Pratite nas

Magazin

Najbolji programeri su nam ponovno otišli u MIOC

Objavljeno

na

Promo

Generacije mladih programera iz zagrebačkih osnovnih škola usavršavale su se u Zagrebačkom računalnom savezu od kraja devedesetih. Mnogi sjajni profesori i profesorice i njihove škole poticali su svoje darovite učenike na dodatno usavršavanje i odlazak u savez, slijedeći tako želju roditelja da se njihovoj djeci pruže i dodatne mogućnosti koje ne bi mogli imati u radu s općom populacijom učenika.

Služiti roditeljima i školama

Savez je od samog početka i sam prepoznavao mnoge talente te ih poticao na dodatno usavršavanje, osobito cijeneći skrbne pojedince iz škola koji su bili spremni učiniti dodatne napore kako bi svoje darovite učenike usmjerili i na izvanškolske aktivnosti.

– Ideja služenja roditeljima i školama vodila nas je uvijek u radu, rekao nam je Gordan Jurković, profesor matematike i ravnatelj ljetnjih kampova saveza.

I ove godine su nam najbolji programeri otišli u XV Gimnaziju tako da će na okupu ostati nama iznimno draga „šestorka“, na čelu s Krešimirom Nežmahom, najboljim hrvatski osnovcem i članom juniorske državne reprezentacije, koji je član saveza od četvrtog razreda, rekao nam je Mario Somek iz saveza. Osim Kreše, MIOC je upisao i Eugen Bošnjak, državni doprvak i član juniorskog tima, zatim Bartol Markovinović, Ivan Jambrešić i Jura Hostić te najbolja mlada programerka Ema Borevković.

Svi oni marljivo su radili u kampu saveza na Sljemenu, a Krešimir i Eugen te godinu dana mlađi Patrik Pavić, pripremali su se ujedno i za prvo juniorsko prvenstvo Europe koje će se početkom rujna održati u Bugarskoj.

 

Cijela ekipa iz ZRS-a išla je u MIOC pa tako i ja. Škola je dobra, a i prijatelji iz osnovne su sa mnom, rekao nam je Jura. Slično je razmišljala i Ema kojoj je poticajno i to što će u novoj školi biti puno natjecatelja, a Bartol je iz Dubrave pa je njemu Petnaesta gimnazija osim svega i daleko najbliža.

Mladi genijalci su se pobjednički vraćali i s međunarodnih natjecanja

Prije dvije godine u MIOC je otišla generacija predvođena Dominikom Fistrićem i Lovrom Kalinovčićem. Oni su se već u prvoj godini pobjednički vratili s ACSL natjecanja u SAD-u i dvije godine bili najbolji u državi, a Dorian Granoša je izabrao je TŠC Ruđer Bošković i osvojio treće mjesto u državi.

Slično je bilo i u mnogim ranijim generacijama.

– No ranijih godina je znalo biti i puno dinamičnije. Primjerice, 2009. godine su Antun Razum i Matija Millišić upisali MIOC, a Antea Hadviger i Matija Folnović Petu gimnaziju, i zatim već u prvom razredu zauzeli prva četiri mjesta na državnom natjecanju, sjeća se tajnik saveza Zdravko Škokić, i dodaje kako su godinu dana ranije Ivica Kičić, Nino Jagar i Borna Vukadinović upisali Petu i zatim odmah osvojili prva tri mjesta u državi.

U eri najboljeg hrvatskog olimpijca Gorana Žužića i njegovih kolega Filipa Barla i Bruna Rahlea koja je trajala od 2006. do 2009. godine, dominirala je Zagrebačka Peta gimnazija. Njihovi su se genijalci tada pobjednički vraćali i s međunarodnih natjecanja, a tako će bit i s ovom veselom generacijom, zaključio je na kraju Zdravko.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

MATE BULIĆ: To što su Thompsonu učinili u Zagrebu je dno dna

Objavljeno

na

Objavio

Ovotjedni gost talk showa “Dobar, loš, zao” Naše tv bio je čovjek koji je mogao završiti kao profesor u školi – ali nije.

Bio je perspektivan nogometni golman – ali nije otišao ni u sport… ni u građevinu. On je malo po malo trudom i radom (uz prave ljude oko sebe) postao najpoznatiji pjevač hrvatske dijaspore i Hercegovine.

Naravno, govorimo o Mati Buliću koji je u gustom rasporedu (ne samo ljetnom, već cjelogodišnjem) našao sat vremena za NašuTV.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

‘Ne dirajte mi ravnicu’ – Legendarna pjesma je prvi put puštena na današnji dan 1991.

Objavljeno

na

Objavio

Vrijeme agresije na Hrvatsku obilježile su mnoge domoljubne pjesme među kojima je možda najizvođenija ona Miroslava Škore „Ne dirajte mi ravnicu“, pod izvornim nazivom „Ja ću se vratiti“.

Iako nema rova u kojemu se nije pjevala, zbog čega je gotovo dostigla status himne, pjesma je nastala u Americi i nije imala veze s ratom. U fonoteci Radija Osijek skupljala je prašinu sve do 1. kolovoza 1991. godine kada se nakon reportaže o progonu mještana Aljmaša, koji su uporno ponavljali da će se vratiti kući, glazbeni urednik Željko Barba sjetio pjesme „Ja ću se vratiti“ i prvi je put pustio u program.

Nakon emitiranja slijedili su pozivi slušatelja koji su tražili da se ponono pusti u eter. Usporedo s krvavim ratnim događajima u Slavoniji i Hrvatskoj, to je prestala biti pjesma čovjeka koji pjeva o povratku kući u Slavoniju iz daleke Amerike gdje je privremeno živio. Pjesma „Ja ću se vratiti“ pretvorila se u nadu, molbu, prijetnju, u ultimatum jugovojsci – ne dirajte mi slavonsku ravnicu!

Pjesma „Ne dirajte mi ravnicu“ oduvijek se pjevala iz srca i jednako budi emocije bez obzira na to u kojim se prigodama izvodi. Spot u kojem nastupaju „Zlatni dukati“ s Fabijanom Šovagovićem u prvome planu i njegovim iskrenim suzama možda je najsnažnija izvedba od svih.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari