Pratite nas

Iz Svijeta

Najsiromašniji u eurozoni ne žele financirati Grčku

Objavljeno

na

“Nitko u Europi ne želi davati novac Grčkoj”, rekao je predsjednik slovačke lijeve vlade, dodajući da bi mu bilo “nemoguće rastumačiti javnosti da ‘siromašna’ Slovačka mora subvencionirati Grčku”.
Bivše komunističke zemlje koje su u eurozonu ušle po cijenu dugogodišnjih mjera štednje i bolnih reforma, nemaju puno simpatija za prezaduženu Grčku napominjući čak da bi eurozona mogla bez teškoća preživjeti “grexit”, izlazak Grčke iz eurozone.

Grčka vlada je u četvrtak poslala zahtjev za produljenje dogovora o financijskoj pomoći koji bi se trebao proučiti na sastanku euroskupine u petak u Bruxellesu.

U razgovoru za Financial Times, predsjednik slovačke vlade Robert Fico glatko je odbio mogućnost bilo kakve daljnje pomoći njegove zemlje Grčkoj, rekavši da bi “mirno” prihvatio mogući izlazak Grčke iz eurozone (grexit).

“Nitko u Europi ne želi davati novac Grčkoj”, rekao je predsjednik slovačke lijeve vlade, dodajući da bi mu bilo “nemoguće rastumačiti javnosti da ‘siromašna’ Slovačka mora subvencionirati Grčku”.

“Reći ljudima da moramo davati novac Grcima uz takve plaće i mirovine? To je nemoguće. Nemoguće”, istaknuo je.

Slovačka, zemlja s 5,4 milijuna stanovnika, članica eurozone od 2009., još je u lipnju 2012. zaprijetila da će zatražiti izlazak Grčke iz eurozone ne bude li provodila mjere štednje u zamjenu za međunarodnu pomoć koja je tu zemlju spasila od stečaja.

Estonija, baltička zemlja s 1,3 milijuna stanovnika, misli da izlazak Grčke iz eurozone ne bi znatnije utjecao na europsku valutu koja je u boljoj formi nego na početku grčke dužničke krize.

“Eurozona je sigurno stabilnija i snažnija nego prije pet godina pa mogućnost izlaska jedne članice ne bi trebala imati veći utjecaj” na nju, rekla je estonska ministrica financija Maris Lauri.

Estonija, bivša sovjetska republika, ušla je u eurozonu 2011., prije Latvije (2014.) i Litve (u siječnju 2015.). Estonija, koju je kriza pogodila 2008. i 2009., uspjela se oporaviti zahvaljujući neviđenim mjerama štednje. Tri baltičke zemlje trenutačno ostvaruju gospodarski rast od 3 posto.

Latvijski ministar financija Janis Reirs drži da se “suradnja s Grčkom može temeljiti samo na postojećem programu financijske pomoći uz jasne uvjete”.

Samo “temeljite strukturne reforme” mogu spasiti Grčku, ocjenjuje pak Andris Strazds, ekonomist u latvijskoj središnjoj banci.

“Grčka vlada se ponaša kao direktor neuspješnog socijalističkog poduzeća, tražeći ublažavanje proračunskih obveza”, rekao je za AFP.

To mišljenje dijeli i litavski premijer Andrius Kubilius koji se u 2009. odrekao 25 posto svoje plaće.

“Politika štednje je jedino rješenje za nas i ne vidim zašto je Grci ne bi provodili”, rekao je za AFP upozorivši da je grčki “populizam” opasan za Europu.

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Haaški sud pustio Simatovića na privremenu slobodu

Objavljeno

na

Objavio

Simatović će na privremenoj slobodi u Srbiji ostati do 19. siječnja.

Međunarodni sud u Haagu pustio je na privremenu slobodu bivšeg operativca Službe državne sigornosti Srbije Franka Simatovića-Frenkija, kome sudi po optužnici za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH, 1991-95. godine.

Kako je danas priopćio taj sud, Simatović će na privremenoj slobodi u Srbiji ostati do 19. siječnja.  Iz odluke suca, s koje je danas skinuta oznaka povjerljivosti, proizlazi da je Simatović pušten iz pritvora u Sheveningenu (Scheweningen) 8. prosinca, prenosi Beta.

U ponovljenom haaškom procesu Simatoviću i prvooptuženom Jovici Stanišiću, bivšem šefu SDB Srbije, danas je nastupila pauza zbog Božića i Nove godine. Suđenje će, kako se očekuje, biti nastavljeno u trećem tjednu siječnja. Tužitelji su danas zatražili da proces Stanišiću i Simatoviću tada bude ubrzan dodavanjem još jednog radnog dana.

Zbog bolesti prvooptuženog Stanišića, suđenje se, od početka u lipnju do sada, odvijalo tri dana tjedno po tri sata. Budući da je, po odluci suda, Stanišić na privremenoj slobodi u Srbiji od kraja lipnja, tužitelji zahtjevaju da u siječnju broj radnih dana i radnih sati svakog dana bude povećan na četiri. U podnesku raspravnom veću predsjedatelja Burtona Halla, tužitelji ocjenjuju da je dosadašnji raspored rada “neefikasan” i da “nepotrebno produžava proces”.

Od početka ponovljenog suđenja Stanišiću i Simatoviću, 13. lipnja, tužitelji su pred raspravno vijeće, na javnim sjednicama, izveli dvadesetak svjedoka, većinom o zločinima u Hrvatskoj.

Po optužnici, ta zlodjela počinile su formacije pod kontrolom SDB Srbije, odnosno Stanišića i Simatovića, poput Crvenih beretki i Srpske dobrovoljačke garde koju je vodio Željko Ražnatović-Arkan. Stanišića (67), koji je od 1992. bio šef SDB Srbije, i njegovog pomoćnika Simatovića (67) optužnica tereti za progon, ubojstva, deportacije i prisilno premještanje hrvatskih i muslimanskih civila tijekom ratova u Hrvatskoj i BiH, 1991-95. U četiri točke optuženi su za zločine protiv čovječnosti, a po petoj za kršenje zakona i običaja ratovanja.

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

EUROPSKA OBRAMBENA UNIJA: 25 članica EU-a dogovorilo obrambenu suradnju

Objavljeno

na

Objavio

Dvadeset i pet članica Europske unije donijelo je u ponedjeljak formalnu odluku o uspostavi nove mreže za suradnju na području obrane i sigurnosti, postavivši temelje za Europsku obrambenu uniju.

Odluka europskih ministara vanjskih poslova, koju je visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini nazvala “povijesnom”, omogućuje bolju sigurnosnu suradnju i izgradnju vojnih kapaciteta na EU razini, čime bi EU trebao smanjiti svoju ovisnost o SAD-u na tom području.

Sudjelovanje u tzv. Stalnoj strukturiranoj suradnji (PESCO) dobrovoljno je, no samo su Danska, Malta i Britanija odlučile da u tome neće sudjelovati.

Suradnja će početi sa 17 konkretnih projekata, koji uključuju uspostavu sanitetske postrojbe, logističkog centra, centra za misije obuke i razvoj zajedničkih standarda za vojnu radijsku komunikaciju.

Ministri vanjskih poslova EU-a donijeli su formalnu odluku o uspostavi PESCO-a nakon što su 23 zemlje članice prošli mjesec potpisale notifikaciju svoje namjere da uspostave obrambenu suradnju. U međuvremenu su im se pridružile Irska i Portugal. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari