Pratite nas

Najteži poraz u povijesti! Njemačka pregazila Brazil 7:1

Objavljeno

na

Njemačka je u finalu Svjetskog prvenstva! ‘Elf’ je osramotio razbijeni Brazil 7-1, što je najveći poraz Brazila ikad. Zabili su Müller, Klose, Kroos, Khedira i Schürrle…

Brazilska reprezentacija je pred domaćim navijačima osramoćena i ponižena od reprezentacije Njemačke koja je u polufinalnoj utakmici na stadionu u Belo Horizonteu slavila s nevjerojatnih 7-1. Njemački je stroj samljeo i do kraja potukao Brazil koji se nadao velikom finalu pred domaćom publikom.

U 11. minuti Kroos je izveo korner, Müller ostao sam na drugoj vratnici i šokirao domaće navijače. Bio je to njegov peti pogodak na ovom prvenstvu i sada je drugi na ljestvici strijelaca. Jedan više ima James Rodriguez. A onda je uslijedilo nevjerojatnih, nikad viđenih šest minuta ‘Blitzkriega’ u kojima je Njemačka zabila čak četiri pogotka. Prvo je zabio Klose, kojemu je to bio 16. pogodak na svjetskim prvenstvima i tako je ušao u povijest kao najbolji strijelac! Nakon njega dva gola zabio je Kroos, a onda i Khedira.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Nova optužnica u BiH protiv već osuđenog ratnog zločinca Milana Lukića

Objavljeno

na

Objavio

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine podignulo je u petak novu optužnicu za ratne zločine protiv bivšeg zapovjednika u vojsci bosanskih Srba Milana Lukića, koji je ranije pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) pravomoćno osuđen na doživotni zatvor također zbog ratnih zločina.

Lukić je presudom Prizivnog vijeća ICTY-a iz 2012. osuđen na doživotni zatvor nakon što je zajedno s rođakom Sredojem Lukićem proglašen krivim za monstruozne zločine na području Višegrada u kojima je ubijeno više od stotinu bošnjačkih civila. Lukić je proglašen krivim i za dvije “žive lomače” odnosno za zatočenje skupina od po šezdeset civila u kućama u Višegradu, koje je potom žive zapalio.

Tužiteljstvo BiH nad njim je provelo novu istragu zbog njegove povezanosti s ubojstvom skupine civila koje su Lukić i njegovi suborci u veljači 1993. godine oteli iz vlaka koji je prometovao između Beograda i Bara.

Vlak su zaustavili na dijelu pruge kod mjesta Štrpci koji se nalazi na teritoriju BiH, a potom su Lukić i drugi pripadnici postrojbe kojom je zapovjedao legimirali sve putnike i izveli njih osamnaest za koje su ocijenili da su nesrpske nacionalnosti.

Zarobili su 18 Bošnjaka, jednog Hrvata i jednu osobu arapskog podrijetla te su ih zatočili, zlostavljali i opljačkali, a potom ubili i njihova tijela bacili u Drinu.

Nakon rata su pronađena tijela samo četiri od 20 žrtava.

Istragom je utvrđeno kako je Lukić osobno sudjelovao u tim ubojstvima.

Iz Tužiteljstva su pojasnili kako je istraga nad njim dovršena ispitivanjem u zatvoru u kojemu služi ranije izrečenu kaznu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Andrej Plenković: Europa Hrvatskoj donosi plus, a ne minus

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska želi intenzivirati komunikacijske aktivnosti o europskim temama kako bi građani bili s njima upoznati, a Europa Hrvatskoj donosi plus, a ne minus, izjavio je u petak u Bruxellesu premijer Andrej Plenković.

“Želimo intenzivirati komunikacijske aktivnosti o europskim temama jer je važno da naši građani budu upoznati. Ponavljam još jednom da Europa Hrvatskoj donosi plus, a ne minus”, rekao je Plenković na početku drugog dana sastanka na vrhu EU-a.

Komentirajući zaključke Europskog vijeća u kojima je Hrvatska zadužena da da pripremi stajalište Vijeća o Konferenciji o budućnosti Europe, premijer je rekao kako predstojeća konferencija nije jednokratni događaj, nego proces koji je uključiv i u kojem će sudjelovati Komisija, Vijeće, Europski parlament, nacionalni parlamenti i svi zainteresirani.

U zaključcima koje su čelnici zemalja članica usvojili u petak u ranim jutarnjim satima, “Europska vijeće poziva hrvatsko predsjedništvo Vijeća da radi na utvrđivanju stajališta Vijeća o sadržaju, opsegu, sastavu i funkcioniranju te konferencije te da na temelju toga surađuje s Europskim parlamentom i Komisijom”.

Iz zaključaka slijedi da čelnici EU-a prioritet žele dati provedbi dogovorenih politika i postizanju konkretnih rezutata, a ne promjeni institucija što bi tražilo promjene ugovora, a što opet malo znači građanima.

“Europsko vijeće podsjeća na to da bi prednost trebalo dati provedbi Strateškog programa dogovorenog u lipnju i postizanju konkretnih rezultata u korist naših građana. Konferencija bi trebala doprinijeti srednjoročnom i dugoročnom razvoju naših politika kako bismo se mogli bolje suočiti s trenutačnim i budućim izazovima”, kaže se u zaključcima.

Čelnici EU-a podržali su cilj da Europa do 2050. godine postane klimatski neutralna, s tim da se Poljska u ovom trenutku nije mogla obvezati na to. To znači da Poljska nije blokirala donošenje zaključaka, nego da se zasad ne može obvezati.

“Kompromis koji je postignut je održiv. Ono što je važno jest da Hrvatska želi biti dio Europe i dio globalnih aktivnosti koji idu u korak s onim što je bitno za zaštitu okoliša, što je bitno za smanjivanje svih mogućih oblika zagađenja i sa te strane mi očekujemo da i za vrijeme našega predsjedanja tema klime, tema koja je globalno broj razini broj jedan bude u fokusu”, rekao je Plenković.

Plenković je istaknuo da prilagodbe ekološkoj tranziciji koštaju neke države puno, neke malo manje i da nije ista pozicija zemalja na zapadu kontinenta i onih na istoku.

“Što ste dulje bili u demokraciji, što ste dulje bili na zapadu, što ste imali veću šansu da se razvijate, time ste prilagođavali svoju industriju zahtjevima zaštite okoliša, borbi protiv klimatskih promjena. Što ste kraće bili dovoljno ekonomski snažni da taj proces možete pratiti, treba vam više vremena, to vas više košta pogotovo ako ste velika zemlja s industrijom čija prilagodba zahtjeva trošak”, rekao je Plenković.

Čelnici EU-a ponovno će o klimatskim promjenama raspravljati na samitu u lipnju sljedeće godine, a do tada bi Komisija trebala izići sa zakonodavnim prijedlozima u vezi sa Zelenim planom, koji je Komisija objavila u srijedu, a koji je okvirni dokument iz kojeg će se izvesti niz zakonskih akata koji će biti predloženi sljedećih mjeseci. To između ostaloga uključuje i uspostavu fonda za pravednu tranziciju, što bi moglo Poljskoj, koja je uvelike ovisna o ugljenu, da prihvati i obveže se na ispunjenje zajedničkog cilja.

Čelnici EU-a u petak će razgovarati i o brexitu, nakon što je Konzervativna stranka Borisa Johnsona dobila vrlo komotnu većinu, a to znači da je sada posve izvjestan izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU-a 31. siječnja.

Nakon ovih izbora “dobili smo jasnoću, stvorene su pretpostavke za ratifikaciju sporazuma o izlasku i nakon 31. siječnja Velika Britanija više neće biti članica. To je ta jasnoća koja je najbitnija i sada trebamo pristupiti izradi pregovaračkog okvira za sporazum o budućim odnosima”, rekao je Plenković. (Hina)

 

Britanski izbori: Uvjerljiva pobjeda konzervativaca, potop laburista

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari