Pratite nas

Herceg Bosna

‘Najviše se plašim mina i zmija’

Objavljeno

na

Nesreća nikad ne dolazi sama, kaže narod. Tako je očito i kod ove prirodne katastrofe. Stanovništvo BiH ne ugrožavaju samo poplave i klizišta, nego i mine zaostale iz zadnjeg rata.

“Ako je ova strašna poplava samo dvije mine odnijela iz minskog polja na drugo mjesto, na neku obradivu površinu, to znači da strahujemo za najmanje dva života”, kaže Enver Dautović iz Brčkog, koji je prije šest godina ostao bez ruke i noge na poslu deminiranja korita rijeke Spreče. “Kada su mine u pitanju, tu vrijeme ne liječi, to su podmukle ubojice. Često čujem gluposti kako voda i vlaga oštete minu. Nitko ne zna u kakvom stanju je mina. Svaka je opasna dok ju stručnjak ne deaktivira”, upozorava Dautović.

Enver Dautović dobro poznaje opasnost

Dok se stanovništvo još bori s vodenom stihijom i klizištima, potvrđuje se izreka da nesreća nikad ne dolazi sama. “U Ceriku kod Brčkog voda je pomaknula minsko polje, imali smo i detonaciju jedne mine. Srećom, ranjenih nije bilo jer je vlasnik parcele primijetio ovu promjenu i blagovremeno obavijestio Civilnu zaštitu”, kaže šef regionalnog ureda Centra za uklanjanje mina MAC u Brčkom Esed Aletić.

Centar za uklanjanje mina BiH raspolaže informacijama o razbacanim minama i neeksplodiranim sredstavima na područjima na kojima je stanovništvo bilo evakuirano. Prema trenutno raspoloživim informacijama, do sada nitko nije stradao.

Obale rijeka najopasnije

Trenutna veličina minski sumnjive površine u BiH iznosi 1.218,50 četvornih kilometara ili 2,4 posto ukupne površine BiH. U bazi podataka (BHMAIS) trenutno su registrirana 19.185 zapisnika minskih polja što predstavlja oko 60 posto od njihovog ukupnog broja. Općom procjenom minske situacije u BiH identificirano je 1.417 ugroženih zajednica pod utjecajem mina što direktno utječe na sigurnost oko 540.000 građana. “Najkritičnije je stanje na području Maglaja, Doboja, Unsko-sanskog kantona i Bosanske Posavine”, kazao je Saša Obradović iz Sektora operacija BH MAC-a.

Naime, minska polja su najgušće raspoređena na obalama rijeka koje su ujedno predstavljale liniju razdvajanja. Bosna, Usora, Una, Sana i Spreča izlaze iz svojih korita i postoji velika mogućnost pomjeranja minskih polja. “Voda je odnijela sve oznake, a strahuje se da je mulj odnio neke od mina koje se sada mogu pojaviti na nepoznatim mjestima“, kaže Obradović.

Pretraživanje terena

Nerminka Šabanović pokušava okoliš dovesti u red

Poljoprivrednik iz sela Sočkova (Petrovo,RS) Boško Panić do nedavno je imao stado od 180 ovaca i zna svako minsko polje u svom kraju. Svjestan je da poplava može donijeti minu na svako mjesto ali tvrdi da se o tome u ovom trenutku vrlo malo priča: “Ljudi su zauzeti izbacivanjem vode iz kuća. I meni je Spreča ušla u donji kat.” Nerminka Šabanović trenutno je sama. Međutim, naoružala se grabljama i čizmama i pokušava dovesti u red okoliš tvrtke u kojoj je direktorica: “Najviše se plašim mina i zmija. Pažljivo pretražujem teren. S obzirom da je ovdje bila ratna linija razdvajanja, nikad se ne zna. Voda je nosila ogromna stabla pa kako neće donijeti i minu.”

“Narod ne razmišlja o tome, evo, sada kada me pitate ja se uplaših. Upravo sam kombijem prošao kroz prilično duboku vodu. Kad se najmanje nadaš možeš naletjeti na dušmanicu!, odmahuje glavom Pero Ristić iz podozrenskog sela Karanovac.

Isplivalo i nelegalno oružje

Iz svih poplavljenih područja u službe civilne zaštite stižu prijave o streljivu, bombama, zoljama, eksplozivu i drugom sakrivenom naoružanju koje je stanovništvo držalo u svojim podrumima i raznim skrivenim mjestima. Teško je imati informaciju o količini rasutog opasnog materijala i tko zna gdje će sve to završiti, kaže Obradović iz MAC-a.

Valentin Ilievski, regionalni direktor firme koja proizvodi i distribuira plin, stigao je iz Njemačke kako bi pomogao svojim radnicima kod čišćenja nanosa mulja. “Ovo ispod nas je vidljivo”, pokazuje na veliku betonsku površinu i dodaje: “Međutim, okolna polja su sumnjiva i moramo voditi računa. Ne znamo kolika je opasnost, nemamo procjenu. Lokalne vlasti bi trebale znati više o tome i informirati nas.” No lokalne i druge vlasti u ovom trenutku kao da ovu temu ne drže prioritetnom.

Vodene bujice mogu mine ponijeti sa sobom

“Svaku promjenu treba registrirati, nemamo ljudstva za takve poslove u ovom trenutku kada klizišta razaraju domove naših sugrađana. Svjesni smo opasnosti i da je ovo jedna vrsta ruskog ruleta”, odgovara Mustafa Bajić, šef Civilne zaštite u Gračanici. “Ovo područje je bilo opterećeno minskim poljima i postoji strah da je nabujala rijeka Bosna donijela i poneku minu. Bez obzira na čišćenje površine kroz sve ove godine, ova vrsta opasnosti je izvjesna i apeliramo na stanovništvo da se pažljivo kreće kako ne bi izazvali još veću tragediju u Doboju”, riječi su Miroslava Kršića, koordinatora Centra za prikupljanje pomoći u Doboju.

Njemački mediji pišu kako rijeke mogu donijeti mine u polovicu zemalja jugoistočne Europe te da u svom “lutanju” mogu biti opasne i za turbine hidroelektrana.

DW.DE

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Obilježena 24. obljetnica 2. gbr HVO-a

Objavljeno

na

Objavio

U mostarskoj vojarni Stanislava Baje Kraljevića, svečano je obilježena 24. obljetnica 2. gardijske brigade HVO-a, jedne od najslavnijih postrojbi Hrvatskog vijeća obrane.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana je počast poginulim pripadnicima HVO-a.

Potom je u kapelici sv. Ivana Krstitelja misu služio vojni kapela don Jakov Pavlović. Uz članove obitelji poginulih, nestalih i umrlih pripadnika brigade, veterana, predstavnika HNS-a, braniteljskih udruga HVO-a, obljetnici su nazočili brojni gosti i uzvanici.

Prigodne riječi u znaku prisjećanja na herojski ratni put 2. gbr HVO-a, njezina ustroja i postignuća te čestitkama za obljetnicu postrojbe uputili su zapovjednik 1. pješačke gardijske pukovnije OS-a BiH brigadir Slaven Galić, pomoćnik zapovjednika Operativnog zapovjedništva OS-a BiH brigadrni general Ivica Jerkić i ratni zapovjednik 2. gardijske brigade HVO-a general zbora Stanko Sopta.

Govor generala zbora HVO-a Stanka Sopte

POŠTOVANI PRIJATELJI

U prigodi 24. obljetnice 2. gardijske brigade HVO-a obraćam Vam se kao njezin ratni i mirnodopski zapovjednik. Ovdje s mauzoleja i spomen-kapele slavnoj brigadi HVO-a. Ovdje gdje nas sa svoga spomen znaka gledaju njeni poginuli vitezovi. Ovdje gdje su pismene o ukazu predsjednika HRHB Mate Bobana da se osniva ova Brigada. Ovdje gdje je oltar – žrtvenik s kojeg već evo 24. godinu slavimo sv. misu za naše poginule suborce. Ovdje gdje u središtu tužna majka Hrvatica u naručju drži svoga poginulog sina bojovnika HVO-a.

Kad je prije 20. godine biskup Ratko Perić posvetio i blagoslovio ovu kapelu, obratio se na koncu bojovnicima, obiteljima poginulih i mnoštvu puka ministar obrane RH Gojko Šušak i održao najkraći, ali i najsadržajniji govor. Gledao je s ponosom u sve nas i rekao: NE BOJTE SE!

Evo, dvadeseti četiri godine poslije i ja želim to isto ponoviti: NE BOJ TE SE! Toliko je krvi i znoja, toliko muke i patnje uloženo u našu slobodu da se ne smijemo i ne trebamo bojati. Naši nas poginuli s neba sokole i vele: Mi smo za Vas dali svoju krv.

I naš General Slobodan Praljak ponavlja ne samo nama, već cijelom svijetu: SLOBODAN PRALJAK NIJE RATNI ZLOČINAC. S PRIJEZIROM ODBACUJEM VAŠU PRESUDU.
I svi naši poginuli prijatelji, pripadnici 2. gardijske brigade, vitezovi su ljubavi pram slobodi. Oni su heroji. Branili su goli život svoga naroda i svoje ognjište, svoju zemlju. Oni su činili Hrvatsko Vijeće Obrane. Oni su nas branili, a mi branimo istinu o njima i stoga sve laži i lažne konstrukcije odbacujemo.

Mi smo na ove godine ponosni – one su naš ponos. Danas molimo za svoje poginule, za njihove obitelji, za sve nas da nas njihova žrtva okrijepi u ovome našem životu.
Pokoj vječni daruj im, Gospodine! Počivali u miru Božjem

Kamenjar.com

MUNJE

 

24. obljetnica utemeljenja 2. gardijske brigade HVO-a

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

24. obljetnica utemeljenja 2. gardijske brigade HVO-a

Objavljeno

na

Objavio

Jedna od elitnih postrojbi HVO-a sudjelovala je u desecima pobjedničkih operacija oslobađanja

Ciganske livade, Korićina, Glamoč, Čemernica, Jajce, Ugar…, neka su od brojnih mjesta koja su tijekom Domovinskog rata uspješno oslobodili pripadnici II. gardijske brigade Hrvatskoga vijeća obrane pri čemu su poginula njezina 163 pripadnika.

2. gardijska brigada je bila gardijska mehanizirana brigada Hrvatskog vijeća obrane tijekom rata i poslijeraća u Bosni i Hercegovini.

Brigada je utemeljena 13. prosinca 1993. godine odlukom Glavnog stožera HVO-a, a kroz nju je prošlo 5.000 gardista.

Na temelju zapovijedi pokojnog predsjednika Herceg Bosne Mate Bobana, u prosincu 1993. godine osnovana je II. gardijska brigada HVO-a u čiji sastav su ušle Širokobriješka Kažnjenička bojna, Lakojurišna bojna, Hrvatska legija časti, 60. gardijsko-desantna bojna “Ludvig Pavlović”, a nešto kasnije i Postrojba za posebne namjene Gavran 2. Od tada do kraja rata prošli su, kao jedna od najelitnijih postrojba sva teška ratišta.

Sjedište brigade je bilo u vojarni Stanislav Baja Kraljević u Rodoču, južnom prigradskom naselju grada Mostara

Brigada je prošla mnoge bojišnice do južnog, dubrovačkog bojišta do Manjače, pritom oslobodivši mnoge gradove (Kupres, Glamoč, Mrkonjić Grad, Jajce, Šipovo …) i kao takva slovila je za jednu od najslavnijih i najboljih postrojbi Hrvatskog vijeća obrane, a svoje živote za domovinu i slobodu dala su čak 163 pripadnika ove brigade.
Kapelica sv. Ivana Krstitelja, zaštitnika brigade, koja se nalazi unutar spomenute vojarne ujedno je i spomenik palim braniteljima, na zidovima su ploče s imenima i slikama poginulih gardista.

Nakon rata zadaće brigade su bile da unutar HVO-a, koji je zajedno sa Armijom BiH činio Vojsku Federacije Bosne i Hercegovine, štiti bošnjačko-hrvatski entitet u BiH od rata, poplava, požara i sl. Brigada je tijekom1998. godine bila na obuci u Turskoj, u sklopu NATO-a.

Tijekom 2001. godine, 2. gardijska brigada zajedno sa ostalim postrojbama hrvatske komponente Vojske FBiH daje potporu Hrvatskoj samoupravi.

Hrvatski narodni sabor je pozvao časnike i vojnike hrvatske komponente Vojske Federacije BiH na samoraspuštanje. Većina časnika i vojnika, samovoljno, ovaj je poziv ispoštovala, te su vojarne HVO-a ostale prazne.

Jedine posljedice samoraspuštanja, na kraju, su bile nekoliko izgubljenih plaća za vojnike i časnike HVO-a, kao i gubitak položaja u vojnoj hirerahiji za one osobe koje su se najgorljivije založile da se raspuštanje provede.

Reformom obrane u BiH 2005. godine Vojska Federacije BiH zajedno sa Vojskom Republike Srpske je integrirana u sastav Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Danas se Oružane snage Bosne i Hercegovine sastoje od tri pukovnije, a 1. pješačka (gardijska) pukovnija je nasljednica Hrvatskog vijeća obrane.

Kamenjar.com

General zbora HVO-a Stanko Sopta: Uloga HVO-a u vojno redarstvenoj operaciji Oluja je neupitna!

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari