Pratite nas

Iz Svijeta

Najveća nada za liječenje Covida-19 je lijek protiv bolesti koja je iskorijenjena još 1964.

Objavljeno

na

Švicarska farmaceutska tvrtka Novartis polaže najviše nade u borbi protiv koronavirusa u antimalarik hidroksiklorokin, izjavio je u nedjeljnom intervjuu za švicarske medije izvršni direktor Vas Narasimhan.

Novartis je najavio donaciju 130 milijuna doza lijeka za malariju, lupus i artritis, koji proizvodi njegov odjel za generičke lijekove Sandoz a namjerava poduprijeti i klinička istraživanja nužna za odobrenje njegove upotrebe za liječenje COVID-a 19.

Donaciju hidroksiklorokina i sličnih lijekova najavile su i druge farmaceutske tvrtke, uključujući njemački Bayer i izraelsku Tevu, vlasnicu hrvatske Plive.

Izraelski Gilead Sciences pak ispituje eksperimentalni remdesivir kao potencijalni lijek za COVID-19.

“Predklinička istraživanja na životinjama i prvi podaci iz kliničkih istraživanja pokazuju da hidroksiklorokin ubija koronavirus”, kazao je Narasimhan u razgovoru za nedjeljno izdanje švicarskog lista SonntagsZeitung.

“Surađujemo sa švicarskim bolnicama na mogućim protokolima liječenja za kliničku upotrebu lijeka ali je još prerano za bilo kakve konkretne procjene”, dodao je čelnik Novartisa.

Kompanija po njegovim riječima trenutno razmatra i upotrebu dodatnih aktivnih sastojaka lijeka kako bi se omogućila veća proizvodnja hidroksiklorokina ako klinička istraživanja pokažu da je učinkovit.

Pokušava se utvrditi i ublažavaju li Novartisov lijek za rak Jakavi, lijek za multiplusklerozu Gilenya i lijek za groznicu Ilaris komplikacije povezane sa Covidom-19, prenosi Sonntagszeitung riječi čelnika Novartisa.

Slična su istraživanja već pokrenule i druge farmaceutske tvrtke, poput Rochea i Sanofija, navodi Reuters.

Podsjetimo, Malarija je u Hrvatskoj iskorijenjena 1964. godine i danas se bilježe samo tzv. importirani slučajevi, nastali u raznim malaričnim područjima svijeta kamo naši ljudi odlaze radi posla, turizma ili drugih razloga.

Lijek iz kore kininovca

Hidroksiklorokin i klorokin tvari su koje predstavljaju sintetski oblik kinina iz kore drva kininovca koji se stoljećima koristio u liječenju malarije.

Kininovac je porijeklom iz južnoameričkih Anda, a danas se uzgaja i u drugim dijelovima svijeta, posebno na Javi, te u Africi i Indiji.

Sintetski oblik kinina hidroksiklorokin manje je toksičan od klorokina i osim za liječenje malarije koristi se i kao protupalni lijek u liječenju stanja poput reumatoidnog artritisa i lupusa.

Ta su dva lijeka u prvim istraživanjima u Francuskoj i Kini pokazala obećavajuće rezultate u borbi protiv COVIDA-19.

Tako su francuski znanstvenici prošlog tjedna izvijestili o istraživanju koje je pokazalo da je hidroksiklorokin znatno smanjio koncentraciju virusa kod testirane skupine 36 oboljelih.

Kina je iskušala klorokin na 134 pacijenta u veljači i utvrdila da je učinkovit u smanjivanju težine bolesti, prema kineskim dužnosnicima. Rezultati tog istraživanja trebali bi biti objavljeni uskoro.

Čelnik indijskog udruženja za promociju izvoza lijekova upozorio je pak da se klorokin kod nekih pacijenata pokazao toksičnim

“Oprez je nužan jer nema sveobuhvatnih podataka koji bi dokazali njegovu djelotvornost”, naglasio je Dinesh Dua prošlog tjedna u izjavi za Reuters.

Mađarska i Indija zabranile izvoz

Rasprava o mogućoj djelotvornosti i činjenica da ga neke zemlje već koriste u liječenju komplikacija povezanih sa COVID-om 19 već je potaknula neke velike proizvođače na radikalne poteze.

Mađarska je tako prošlog tjedna zabranila izvoz hidroksiklorokin sulfata i lijekova koji ga sadrže kako bi osigurala opskrbu vlastitog stanovništva.

“Mađarska spada među najveće izvoznike tog sastojka u svijetu ali prioritet je sada zaštita i opskrba lijekovima mađarskih građana”, stoji u priopćenju objavljenom na internetskoj stranici vlade.

Indija, najveći dobavljač generičkih lijekova u svijetu, također je prošlog tjedna zabranila izbor hidroksiklorokina, poručivši da ga ima dovoljno ali kompanije nemaju dovoljno radnika za proizvodnju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Mark Zuckerberg: Društvene mreže ne bi smjele biti ‘arbitri istine’

Objavljeno

na

Objavio

Šef Facebooka Mark Zuckerberg u četvrtak je kazao da se društvene mreže ne bi smjele postaviti kao čuvari političkog govora na internetu, iznijevši mišljenje o najavi predsjednika Donalda Trumpa da će regulirati tvrtke poput Twittera, Facebooka i Googlea zbog pristranosti i cenzure.

“Ne mislim da bi Facebook, ili internetske platforme općenito, trebale biti arbitri istine”, rekao je Zuckerberg u razgovoru za CNBC i nazvao to “opasnom linijom”.

Trump se obrušio na Twitter nakon što je u srijedu kasno navečer osnivač Twittera Jack Dorsey intervenirao na tvit u kojem se predsjednik protivi glasanju pisanim putem, navodeći da će tvrtka ukazivati na “netočne ili sporne informacije generalno o izborima”, ističući da je namjera povezati točke sukobljenih izjava i ukazati na spornu informaciju kako bi ljudi mogli sami prosuditi.

Twitter je uz Trumpov tvit dodao upozorenje kako je potrebno provjeriti činjenice uz njegove navedene tvrdnje, koje po mnogima nisu bile istinite

Zuckerberg je kazao da Facebook, kada je u pitanju politički govor, “ne želi određivati što je točno ili netočno”, ali da njegova kompanija ima svoje granice i ne dozvoljava lažne medicinske informacije, obeshrabrivanje izlaska na birališta ili obmane i prijevare.

“Postoje granice i mi ćemo ih se držati, ali općenito govoreći, želite omogućiti što širi raspon mišljenja i osebujne razlike u političkom govoru”, istaknuo je Zuckerberg.

Američki predsjednik Trump najavio je reviziju zakona koji društvene mreže Twitter, Facebook i Alphabetov Google štiti od odgovornosti za sadržaje koje objavljuju njihovi korisnici te kani uvesti instrument zaštite od cenzure.

Trump je optužio društvene mreže za pristranost i kazao da “republikanci osjećaju da platforme društvenih medija u potpunosti guše konzervativne glasove”.

Da bi to mogao, Savezno povjerenstvo za komunikacije (FCC) mora predložiti i pojasniti propise odlomka 230 Zakona o normama komuniciranja, koji uvelike internetske platforme izuzima od pravne odgovornosti za sadržaje koje objavljuju njihovi korisnici.

S promjenama tog zakona tehnološke kompanije bi bile izložene sudskim tužbama.

Od FCC-a se sada traži da ispita bi li uređivanje sadržaja koje poduzimaju društvene mreže moglo rezultirati gubitkom pravne zaštite koju te kompanije uživaju prema članku 230.

Od savezne agencije se traži da preispita pribjegavaju li medijske platforme obmanjujućim sredstvima kako bi moderirale sadržaj i proturječe li te njihove prakse uvjetima poslovanja.

U prijedlogu izvršne uredbe također stoji da će Ured za digitalnu strategiju Bijele kuće ponovo uspostaviti instrumente koji će građanima omogućiti da prijave cenzuru na internetu. (Hina)

Trump najavio potpisivanje naloga vezano uz društvene mreže

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Specijalna policija raspoređena diljem Hong Konga, SAD pritišće Kinu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: AFP

Specijalna policija raspoređena je u četvrtak diljem Hong Konga dok vlasti raspravljaju o nacrtu zakona koji bi kriminalizirao nepoštivanje kineske himne, a Sjedinjene Države vrše pritisak na Kinu da ne zadire u građanske slobode.

U vrućoj raspravi o prijedlogu zakona, koji je postao novi poticaj za protuvladine nemire u poluautonomnom gradu, sukobili su se zastupnici u Zakonodavnom vijeću, čija sjednica je odgođena.

Policija je u srijedu uhitila 360 osoba, dok su tisuće ljudi prosvjedovale zbog zakona o himni i zakonu o nacionalnoj sigurnosti koje predlaže Kina, što je potaknulo uzbunu međunarodne zajednice vezano uz poštivanje sloboda u tom gradu.

Prosvjednici su do kasno navečer na ulicama zahtijevali neovisnost od Kine, tvrdeći da je to “sada jedini izlaz”.

Kineski parlament trebao bi u četvrtak donijeti odluku kojom se odobrava nastavak procedure donošenja zakona o sigurnosti usmjerenog protiv secesije, subverzije, terorizma i stranog uplitanja, za kojeg se očekuje da će biti donesen prije rujna.

Američki državni tajnik Mike Pompeo ocijenio je da Hong Kong više nema poseban status prema američkom zakonu, što bi mogao biti snažan udarac njegovu statusu velikog financijskog središta.

Pompeo istaknuo je da “ta katastrofalna odluka Kine samo posljednja na dugom popisu poteza koji temeljno potkapaju autonomiju i slobode Hong Konga i obećanja koje je sama Kina dala stanovnicima Hong Konga”.
“Potvrdio sam Kongresu da Hong Kong nema jednaki tretman. Uzevši u obzir činjenice na terenu, niti jedna razumna osoba ne može tvrditi da je Hong Kong zadržao visoki stupanj autonomije u odnosu na Kinu”, rekao je Pompeo.

U četvrtak bi se trebao razmatrati plan zakona o “nacionalnoj sigurnosti” u Hong Kongu, kojim se zabranjuje terorizam, secesija, subverzija i strano uplitanje. Kineski parlament trebao bi donijeti odluku kojom se odobrava nastavak procedure donošenja zakona, za kojeg se očekuje da će biti donesen prije rujna.

Sjedinjene Države i Kina sukobile su se oko Hong Konga u srijedu u Ujedinjenim narodima, nakon što je Kina odbila zahtjev Washingtona da se zbog pitanja novog zakonodavstva u Hong Kongu sastane Vijeće sigurnosti UN-a.

Tenzije između dvije zemlje već su snažno narasle zbog trgovinskih odnosa i pandemije koronavirusa te Južnokineskog mora.

Prosvjednici i prodemokratski političari u Hong Kongu navode da zakon o himni, koji određuje upotrebu i sviranje kineske nacionalne himne, predstavlja još jedan znak ubrzanog kineskog uplitanja. Očekuje se da će zakon o himni biti donesen u lipnju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari