Pratite nas

Hrvatska

NAJČEŠĆA PITANJA – POPIS STANOVNIŠTVA, KUĆANSTAVA I STANOVA U BIH

Objavljeno

na

REPUBLIKA HRVATSKA
Državni ured za Hrvate izvan
Republike Hrvatske

NAJČEŠĆA PITANJA – POPIS STANOVNIŠTVA, KUĆANSTAVA I STANOVA U BIH
1.-15.listopada 2013.

Zašto se moram odazvati Popisu?
Popis je reguliran Zakonom o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u BiH i obvezan je. Odazivanjem na Popis sudjelujete u kreiranju javnog života u BiH, doprinosite ravnopravnosti i političkom pozicioniranju hrvatskog naroda kao jednog od konstitutivnih naroda u BiH.
Koje su mi dokumenti potrebni za popisivanje?
Prilikom popisa, nije potrebno predočavati nikakav osobni dokument. Potrebno je dati ime i prezime te jedinstveni matični broj – JMBG (za sve osobe koje se popisuje – bez obzira jesu li u vrijeme popisa prisutni ili ne). Ukoliko ne znate ili nemate JMBG, onda možete navesti samo datum rođenja. (Popisivač ne smije tražiti nikakav dokument kojim bi popisivana osoba dokazivala svoj odgovor)
U vrijeme Popisa sam na službenom putu. Može li netko izvršiti popisivanje u moje ime? Jedna (odrasla) osoba može dati podatke za sve članove kućanstva – bez obzira jesu li u vrijeme popisa nazočni u Bosni i Hercegovini ili ne. Dakle, svi oni koji su odsutni iz mjesta stanovanja, mogu svojim obiteljima dostaviti svoje podatke te će biti popisani.
Mora li cijela obitelj biti nazočna tijekom popisivanja?
Kako je već rečeno, jedna odrasla osoba može dati tražene podatke – JMBG ili datum rođenja – za sve članove tog kućanstva. Za maloljetne osobe (djecu) podatke daju roditelji ili skrbnici.
Studiram izvan BiH. Trebam li se odazvati Popisu?
Popisati se mogu i trebaju državljani BiH koji su privremeno u inozemstvu (zbog studija ili posla) jer se i njih tiče budućnost zemlje i hrvatskog naroda u BiH. Važno je istaknuti kako Vam prava koja ostvarujete u drugim državama nitko, nakon Popisa, ne može oduzeti jer se njegovi rezultati koriste jedino u statističke svrhe.
Hoće li moj osobni podaci uzeti u Popisu biti javni. Može li ih netko zloupotrijebiti? Osobni podaci koji se prikupljaju Popisom, podliježu posebnoj zaštiti koja se osigurava u svim fazama realizacije (prikupljanje, kontrola, obrada i objavljivanje rezultata Popisa) – zajamčena je tajnost podataka.
Popisivači i sve druge osobe koje obavljaju poslove u vezi s Popisom dužne su trajno čuvati kao službenu tajnu sve podatke prikupljene od pojedinaca koji se odnose na njihove osobne, obiteljske i imovinske prilike. Zaštita osobnih podataka osigurati će se sukladno Zakonom o zaštiti osobnih podataka i Zakonom o statistici Bosne i Hercegovine.
Imam i hrvatsko i bosanskohercegovačko državljanstvo. No, kad me pitaju što sam po nacionalnosti kažem – Hrvat iz Srednje Bosne. Vjernik sam – kršćanin. Kako da se izjasnim na pitanja 24., 25. I 26.?
Pri popisu u tiskanici (P1) jasno i pojedinačno izjasnite se da ste:
 po nacionalnosti Hrvat (pitanje broj 24.),
 po vjeroispovijesti katolik (pitanje broj 25.)
 da govorite hrvatskim jezikom (pitanje broj 26.)
Vijeće ministara BiH je na 46. sjednici formuliralo pitanja koja se odnose na državljanstvo, etničku pripadnost, vjeru i materinji jezik. Popisivač nema pravo sugerirati odgovor tako da se građani mogu izjasniti onako kako žele. Popisivači će evidentirati sve odgovore, a statističke institucije će im dodijeliti šifre i unijeti u bazu podataka.
Tijekom ratnih stradanja, moji roditelji su izbjegli iz BiH u Republiku Hrvatsku? Iako sam rođen i živim u RH osjećam da je BiH i moja domovina. Mogu li izići na Popis ako imam bosansko-hercegovačko državljanstvo? Naravno. Na Popis mogu
izići i osobe koje imaju BH državljanstvo a ne žive u BiH. Takve osobe same ispunjavaju obrazac P- 1IN (obrazac za inozemstvo se može naći na stranicama www.popis2013.ba) i šalju ga na adresu: Agencija za statistiku BiH, Zelenih beretki 26, Sarajevo BiH najkasnije do 15. listopada 2013.godine.
Živim u RH već 20 godina. U svoje rodno mjesto u BiH se ne mogu vratiti jer nijedna kuća u našem selu nije obnovljena. Trebam li izaći na Popis ili ne? Važno je izići na Popis bez obzira na onemogućen povratak. Popisivanjem obrasca P-1 IN dobit će se podatak o broju izbjeglih i raseljenih osoba ( u ovom slučaju Hrvata) što će također biti relevantna činjenica i podatak za institucije BiH koje će, sukladno tim podacima, kreirati politiku i aktivnosti prema raseljenim i izbjeglim osobama – BH državljanima koji se žele vratiti u svoju domovinu.
Popunjeni obrazac P-1 IN (obrazac za inozemstvo i detaljne upute za popisivanje se može naći na stranicama www.popis2013.ba) se šalje na adresu: Agencija za statistiku BiH, Zelenih beretki 26, Sarajevo BiH najkasnije do 15.listopada 2013.godine. Napominjemo da popunjavanjem ovog obrasca ne ulazite u ukupan broj stanovništva BiH.
Što je Popis? Popis stanovništva najveće je statističko istraživanje jedne države kojim se prikupljaju, obrađuju i objavljuju podaci o stanovništvu, kućanstvima i stanovima. Cilj svakog Popisa je ustanoviti broj stanovnika za cijelu državu, kao i po svim teritorijalnim razinama. Osim broja i prostornog rasporeda, Popis stanovništva osigurava podatke o demografskim, etničkim, obrazovnim, ekonomskim, migracijskim i drugim značajkama stanovnika, kao i o broju kućanstava, obitelji i njihovim značajkama, te podatke o stambenom fondu i njegovim značajkama. Ti su podaci neophodni za provođenje ekonomskih i socijalnih razvojnih politika, te znanstvenih istraživanja, korištenje sredstava iz EU i drugih fondova, kao i druge potrebe građana, što znači da je Popis i najvažniji statistički izvor podataka о stanovništvu jedne države. Prema preporukama Ujedinjenih naroda, popisi stanovništva se provode svakih deset godina. Posljednji popis stanovništva u BiH obavljen je 1991. godine.
Kada se održava popisivanje? Popisivanje stanovništva, kućanstava i stanova, na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, počinje 1. listopada u 9 sati ujutro, a završava 15. listopada 2013. godine u 21 sat.
Koji su instrumenti za prikupljanje podataka? – Popisnica (obrazac P-1) služi za upisivanje podataka o osobi; – Upitnik za kućanstvo i stan (obrazac P-2) služi za upisivanje podataka o kućanstvu, stanu i poljoprivredi; – Kontrolnik (obrazac P-3) služi za evidentiranje svih popisnih jedinica u popisnom krugu.
Kako se vrši popisivanje? Popis će se provesti na tradicionalan način, metodom intervjua, koristeći princip od vrata do vrata. Intervju sa ispitanicima će obaviti popisivači. Način popisivanja je reguliran i definiran Zakonom o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine, Metodologijom za pripremu, organizaciju i provođenje Popisa i Naputkom za popisivače i drugim naputcima Agencije, Federalnog zavoda za statistiku i Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske.
Kada će i kako popisivači popisivati? Ovlašteni popisivači će posjetiti sva kućanstva od vrata do vrata i obavljati intervjue s građanima. Popisivanje će se vršiti svaki dan u vremenu od 09,00 do 21,00 sati i to u nazočnosti najmanje jedne odrasle osobe u kućanstvu. Ako popisivač, u vrijeme popisivanja, ne zatekne u kućanstvu (ili domu) osobe obuhvaćene Popisom, ostavit će im pismenu obavijest o vremenu ponovnog dolaska popisivača ili adresu i broj telefona nadležnog popisnog povjerenstva koje osobe trebaju kontaktirati najkasnije do 15. listopada 2013. godine kako bi se organiziralo njihovo popisivanje.
Na koji način možemo prepoznati popisivače? Popisivači će imati prepoznatljivu iskaznicu i torbu s popisnim materijalima. Prije ulaska u kuću/stan, popisivač je dužan pokazati iskaznicu kojom potvrđuje ovlaštenje i ukratko objasniti cilj posjeta.
Koji je značaj Popisa? Popis će biti prvi pregled ekonomskih i društvenih podataka u Bosni i Hercegovini od 1991. godine, čime će se, na temelju točnih podataka, omogućiti: – planiranje i realizacija privrednih i socijalnih razvojnih politika,
– za znanstvena istraživanja, – za izradu projekata za korištenje sredstava iz IPA fondova, – Popis će biti održan prema najvišim europskim i svjetskim standardima, – podaci će biti i međunarodno usporedivi i priznati.
Gdje se provodi Popis? Popis se provodi na teritoriju cijele Bosne i Hercegovine. Popisom su obuhvaćene sve općine (142). Federacija 79 općina; RS 62 i Brčko distrikt BiH.
Što će sve Popis obuhvatiti, odnosno što i tko će se sve popisivati?
Osobe: – državljani Bosne i Hercegovine s prebivalištem ili boravištem u Bosni i Hercegovini, bez obzira na to da li su u trenutku Popisa prisutni u Bosni i Hercegovini ili su odsutni iz Bosne i Hercegovine; – strani državljani s dozvolom za stalni ili privremeni boravak u BiH bez obzira da li su u trenutku Popisa u Bosni i Hercegovini ili nisu; – osobe bez državljanstva; – kućanstva; – stanovi i druge stambene jedinice.
Kućanstva: – Kućanstvom se smatra svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba; – Samačko kućanstvo; – Kolektivno kućanstvo.
Stanovi: – svi stanovi na teritoriju Bosne i Hercegovine, bez obzira da li se koriste za stalno ili povremeno stanovanje (za odmor i rekreaciju, ili u vrijeme sezonskih radova), ili su nenastanjeni, – kao i druge prostorije/objekti koji nisu sagrađeni kao stan, ali se u vrijeme Popisa koriste za stanovanje i – kolektivni stanovi.
Po kojem temelju se definira ukupni broj stanovnika? Za Popis stanovništva 2013. godine u Bosni i Hercegovini primjenjivat će se, sukladno međunarodnim statističkim standardima za definiranje ukupnog stanovništva, koncept uobičajenog mjesta stanovanja (place of usual residence). Dakle, razdoblje od jedne godine i dulje, te namjera prisutnosti/odsutnosti od najmanje jedne godine, temeljni su kriteriji za uključivanje ili isključivanje osoba iz ukupnog stanovništva zemlje, odnosno naselja Popisa.
Tako građani BiH koji žive u inozemstvu dulje od 12 mjeseci neće biti uključeni u ukupni broj stanovnika u Bosni i Hercegovini, jer su, po istom konceptu uključeni u ukupni broj stanovnika države u kojoj žive, odnosno imaju uobičajeno mjesto stanovanja. Oni će biti popisani putem posebnog obrasca za inozemstvo, a prikupljeni podaci bit će obrađeni po svim traženim elementima u obrascu i iskazani u posebnoj bazi podataka.
Tko organizira i provodi Popis u BiH 2013? Popis organiziraju i provode statističke institucije u Bosni i Hercegovini: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku i Republički zavod za statistiku Republike Srpske u suradnji sa ministarstvima i drugim institucijama nadležnim za poslove Popisa.
Članci 20. i 21. Zakona definiraju poslove Agencije i entitetskih zavoda, a članci 32., 33. i 34. nadležnih ministarstava.
Što je pravni temelj Popisa? – Zakon o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine, Službeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 10/12 od 7.2.2012. godine, i 18/13; Zakona o organizaciji i provođenju Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2013. godine u Republici Srpskoj (Sl. glasnik RS br. 70/12 i 39/13), – Preporuka Ekonomskog povjerenstva UN-a za Europu i Statističkog ureda Europske unije («Recommendations for the 2010 Censuses of Population and Housing), – Uredbe (EC) br. 763/2008 Europskog Parlamenta i Vijeća.
Kada će rezultati biti objavljeni? Agencija za statistiku BiH u suradnji s entitetskim zavodima za statistiku utvrđuju popisne tablice i objavljuju rezultate Popisa.
• Preliminarni rezultati Popisa bit će objavljeni u roku od 90 dana nakon završetka popisivanja. Objavit će se podaci o broju popisanih osoba, stanova i kućanstava, kao i broj kućanstava koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom.

• Rezultati Popisa određeni jedinstvenim programom za obradu podataka objavljivat će se u razdoblju od 1. 7. 2014. do 1. 7. 2016. godine

kučibaba/kamenjar.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Butković: Događa se renesansa na hrvatskoj obali

Objavljeno

na

Objavio

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina u subotu su uplovljavanjem brodicom u ribarsku luku Klenovica pokraj Novog Vinodolskog obilježili završetak radova na drugoj fazi rekonstrukcije te luke, vrijednosti 16 milijuna kuna.

Ministar Butković je tom prigodom podsjetio da je projekt rekonstrukcije cjelokupne luke u Klenovici počeo prije 12 godina, dok je on još bio gradonačelnik Novoga Vinodolskog.

U prvoj fazi, tijekom 2011. i 2012. godine je izgrađen primarni lukobran, a radovi na drugoj fazi, koja je obuhvatila izgradnju sekundarnog lukobrana i produljenje operativne obale za privez ribarskih brodova, počeli su u rujnu 2017. godine. Ukupna vrijednost tih radova je gotovo 30 milijuna kuna, istaknuo je ministar.

Sve obavljeno, istaknuo je Butković, rezultat je zajedništva svih sudionika, bez obzira na političke opcije. Slični projekti provode se ili su u planu na još 28 lokacija, od Pule do Dubrovnika, a za to je na raspolaganju oko 80 milijuna eura iz eruopskih fondova, rekao je Butković i ocijenio da se, uz dodatnih 60-tak milijuna kuna iz državnog proračuna za te namjene, događa renesansa na hrvatskoj obali.

Luka u Klenovici nema samo značenje ribarske luke, ovo je osiguravanje budućnosti ovog mjesta, koje omogućuje i jačanje turizma, rekao je. Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina ocijenio je da je ta luka u Klenovici generacijski projekt. To je dokaz da ono što se počne na vrijeme i u zajedništvu može biti završeno na najbolji način, rekao je.

U velikom investicijskom ciklusu, kojeg je pokrenula županija u suradnji s ministarstvom uređene su ili će se urediti operativne obale i luke u svim mjestima na obali, rekao je Komadina.

U drugoj fazi uređenja klenovarske luke izgrađen je novi sekundarni lukobran u duljini od 56 metara, tlocrtne širine osam metara, koji se proteže do dubine od 12,5 metara, te je dograđena postojeća operativna obala do ovog lukobrana su duljini od 58 metara.

Predviđen je i nastavak uređenja luke, postavljanjem fiksnih pontona za privez brodica za domaće stanovništvo i nautičare, čime će se dobiti novih 65 vezova. Projekt su zajednički financirali Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Primorsko-goranska županija, a izvoditelji radova bile su tvrtke GP Krk i Sun Adria.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Vlada odbacuje insinuacije da nema novca za djecu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatska Vlada odbacuje netočnosti i zlonamjerne insinuacije iznesene u javnosti proteklih dana kojima se stvara iskrivljena slika da država nema novca za lijekove za djecu, a ima za nacionalni stadion, što je netočna i zlonamjerna teza koja nema uporišta u činjenicama, ističe se u subotu priopćenju te podsjeća da će se ove godine za posebno skupe lijekove izdvojiti oko 1,3 milijarde kuna, što je povećanje od oko 85 posto u odnosu na 2015.

Služba za odnose s javnošću Ureda predsjednika Vlade u reagiranju napominje kako “ni jedna dosadašnja hrvatska vlada nikada prije nije osigurala više novca u tu svrhu te dodaje kako pitanju djece oboljelih od teških ili rijetkih bolesti Vlada posvećuje najveću pažnju i pristupa odgovorno, pravodobno i angažirano na različite načine i na svim razinama.

Naprotiv, kako se navodi, Vlada i Ministarstvo zdravstva mobilizirani su na svim razinama kako bi se djeci oboljelih od teških ili rijetkih bolesti omogućilo kvalitetno liječenje te dostupnost skupocjenih lijekova.

Služba podsjeća da su financijska sredstva za lijekove osigurana na posebnim pozicijama Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Ove godine za posebno skupe lijekove izdvojiti oko 1,3 milijarde kuna

“U Hrvatskoj je 2005. uspostavljen Fond za posebno skupe lijekove kako bi se osigurala dostupnost tih lijekova,” stoji u reagiranju te se dodaje kako su od tada do danas sredstva za financiranje posebno skupih lijekova višestruko povećana.

Tako je, ističe Vlada, u 2015. bilo osigurano oko 747,4 milijuna kuna, u 2016. oko 933,5 milijuna kuna, a u 2017. oko 1,15 milijarde kuna.

Taj iznos se kontinuirano povećava te se procjenjuje da će u 2018. godini HZZO za posebno skupe lijekove izdvojiti oko 1,3 milijarde kuna, što je, naglašava se, povećanje od oko 85 posto u odnosu na 2015.

O visini tih sredstava dovoljno govori činjenica da taj iznos premašuje jedan posto državnog proračuna, napominje Služba za odnose s javnošću.

Naglašava kako se posebna pažnja posvećuje liječenju djece oboljele od rijetkih i teških bolesti, pa se, kako navodi, na Popisu posebno skupih lijekova HZZO-a Zavoda nalaze brojni skupi i inovativni lijekovi namijenjeni liječenju djece.

Ističe kako je liječenje onkoloških bolesti kod djece za Vladu na vrhu prioriteta, što se, tvrdi, najbolje pokazalo na primjeru lijeka Dinutuximab beta za liječenje neuroblastoma, u trenutku kada lijek još nije bio službeno dostupan na hrvatskom tržištu, niti je tvrtka podnijela zahtjev za stavljanje na listu lijekova HZZO-a.

Osim toga, Klinici za dječje bolesti Zagreb osigurana su dodatna sredstava u iznosu do 14 milijuna kuna, s tim da su sredstva za liječenje osigurana iz državnog proračuna i u 2018. godini, napominje Služba.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je u Davosu 2018. održao radni sastanak s predsjednikom švicarske farmaceutske kompanije F. Hoffmann–La Roche Ltd. Christophom Franzom te ispitao mogućnost uključivanja pacijenata iz Hrvatske u kliničko ispitivanje novog lijeka za liječenje spinalne mišićne atrofije”, podsjeća Služba.

Slijedom tih dogovora Ministarstvo zdravstva je, kako se navodi, nakon provedene procedure odobrilo kliničko ispitivanja za pacijente koji boluju od spinalne mišićne atrofije tip II i III u dobi od 2 do 25 godina.

Uz to, lijek Spinraza (nusinersen) 24. travnja 2018. uvršten je na Osnovnu listu lijekova Zavoda za liječenje spinalne mišićne atrofije tipa I, II i III čime je osiguranicima omogućeno dobivanje lijeka na teret obveznog zdravstvenog osiguranja, za što su također osigurana potrebna financijska sredstva u 2018. i 2019. godini, podsjeća Služba za odnose s javnošću.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari