkih i pravnih činjenica kako bi se utvrdila istina.


Na skupu „Ustavna država i haške presude“ hrvatski će stručnjaci godinu dana poslije drakonske presude Hrvatima iz BiH raspravljati o pravnoj i političkoj dimenziji Haaškoga tribunala, kazneno-pravnim aspektima presude u slučaju Prlić i drugi, institutu udruženoga zločinačkog pothvata, sudskoj politici neprihvaćanja dokaza te vjerodostojnosti svjedoka.

U drugom dijelu skupa povjesničari će kroz pitanja položaja BiH od Berlinskoga kongresa do Domovinskoga rata, političkom i vojnom kontekstu hrvatske borbe u BiH, kontinuitetu velikosrpske politike i hrvatskoj ulozi u spašavanju Muslimana te Banovini Hrvatskoj u slučaju Prlić i drugi osvijetliti stvarno stanje, okolnosti i podlogu događaja tijekom rata u BiH.

P R O G R A M

10.00 Uvodna riječ

10.05 Akademik Davorin Rudolf: Haški tribunal – pravna ili politička institucija?

10.25 Prof.dr.sc. Davor Derenčinović: Kaznenopravni aspekti presude MKSJ u predmetu Prlić i dr.

10.45 Odvjetnik Veljko Miljević: Institut združenog zločinačkog pothvata u presudama MKSJ s posebnim osvrtom na presudu u predmetu Prlić

11.05 Odvjetnica Nika Pinter: Politika ne-prihvaćanja dokaza u predmetu IT-04-74

11.25 Rasprava

11.50 Stanka za kavu

12.10 Prof. dr. sc. Željko Holjevac: Hrvati u Bosni i Hercegovini od Berlinskoga kongresa do Domovinskoga rata

12.30 Prof. dr. sc. Ivo Lučić: Politički i vojni kontekst hrvatske borbe u BiH

12.50 Dr. sc. Ante Nazor: Kontinuitet velikosrpske politike i uloga Hrvatske u spašavanju Bihaća i Muslimana 1990-ih

13.10 Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman: Banovina Hrvatska u predmetu IT-04-74

13.30 Rasprava

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari