Pratite nas

Najbolji hrvatski tenisač Marin Čilić večeras u 23 sata igra meč karijere

Objavljeno

na

Najbolji hrvatski tenisač Marin Čilić večeras u 23 sata po našem vremenu igra meč karijere – finale Grand Slam turnira US Opena.

marin_cilic-main_0Hrvatska televizija, traumatizirana unutarnjim previranjima, sukobima stare, Radmanove, garniture u odlasku i nove garniture koja se sprema doći poslije parlamentarnih izbora, nije uopće obraćala pozornost na US Open i mogućnost da hrvatski tenisač zaprepasti svijet svojim igrama. Tek je senzacionalna pobjeda najboljeg hrvatskog tenisača protiv najboljeg svjetskog tenisača svih vremena, Rogera Federera, natjerala javnu kuću na javnu akciju.

Hrvatska televizija poslala je ponudu nositeljima prava prijenosa teniskih mečeva na US Openu, kako nije dolazilo u obzir da se zbog zakašnjele reakcije Radmanove televizije prenose polufinalni mečevi tako se na Prisavlju nadaju da bi mogli spasiti situaciju u zadnji trenutak, odnosno, da bi se ipak ovog ponedjeljka oko 23 sata Čilić na ekranima HTV-a mogao pojaviti kako bi Hrvati mogli, barem slikom, mogli prisutvovati nastojanju Marina Čilića da ponovi podvig jedinog hrvatskog tenisača s osvojenim Grand Slam turnirom, Gorana Ivaniševića.

Nažalost, Hrvatska televizija ne gospodari našim novcem baš na najbolji mogući način tako da ni ponuda nije mogla biti bog zna kako izdašna, tako da su šanse da se Čilić pojavi na HTV-u uživo pedeset-pedeset, više bi se trebalo znati u večernjim satima “Nositelji prava US Opena nisu htjeli pokrenuti pregovore dok ne završe polufinalni mečevi. Kako je razlika šest sati između New Yorka i Zagreba, čekamo da razmotre našu ponudu. Tijekom popodneva trebali bi imati više informacija”, objavili su na portalu HRT-a.

Ukoliko pregovori ne završe uspjehom meč finala između Čilića i Nishikorija možete pratiti na Eurosportu, a pretplatu, kao i uvijek, plaćati Goranu Radmanu, prema nekim medijima PR agentu predsjednika Republike Hrvatske u sjeni, Ive Josipovića, na javnoj televiziji.

Pritisak javnosti, koja je poludjela nakon ignoriranja Hrvatske televizije Čilićevih pobjeda na US Openu, očito je dao prvog rezultata.

HRT je u pregovorima za prijenos finala US Opena

hrt sportNakon što je u polufinalu izvanrednom igrom izbacio peterostrukog pobjednika u New Yorku i 17-erostrukog osvajača Grand Slam titula Švicarca Rogera Federera, Čilić će se za najveći uspjeh u karijeri boriti protiv 11. tenisača svijeta Keija Nishikorija. I Japanac je priredio senzaciju u polufinalu eliminiravši najboljeg tenisača svijeta Srbina Novaka Đokovića.

Čilić i Nishikori dosad su se sastajali sedam puta. Pet pobjeda odnio je japanski igrač, među kojima su i obje ovogodišnje, u Barceloni te Brisbaneu, no tenis koji je prikazao Čilić ove godine u New Yorku daje nadu da bi Hrvatska mogla dobiti drugog pobjednika na Grand Slam turniru nakon trijumfa Gorana Ivaniševića 2001. u Wimbledonu. Ove godine Ivanišević je u New Yorku u ulozi Marinovog trenera i bio je oduševljen i ponosan na svog štićenika nakon pobjede protiv Federera.

I Čiliću i Nishikoriju bit će to premijerni nastup u finalu nekog Grand Slam turnira. Njihov finalni dvoboj u Flushing Meadowsu bit će prvi finale US Opena s dvojicom debitanata u završnici nekog Grand Slama nakon 1997. godine kada je Patrick Rafter pobijedio Grega Rusedskog (bio je to ujedno i posljednji finale US Opena s igračima izvan Topa 10 – Rafter je tada bio 14. tenisač svijeta, a Rusedski 20.).

Čilić ili Nishikori postat će 13. igrač u Otvorenoj eri tenisa koji će svoj prvi Grand Slam naslov dohvatiti na US Openu.

Ove godine u New Yorku prvi puta nakon 1966. u polufinalnim mečevima ispali su prvi i drugi nositelj turnira, tada su to bili Manuel Santana i Roy Emerson, a ove godine Novak Đoković i Roger Federer.

Grand Slam finale bez “velike četvorice”

Finalni ogled Čilića i Nishikorija bit će prvi Grand Slam finale nakon Australian Opena 2005. godine u kojemu neće nastupiti nijedan tenisač iz “velike četvorke” (Novak Đoković, Rafael Nadal, Roger Federer ili Andy Murray). U posljednjih 39 Grand Slam turnira netko od “velike četvorice” nije odnio naslov samo dvaput – 2009. na US Openu slavio je Juan Martin del Potro, a ove godine na Australian Openu Stanislas Wawrinka.

Nije igrao samo Čilić, čitava je Hercegovina ‘tukla’ bekhende i forhende

Večernji list donosi reportažu o tome kako je u Hercegovini doživljen uspijeh njihovog zemljaka i sunarodnjaka Marina Čilića.

Kada je kod 6:3, 6:4, 5:4 Marin Čilić stigao do servisa za meč u polufinalnom susretu teniskog Grand Slam turnira na US Openu protiv legendarnog Rogera Federera, mnogi su njegovi navijači drhtali, prosipali živce i grickali nokte prisjećajući se ranijih Marinovih borbi, osobito ružnih poraza u trenucima kad se činilo kako Marinu ne može pobjeći pobjeda:

– Gledao sam susret miran kao bubica, bez osobitih napetosti, sumnji i straha da će Marin izgubiti. Odrvenio sam već, ne može me ništa izbaciti iz cipela, a ujedno nisam sumnjao u Marina – rekao je Večernjem listu Željko Dževlan (1959.), teniski trener i zaljubljenik u ovu lijepu igru, koji još uvijek niže pobjede na veteranskim turnirima.

Prvi trening 1985. godine

sc5_5– Marina znam dok je još bio dijete. U dnevniku našeg obiteljskog terena u Mostarskim Vratima je upisan datum kada je Marin kod nas održao prvi trening. Bilo je to već davnog 20. svibnja 1995., a Marin tada nije imao ni punih sedam godina. Teško je tada bilo i pretpostaviti kako će Marin postati ovakva teniska veličina. Kod nas već odavno ne dolazi. Posljednji sam ga put vidio ljetos kada je na svadbi Ivana Dodiga bio kum, kaže Željko, koji sada kao trener radi u TC Mostar.

– Kući imamo dva teniska igrališta. Ranije sam samo tamo trenirao djecu, ali sada radim u boljim uvjetima jer u Mostaru imamo šest igrališta pod “krovom”, tj. u balonu. U Mostarskim Vratima je kao curica trenirala i Mirjana Lučić, koja je na US Openu dospjela u šesnaestinu finala. Kao mlad igrač kod nas je zalazio i Ivan Dodig koji je također na US Openu postigao odličan rezultat jer je s Brazilcem Melom dospio u polufinale parova. Vidite, u samo nekoliko kilometara ovdje su se gotovo istodobno pojavile tri teniske zvijezde. Pa gdje to još ima?, upitao se Željko Dževlan i onda malo požalio:

– Sada u ljubuškoj općini ima 14 teniskih igrališta, 17 u širokobriješkoj, pa dosta njih u Mostaru, Čitluku, Čapljini, Grudama, Posušju… Diljem Hercegovine ima ih više od 50. Ali, internet je malo umanjio interes mladih za tenis, iako i dalje ne nedostaje talenata, kaže Željko Dževlan.

– Gledao sam Marinovo “skalpiranje” Federera. On danas može pobijediti svakoga, pa vjerujem kako će “slistiti” i Nishikorija. Istina, ima s njim negativnih 2:5 u sedam dosadašnjih susreta, ali imao je i 0:5 s Federerom, pa ste vidjeli. A prije Federera sredio je u četvrtfinalu Tomasa Berdycha koji je također bio bolji međusobno (5:3). Kolo ranije nije ga mogao zaustaviti ni Gilles Simon iako je do tada u četiri međusobna dvoboja vodio 4:0… Malo mi je žao što je Nishikori izbacio Đokovića jer sam uvjeren da bi u finalu protiv njega popravio onih ružnih 0:11. Ali, ima vremena, vidi se koliko je Marin popravio igru uz pomoć Gorana Ivaniševića. Sad Marinovi servisi lome beton, prave kratere na zemlji i šišaju travu, baš kao nekada Goranovi servisi, kaže za večernji list Tomislav Toša Naletilić na čijem je teniskom centru Njivice u Širokom Brijegu upravo završio veteranski turnir Plus 35.

– Bio sam u svatovima, ali malo sam se izvukao i s dijelom drugih svatova gledao kako Marin pobjeđuje Federera. Ne šalim se kad kažem da sam unaprijed znao pobjednika! Marin je sve bitne nedostatke u svojoj igri ispravio, od servisa, izlaza na mrežu i svih vrsta udaraca. Sve je to rezultat velikoga rada, a ne neka slučajnost, kaže Žarko Dodig koji Marina dobro poznaje. Žarko je inače stric i trener Ivana Dodiga kojemu je Marin vjenčani kum:

– Finale će Marin riješiti u svoju korist jer je jednostavno puno bolji igrač od Nishikorija. Jedina Japančeva prednost je brzina, Marin je bolji u svim ostalim elementima, kaže Žarko:

– I ja sam dojma kako bi Marin u ovom trenutku svladao i Đokovića, što bi bilo atraktivnije nego da pobijedi Nishikorija. Vidite, u svjetskom se tenisu sve mijenja pa uskoro neće vladati samo 4 – 5 ili 7 – 8 tenisača kao što je bilo dugi niz godina. Kvaliteta se izjednačila, a to je jako dobro. Još da svjetski teniski čelnici prestanu favorizirati i “milovati” ovih nekoliko igrača iz samoga vrha…

– Nikada nisam kod Čilića vidio bolji govor tijela u igri kao protiv Federera. Takav, još s onakvim samopouzdanjem nije mogao izgubiti ni od njega ni bilo koga na svijetu, kaže Ivan Čuljak, vlasnik teniskog kampa Đulić, najboljega i najpoznatijeg te vrste u Hercegovini pa i šire:

Bio je drugačiji

– Kao dijete Marin je osim u Međugorju i kod Dževlana i ovdje trenirao. Ma, odmah se vidjelo da je izniman talent i da bi mogao biti veliki igrač. Bio je tako drukčiji od svih ostalih. Novi talenti su rijetkost, ne treba ni očekivati da se javljaju svaki dan, kaže Ivan. Očekujem Čilićevu pobjedu u finalu, mada će s druge strane stajati veliki protivnik. Ali, bude li igrao kao protiv Federera, nitko ga ne može dobiti, kaže Đulić.

(tinolovka-news/hrt/VL/kamenjar)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Davor Dijanović: Vojska EU-a kao projekt Sjedinjenih Europskih Država

Objavljeno

na

Objavio

Projekt vojske Europske unije

U nedavnom govoru o stanju Europske unije u Europskom parlamentu njemačka kancelarka Angela Merkel istaknula je kako su prošla vremena u kojima smo se bezrezervno uzdali u druge. „Ako želimo preživjeti kao zajednica moramo uzeti svoju sudbinu u ruke“ – dodala je Merkel i založila se za stvaranje „zajedničke europske vojske“ koja bi svijetu pokazala da „među europskim zemljama više nikad ne će biti rata“. Ta vojska ne bi bila protiv NATO-a, nego bi se radilo o dopuni NATO-a.

Za stvaranje vojske EU-a založio se i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Pred nekoliko dana on je također pozvao na uspostavu vojske EU-a, tvrdeći kako je ona potrebna za zaštitu od Kine, Rusije, ali čak i SAD-a. „Nećemo zaštititi Europljane ako ne uvedemo pravu europsku vojsku“ – dodao je.

Trump i Putin o EU vojsci

Macronov poziv na uspostavu EU vojske nije naišao na dobar prijam kod američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je poziv na stvaranje vojske kojom bi EU zaštitila sebe od mogućih neprijatelja, uključujući i SAD, nazvao „vrlo uvredljivim“. „Možda bi Europa prvo trebala platiti svoj pošteni dio za NATO koji uvelike subvencionira SAD“ – dodao je Trump.

Najavu osnivanja EU vojske komentirao je i čelnik NATO-a Jens Stoltenberg koji je pozdravio ideju jačanja napora EU-a glede obrane koja može ojačati i NATO savez. Upozorio je, međutim, da veći europski trud glede jačanja obrane ne bi smio razarati jačinu „transatlantske veze.“

Odluku o stvaranju vojske EU-a komentirao je i ruski predsjednik Vladimir Putin koji smatra da je Macronov koncept europske vojske „pozitivan“ za višepolaran svijet. „Europa je moćni ekonomski entitet, moćna ekonomska unija i sasvim je prirodno da želi svoju neovisnost, samodostatnost i suverenitet glede obrane i sigurnosti“. Naravno, ne gledaju svi u Rusiji na ovu ideju blagonaklono, pa tako pojedini ruski analitičari izražavaju bojazan da bi u budućnosti udruženoj vojsci NATO-a i EU-a mogla postati napamet ideja zajedničkog napada na Rusiju, a kao “preventiva“ protiv navodne ruske ekspanzionističke politike.

Narativ o opasnosti od ruskog ekspanzionizma, danas često prisutan kod političara u Bruxellesu i Washingtonu, nije od jučer. Sljedeće godine bit će sto godina od izlaska knjige „Demokratski ideali i stvarnost“ engleskog geopolitičara Halforda Mackindera u kojoj je ovaj utemeljitelj engleske geopolitike izrazio zabrinutost za Europu, jer je smatrao velika europska nizina pogoduje snagama kopna (sukob kopno-more), tj. Rusima za kretanje na zapad. Mackinder se bojao da Rusija zbog konfiguracije terena može vrlo lako ovladati područjima Crnog i Baltičkog mora te prostorom istočne Europe do linije Laba-Jadran.

Ideja iz 1950.

Ideja o osnivanju vojske EU-a seže u 1950. godinu. Tad je Sjeverna Koreja uz kinesku pomoć napala Južnu Koreju s ciljem da ju stavi pod komunističku vlast. U Europi se tada pojavila bojazan od širenja komunizma, pa su Francuska, Italija, Zapadna Njemačka i države Beneluxa pod sloganom „zajedno smo jači“ potpisale ugovor o osnivanju Europske obrambene zajednice, u kojemu je previđeno da snage sigurnosti tih zemalja budu pod jednim vrhovnim zapovjedništvom. Ovaj ugovor nikada nije proveden u djelo, prvenstveno zbog otpora Francuske čiji je parlament 1954. odbio ovaj projekt.

No, tijekom godina stvoreni su određeni institucionalni preduvjeti za formiranje vojske EU-a. Od 1989. tako imamo njemačko-francusku brigadu s 6.000 vojnika, a od 1995. njemačko-nizozemski korpus kojemu su, u slučaju potrebe, podređene jedna nizozemska i jedna njemačka divizija s ukupno 40.000 vojnika. Tu je i Europska obrambena agencija, Vojni stožer Europske unije, ali i Eurocorps (interventna jedinica NATO-a koncipirana prvenstveno za potrebe EU-a). Tijekom posljednjih 12 mjeseci osnovan je i PESCO (Permanent Structured Cooperation – Stalna strukturirana suradnja), s 25 od 28 država članica Unije, kao okvir za strukturnu integraciju unutar Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, na temelju članka 42.6 Ugovora o Europskoj uniji.

Irealan projekt s ciljem dodatne EU integracije i ukidanja nacionalnih suvereniteta

Ideja o osnivanju vojske EU-a posebno je ojačala nakon izbora Trumpa za američkog predsjednika. Trump često kritizira NATO, što se u nekim europskim krugovima tumači kao njegova želja za ukidanjem toga vojnog saveza. No, Trump zapravo samo želi da europske države ispune normu od 2 % BDP-a za obranu. Takav je dogovor, a to je, dakako, i u interesu američkoga vojno-industrijskog kompleksa. SAD danas u obranu ulaže 3,1 %, a Njemačka tek 1,2 %.

Pred nekoliko dana u razgovoru za CNN Macron se usprotivio povećanju proračuna za kupovanje američkog oružja: „Ne želim da europske zemlje povećavaju svoj obrambeni proračun kako bi kupovali američko naoružanje ili od drugih. Smatram da ako povećamo proračun onda bismo morali graditi svoju autonomiju kako bismo postali stvarna suverena sila“. Dakako, Macronu bi odgovaralo da se više oružja kupuje u Europi jer bi tu profitirala francuska vojna industrija.

Na kraju treba istaknuti da je ideja osnivanja vojske EU-a – koja je potpuno irealna u situaciji dok postoji NATO savez (neovisno što o njemu mislili) – neraskidivo vezana uz utopističku ideju preobrazbe Europske unije u „Sjedinjene Europske Države“. Njemački i francuski cilj je postojeće probleme EU-a rješavati formulom „još više integracije“, iako je upravo dokidanje nacionalnih suvereniteta jedan od ključnih razloga jačanja desnih, tzv. populističkih i euroskeptičnih stranaka diljem Europske unije.

Davor Dijanović/HKV

Angela Merkel želi europsku vojsku: Ako želimo braniti svoju zajednicu, moramo sudbinu uzeti u svoje ruke

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Diljem BiH Hrvati obilježili žrtvu Vukovara i uspostave Herceg Bosne

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Paljenjem svijeća i molitvama diljem Bosna i Hercegovine obilježen je spomen na Vukovarsku žrtvu, ali i stradanje Hrvata u toj zemlji te uspostavu Hrvatske zajednice Herceg Bosne koja je utemeljena zbog obrane od predstojeće agresije istoga dana kada je i pao Vukovar.

Duž Vukovarske ulice u Mostaru građani su upalili svijeće, a svećenici iz crkve svetog Mateja nakon mise poveli su procesiju s upaljenim svijećama koja se u molitvi zaustavila ispred središnjeg križa za žrtve Vukovara. Priključili su im se ondje brojni Hrvati i vjernici te su se pomolili za žrtve ubijene 1991. u tome gradu na Dunavu.

Nakon molitve u Vukovarskoj ulici u Mostaru, mladež udruge Troplet je na brdu Humu iznad Mostara, podno Jubilejskog križa upalila 27 velikih svijeća odajući poštovanje žrtvi Vukovara i sjećanje na 27 godina od uspostave Hrvatske zajednice Herceg Bosne.

Diljem Bosne i Hercegovine noću na nedjelju i u samu nedjelju zapaljene su svijeće u sklopu akcije ‘Večer sjećanja’, a veliki broj Hrvata iz BiH otputovao je u Vukovar. Svijeće su zapaljene u Širokom Brijegu, Čapljini, Čitluku, Žepču, Orašju i brojnim drugim središtima.

Kako su priopćili iz Mladeži HDZ-a BiH koja je pokrenula akciju „Večer sjećanja“ je poseban događaj, osobito za Hrvate Bosne i Hercegovine, jer u vrijeme žrtve Grada Vukovara prije 27 godina krenula i borba za opstojnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini osnivanjem Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.

”Snaga i zajedništvo koje su tada pokazali hrvatski branitelji u obrani naših domova trebaju biti nit vodilja i na ponos svima nama koji se u „Večeri sjećanja“ prisjećamo zajedničke žrtve koju je hrvatski narod prošao prije 27 godina”, priopćili su iz te organizacije.

Predsjednik udruge Hrvatske zajednice Herceg Bosne Vladimir Šoljić istaknuo je da je Herceg Bosna 1991. godine osnovana u trenutku pada Vukovara i dok su trajali napadi tzv. JNA na Hrvatsku s područja Bosne i Hercegovine na što tadašnje vlasti nisu imale nikakva odgovora.

”S velikog područja BiH napadana je Republika Hrvatska, a odgovora na neke stvari, poput uništenja sela Ravno, jednostavno nije bilo i HVO i Herceg Bosna su se tu pojavili kao povijesna nužnost”, istaknuo je Šoljić.

Hrvati su odigrali ključnu ulogu za neovisnost Bosne i Hercegovine, a bošnjačka politika danas pokušava sotonizirati Herceg Bosnu, rekao je Šoljić koji u tome vidi hegemonističku želju za obespravljivanjem Hrvata.

“Bošnjacima i Sarajevu Herceg Bosna nije smetala dok su im Hrvati trebali. Kad je trebalo proglasiti neovisnu BiH, nije im smetala ni u državnom parlamentu niti na referendumu o neovisnosti BiH koji je uspio zahvaljujući Hrvatima”, rekao je Šoljić.

(Hina)

 

Odluka o gašenju Herceg Bosne je teški promašaj

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari