Pratite nas

Iz Svijeta

NAJJAČE RUSKO GLASILO ODUŠEVLJENO HRVATSKOM PREDSJEDNICOM

Objavljeno

na

Ruska agencija Sputnjik, koja je na glasu kao novinarska kuća bliska Vladimiru Putinu, objavila je kratki afirmativni tekst o dolasku hrvatske predsjednice u Rusiju prošli vikend, u kojem naglašavaju njezinu pristupačnost i skromnost.

Prva hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović stigla je, kao što znamo, prošli vikend u Rusiju kako bi navijala za hrvatsku reprezentaciju na Svjetskom nogometnom prvenstvu.

‘Oduševljeno je na društvenim mrežama podijelila iskustvo putovanja te postala prava zvijezda u ruskim medijima’, piše Sputnjik.

Grabar-Kitarović je ondašnje medije i javnost osvojila činjenicom da je u Rusiju 1. srpnja stigla ekonomskom klasom te se čak fotografirala s brojnim putnicima koji su se našli na istom letu.

Proruski orijentirani Sputnjik ističe da predsjednica utakmicu protiv Danske u Nižnjem Novgorodu nije gledala iz luksuzne VIP lože, već se smjestila među ‘obične’ navijače.

‘Htjela sam pokazati da volim nogomet poput svih ostalih. Htjela sam dati podršku momčadi s drugim fanovima. Obukla sam majicu s nacionalnim simbolima što vjerojatno ne bih mogla u VIP loži koja obično propisuje svečanu odjeću’, citirali su njezine riječi za ruske medije.

Spomenuli su i predsjedničin ulazak u svlačionicu nakon pobjede. No, taj potez ne vide kao sporan, već samo navode da je ondje ‘podijelila tople zagrljaje’.

Osim toga, Grabar-Kitarović je potom preko Twitter čestitala ruskoj reprezentaciji na odličnoj igri u utakmici protiv Španjolske. Obećala je doći na četvrtfinale u Soči u subotu 7. srpnja i tagirala ruskog predsjednika Vladimira Putina. Iz njegovog ureda još nisu jasno poručili stiže li Putin u Soči.

U utorak su iz Ureda predsjednice potvrdili da će se ‘predsjednica Republike odazvati na poziv Ruske Federacije, te će 7. srpnja pratiti Vatrene u Sočiju na četvrtfinalu, a tom će se prilikom sastati i s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevim’.

Hrvatska protiv Rusije igra četvrtfinalnu utakmicu u subotu 7. srpnja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Iranski predsjednik Rohani upozorio Trumpa: Rat s Iranom je majka svih ratova

Objavljeno

na

Objavio

Iranski predsjednik Hasan Rohani u nedjelju je upozorio američkog predsjednika Donalda Trumpa vezano uz nastavak neprijateljskog odnosa prema Teheranu istaknuvši da “Amerika treba znati…rat s Iranom je majka svih ratova”, objavila je državna iranska novinska agencija IRNA

Iran se suočava s američkim pritiskom i prijetećim sankcijama nakon Trumpove odluke da povuče Sjedinjene Države iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu, postignutog 2015. godine.

Obraćajući se na skupu koji je okupio iranske diplomate Rohani je poručio: “Gospodine Trump, ne vucite lava za rep, zbog toga biste mogli požaliti”, prenijela je IRNA.

“Amerika treba znati da je mir s Iranom majka svekolikog mira te da je rat s Iranom majka svih ratova”, istaknuo je Rohani.

“Niste u poziciji da potičete iranski narod protiv iranske sigurnosti i interesa”, kazao je nadalje iranski predsjednik očito referirajući se na izvješća o naporima Washingtona kojima je cilj destabilizirati iransku vladu.

Američki dužnosnici u Washingtonu, koji su bliski tematici odnosa s Teheranom, kazali su za Reuters da je Trumpova administracija pokrenula ofenzivu govora i internetske komunikacije koja ima za cilj poticati nerede i pomoći pritisku na Iran kako bi on okončao svoj nuklearni program kao i potporu militantnim skupinama.

Sadašnji i bivši američki dužnosnici navode kako ta kampanja prikazuje iranske čelnike u oštrom svjetlu, povremeno se koristeći informacijama koje su pretjerane ili pak bivajući u neskladu sa službenim stajalištima, uključujući tu komentare ranijih američkih administracija.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

ŠVEDSKA MULTIKULTURALNOST NA PREKRETNICI

Objavljeno

na

Objavio

Usprkos golemom uloženom trudu i novcu, integracija stotina tisuća migranata tijekom posljednjih godina se pokazuje kao veliki izazov za švedsko društvo.

Porast kriminala, religijske netrpeljivosti te ekonomski problemi koje se povezuje s većim useljeništvom teme su koje izazivaju oprečne i vrlo užarene stavove stanovnika Švedske uoči najvažnijih parlamentarnih izbora u posljednjih pedesetak godina, piše Jutarnji list.

Sve više nasilnih zločina

Hitna pomoć i vatrogasci u “ranjive zone” ne ulaze bez pratnje policije. U Liljeholmenu, južnom predgrađu Stockholma i distriktu koji formalno nije u kazalu “ranjivih područja”, već neko vrijeme ordinira “moralna policija” čiji su članovi, recimo, ovaj mjesec na ulici fizički napali Gurleen Sahotu, mladu blagajnicu iz supermarketa Willy’s, odjevenu po modi koja je iz perspektive nekoliko muslimanskih imigranata prešla prag dobrog ukusa.

A takvi su napadi samo manji dio problema s porastom nasilja koje je postalo ključna politička tema u Švedskoj uoči parlamentarnih izbora u rujnu. Službeni podaci švedskog Državnog statističkog ureda za 2017. godinu pokazuju snažan porast broja nasilnih zločina, pogotovo silovanja i onih sa smrtnim ishodom.

Broj prijavljenih silovanja u Švedskoj tijekom posljednjih deset godina porastao je za četvrtinu, no taj rast naročito je oštar u posljednje dvije godine. Preklani je broj silovanja porastao za 13 posto, a lani za daljnjih deset posto.

Državne institucije taj trend objašnjavaju proširenjem zakonske kvalifikacije tog kaznenog djela koja je sada najstroža na svijetu, kao i posljedicama edukacijskih kampanja koje su ohrabrivale žene da prijavljuju zločine, no pojedini znanstvenici i aktivisti upozoravaju kako samo ti razlozi ne mogu objasniti tako jak porast.

Problem je već godinama posebno težak u Malmöu, gradu veličine splitske latifundije, koji su zbog iznimno visoke učestalosti seksualnih napada (200 silovanja godišnje) mediji u više navrata proglasili “silovateljskom prijestolnicom Europe”. Ta je titula možda pretjerana, no neosporno je da problem – barem u percepciji ljudi koji u Malmöu žive – postoji.

S druge strane, s ozbiljnim izazovima suočena je i švedska socijalna država. Sveukupni troškovi imigracije samo za 2018. iznosili su više od 4 milijarde eura, što je više nego dvostruko od onoga što Švedska godišnje troši na, recimo, kulturu (1,5 milijardi) i oko 7 puta više od kolača koji ode na programe zapošljavanja.

Prema projekcijama SKL-a, vladine asocijacije koja okuplja sve švedske municipale i regije, do 2020. godine općine će se naći do grla urovašene u deficitu od 3,5 milijardi eura.

U praksi, to je točno 3,5 milijardi eura koje se izdvajaju za servisiranje bolnica i prihvatnih centara. Kao nedvosmislenu posljedicu toga, švedska ministrica financija Magdalena Andersson najavila je povećanje poreza i podizanje dobne granice umirovljenja, sve da bi se nastojalo namaknuti lovu za proračunsku pukotinu od 4,1 milijarde eura.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari