Pratite nas

Herceg Bosna

‘Najviše se plašim mina i zmija’

Objavljeno

na

Nesreća nikad ne dolazi sama, kaže narod. Tako je očito i kod ove prirodne katastrofe. Stanovništvo BiH ne ugrožavaju samo poplave i klizišta, nego i mine zaostale iz zadnjeg rata.

“Ako je ova strašna poplava samo dvije mine odnijela iz minskog polja na drugo mjesto, na neku obradivu površinu, to znači da strahujemo za najmanje dva života”, kaže Enver Dautović iz Brčkog, koji je prije šest godina ostao bez ruke i noge na poslu deminiranja korita rijeke Spreče. “Kada su mine u pitanju, tu vrijeme ne liječi, to su podmukle ubojice. Često čujem gluposti kako voda i vlaga oštete minu. Nitko ne zna u kakvom stanju je mina. Svaka je opasna dok ju stručnjak ne deaktivira”, upozorava Dautović.

Enver Dautović dobro poznaje opasnost

Dok se stanovništvo još bori s vodenom stihijom i klizištima, potvrđuje se izreka da nesreća nikad ne dolazi sama. “U Ceriku kod Brčkog voda je pomaknula minsko polje, imali smo i detonaciju jedne mine. Srećom, ranjenih nije bilo jer je vlasnik parcele primijetio ovu promjenu i blagovremeno obavijestio Civilnu zaštitu”, kaže šef regionalnog ureda Centra za uklanjanje mina MAC u Brčkom Esed Aletić.

Centar za uklanjanje mina BiH raspolaže informacijama o razbacanim minama i neeksplodiranim sredstavima na područjima na kojima je stanovništvo bilo evakuirano. Prema trenutno raspoloživim informacijama, do sada nitko nije stradao.

Obale rijeka najopasnije

Trenutna veličina minski sumnjive površine u BiH iznosi 1.218,50 četvornih kilometara ili 2,4 posto ukupne površine BiH. U bazi podataka (BHMAIS) trenutno su registrirana 19.185 zapisnika minskih polja što predstavlja oko 60 posto od njihovog ukupnog broja. Općom procjenom minske situacije u BiH identificirano je 1.417 ugroženih zajednica pod utjecajem mina što direktno utječe na sigurnost oko 540.000 građana. “Najkritičnije je stanje na području Maglaja, Doboja, Unsko-sanskog kantona i Bosanske Posavine”, kazao je Saša Obradović iz Sektora operacija BH MAC-a.

Naime, minska polja su najgušće raspoređena na obalama rijeka koje su ujedno predstavljale liniju razdvajanja. Bosna, Usora, Una, Sana i Spreča izlaze iz svojih korita i postoji velika mogućnost pomjeranja minskih polja. “Voda je odnijela sve oznake, a strahuje se da je mulj odnio neke od mina koje se sada mogu pojaviti na nepoznatim mjestima“, kaže Obradović.

Pretraživanje terena

Nerminka Šabanović pokušava okoliš dovesti u red

Poljoprivrednik iz sela Sočkova (Petrovo,RS) Boško Panić do nedavno je imao stado od 180 ovaca i zna svako minsko polje u svom kraju. Svjestan je da poplava može donijeti minu na svako mjesto ali tvrdi da se o tome u ovom trenutku vrlo malo priča: “Ljudi su zauzeti izbacivanjem vode iz kuća. I meni je Spreča ušla u donji kat.” Nerminka Šabanović trenutno je sama. Međutim, naoružala se grabljama i čizmama i pokušava dovesti u red okoliš tvrtke u kojoj je direktorica: “Najviše se plašim mina i zmija. Pažljivo pretražujem teren. S obzirom da je ovdje bila ratna linija razdvajanja, nikad se ne zna. Voda je nosila ogromna stabla pa kako neće donijeti i minu.”

“Narod ne razmišlja o tome, evo, sada kada me pitate ja se uplaših. Upravo sam kombijem prošao kroz prilično duboku vodu. Kad se najmanje nadaš možeš naletjeti na dušmanicu!, odmahuje glavom Pero Ristić iz podozrenskog sela Karanovac.

Isplivalo i nelegalno oružje

Iz svih poplavljenih područja u službe civilne zaštite stižu prijave o streljivu, bombama, zoljama, eksplozivu i drugom sakrivenom naoružanju koje je stanovništvo držalo u svojim podrumima i raznim skrivenim mjestima. Teško je imati informaciju o količini rasutog opasnog materijala i tko zna gdje će sve to završiti, kaže Obradović iz MAC-a.

Valentin Ilievski, regionalni direktor firme koja proizvodi i distribuira plin, stigao je iz Njemačke kako bi pomogao svojim radnicima kod čišćenja nanosa mulja. “Ovo ispod nas je vidljivo”, pokazuje na veliku betonsku površinu i dodaje: “Međutim, okolna polja su sumnjiva i moramo voditi računa. Ne znamo kolika je opasnost, nemamo procjenu. Lokalne vlasti bi trebale znati više o tome i informirati nas.” No lokalne i druge vlasti u ovom trenutku kao da ovu temu ne drže prioritetnom.

Vodene bujice mogu mine ponijeti sa sobom

“Svaku promjenu treba registrirati, nemamo ljudstva za takve poslove u ovom trenutku kada klizišta razaraju domove naših sugrađana. Svjesni smo opasnosti i da je ovo jedna vrsta ruskog ruleta”, odgovara Mustafa Bajić, šef Civilne zaštite u Gračanici. “Ovo područje je bilo opterećeno minskim poljima i postoji strah da je nabujala rijeka Bosna donijela i poneku minu. Bez obzira na čišćenje površine kroz sve ove godine, ova vrsta opasnosti je izvjesna i apeliramo na stanovništvo da se pažljivo kreće kako ne bi izazvali još veću tragediju u Doboju”, riječi su Miroslava Kršića, koordinatora Centra za prikupljanje pomoći u Doboju.

Njemački mediji pišu kako rijeke mogu donijeti mine u polovicu zemalja jugoistočne Europe te da u svom “lutanju” mogu biti opasne i za turbine hidroelektrana.

DW.DE

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Oskrnavljen spomenik hrvatskim braniteljima na Medržan glavi

Objavljeno

na

Objavio

Nepoznati vandali oskvrnuli su nedaleko od Mostara spomen obilježje pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane (HVO) koji su poginuli na početku rata u sukobu sa srpskim snagama.

Ploča s imenima branitelja je razbijena, a dijelovi su razbacani okolo. Pozadina spomenika išarana je plavom i crvenom bojom, kao i križ koji se nalazi uz imena poginulih pripadnika HVO-a na lokaciji Merdžan Glave nedaleko od Mostara, gdje je bila bojišnica između hrvatskih i srpskih snaga.

Spomen obilježje za 29 poginulih pripadnika HVO-a postavljeno je prije godinu dana, a otkrila su ga njihova djeca.

Spomenik je postavljen u sklopu obilježavanja oslobodilačke akcije ‘Lipanjske zore‘ koje su zajedničke izvele snaga Hrvatskog vijeća obrane i Hrvatske vojske . (Hina)

Foto: bljesak.info

Blagoslovom spomenika braniteljima na Merdžan glavi završene Lipanjske zore

 

Prije 25 godina razbijen “čelični zagrljaj” oko Mostara a san o velikoj Srbiji razbijen geopolitički i geostrateški

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Za nestanak stotina Hrvata središnje Bosne ni nakon 73 godine nitko nije odgovarao

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Večernji list

Crvena stijena – Stotine Hrvata odvedene na saslušanje pa ubijene

Mjesec svibanj, po mnogima najljepši u godini zbog bujanja prirode u svoj njezinoj raskoši, mnogim Hrvatima Kiseljaka, Kreševa, Fojnice, Busovače, Vareša, Breze, ali i drugih srednjobosanskih općina, posebno onim starijim, još uvijek budi bolne uspomene, ali i obvezu do kraja istražiti zločin koji su komunističke vlasti prije 73 godine počinile na lokaciji Crvena stijena u Kiseljaku.

Po nalogu tadašnje UDBA-e, čak nekoliko stotina Hrvata iz spomenutih općina nakon “oslobođenja” Kiseljaka odvođeno je na saslušanja s kojih se nikad nisu vratili. Mjesto obračuna komunističkih vlasti s neistomišljenicima bila je Crvena stijena, piše Večernji list

Pretpostavlja se da ova lokacija nadomak središta Kiseljaka, uz prometnicu prema Visokom, krije tijela nekoliko stotina u bližoj ili daljoj okolici likvidiranih, uglavnom Hrvata. Mještani su godinama govorili o kricima žrtava i pucnjevima iz vatrenog oružja, najprije krišom, a nakon pada komunizma slobodno su mogli posvjedočiti o svemu što vidjeli i čuli.

Nažalost, za njihova i svjedočenja obitelji žrtava, kojih je iz godine u godinu sve manje, pravosuđe BiH ostalo je slijepo, iako su ubojstva zločin koji ne zastarijeva.

Budući da su počinjena bez suđenja i prava na obranu likvidiranih, nije teško pretpostaviti da su bila politički motivirana. Da je zavjet šutnje, ali i negiranja zločina na Crvenoj stijeni i dalje na snazi, svjedoče reakcije na inicijativu o ekshumacijima na spomenutoj lokaciji.

– Mnogi još uvijek pokušavaju negirati ovaj zločin tvrdeći kako se nije dogodio. Zločin se, nažalost, dogodio. Znaju to mnoge obitelji poput Markovića i Trutina iz Kiseljaka, Mlivočića iz Vareša, obitelji čijih je 17 članova likvidirano 1945. godine. Zbog njih mi nećemo odustati od inicijative da se ekshumacije provedu.

Potporu imamo u hrvatskim predstavnicima općinske, ali i drugih razina vlasti, Udruzi hrvatskih političkih zatvorenika, kao i udrugama proisteklima iz Domovinskog rata – kaže Ivo Miro Jović, profesor povijesti koji godinama istražuje zločine na Crvenoj stijeni.

Put od inicijative do realiziranja ekshumacija nije samo kompliciran, već i iznimno skup jer zemljište je u privatnom vlasništvu i trebalo bi ga otkupiti.

No, pitanje je ima li istina cijenu, kao i ima li itko pravo od nje odustati zbog žrtava, ali i njihovih potomaka koji imaju pravo na istinu o smrti svojih djedova i pradjedova, kao i pravo dostojno pokopati njihove posmrtne ostatke. A dok im se to ne omogući, počast žrtvama i ove godine odana je najprije misom zadušnicom na zavjetnom mjestu “Pod stijenom”, koje je još u prošlom sustavu ustanovio pokojni fra Stjepan Buljan, a potom i polaganjem vijenaca na spomen-obilježju na Crvenoj stijeni.

Žrtvama komunističkih zločina, na 73. godišnjicu stradanja, poklonili su se čelnici udruga, hrvatski politički predstavnici s područja općine Kiseljak te brojni drugi.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari

No Recent Comments Found