Pratite nas

Najave

Nakon 72 godine održava se vjerski obred Hrvatske pravoslavne crkve

Objavljeno

na

U petak 6. siječnja u 12 sati, Hrvatska pravoslavna crkva i Projekt Velebit organiziraju javni obred ‘Veliko posvećivanje vode povodom blagdana Bogojavljanje’, odnosno Sveta tri kralja, na Cvjetnom trgu. Obred će se održati u trgovačkom centru ‘Centar Cvjetni’ u prizemlju.

Voda posvećena tim povodom čuva se u crkvi cijelu godinu. Tradicija u većini pravoslavnih crkava pa tako i u Hrvatskoj pravoslavnoj crkvi nalaže da se to posebno posvećivanje vode održava na otvorenom, u rijeci, jezeru ili moru. U takvim prilikama svećenik baca drveni križ u vodu, a pri tom se puno ljudi baca u vodu kako bi uhvatili križ. Ovom prilikom će obred biti prilagođen uvjetima i ambijentu gdje će se održati. Ovo je ujedno i prvi javni obred Hrvatske pravoslavne crkve u centru Zagrebu nakon 72 godine.

Hrvatska pravoslavna crkva i Projekt Velebit, pozivaju sve kršćane, Hrvate pravoslavne i katoličke vjeroispovijesti, ali i sve ljude dobre volje da nam se pridruže u ovom jedinstvenom trenutku povratka hrvatskog pravoslavlja tamo gdje mu je i povijesno mjesto, u središte hrvatske metropole.

Ideja Hrvatske pravoslavne crkve nije nastala u doba Nezavisne Države Hrvatske, nego svoje početke bilježi u 19. stoljeću, kad je u Hrvatskoj, u narodu i među mnogim njegovim uglednicima, bilo mnoštvo pravoslavnih Hrvata, kako onih kojima su oba roditelja bili pravoslavci, tako i onih kojima je jedan od roditelja bio pravoslavne vjere.

Da nebi išli u nabrajanje stotina imena prominentnih Hrvata, dovoljno će biti spomenuti Oca Domovine Antu Starčevića, čija je majka bila pravoslavka a bio je čelnik pravaškog pokreta u Hrvatskoj; zatim književnika i pravaša Augusta Harambašića; pjesnika Petra Preradovića; prvog intendanta HNK-a Stjepana Miletića, i Nikolu Kokotovića, velikog borca protiv velikosrpstva i izjednačvanja pravoslavlja sa srpstvom.

Nakon Rakovačke bune (1871.) u kojoj je incidentno sudjelovao veliki broj Hrvata pravoslavaca, Ban Khuen Hedervary potiče poistovjećivanje srpstva i pravoslavlja, kako bi ugušio hrvatski otpor.

Srbizacija, najprije neslavenskih Vlaha a zatim i etničkih Hrvata pravoslavne vjere, pozdravila je i podržala SPC a mnogi srpski znanstveni, politički i kulturni djelatnici su po Hrvatskoj utjecali na pretakanje hrvatskog pravoslavlja u srpsko. Među njima najistaknutiji su bili Vuk Karadžić, Dositej Obradović i Jovan Cvijić. Proces posrbljavanja novčano je potpomagala Kneževina Srbija.

Događalo se to u isto vrijeme kad je Austrija Vojvodini Srpskoj, predala u posjed hrvatski Srijem a rusko-srpskim spletkama se nastojalo kroz svetosavsko pravoslavlje posrbiti hrvatske krajeve u Bosni.

Najveći borac protiv tog procesa srbizacije hrvatskog življa i preotimanja hrvatskog prostora bio je Eugen Kvaternik.

Antun Radić je napisao (Objavljeno u Sabranim djelima) da “pravoslavni Grk ima svoju grčku Crkvu, pravoslavni Rus ima svoju rusku, pravoslavni Srbljin ima svoju srbsku, a pravoslavni Hrvat – on nema svoje Crkve, nego mora u – srbsku!”

Predak generala JNA, Veljka Kadijevića, Jovo Kadijević, pripadnik hajdučke skupine Andrijice Šimića, nije se osjećao Srbinom, nego “Rvatom rišćanske vire”.

Posao srbizacije hrvatskih pravoslavaca praktično je završen u Kraljevini Jugoslaviji, kad se, ako je vjerovati srpskim statistikama, od 6 milijuna stanovnika kasnije uspostavljene NDH, 30% izjasnilo Srbima.

Konačno je u veljači 1942., u Hrvatskom državnom saboru, najavljeno osnivanje Hrvatske pravoslavne crkve, uz objašnjenje da crkvena organizacija koja nije internacionalna nego je nacionalna, u hrvatskoj mora biti hrvatska. Tako je u lipnju 1942., u pravoslavnoj Crkvi Svetog Preobraženja u Zagrebu, za poglavara Hrvatske pravoslavne crkve, kao mitropolit ustoličen bivši Novomoskovski mitropolit Germogen.

Godine 1945., komunistička velikosrpska vlast je ukinula HPC, poubijala njene svećenike pa i samog Germogena i vratila Hrvatsku pod jurisdikciju Srpske pravoslavne crkve, gdje se nalazi i danas, 72 godine nakon što je Hrvatska pravoslavna crkva ukinuta i 25 godina otkako je uspostavljenja Republika Hrvatska kao samostalna država.

Jedan od pobornika za uspostavu Hrvatske pravoslavne crkve je bio i kardinal Alojzije Stepinac, kojega se danas ne može bez srpske privole proglasiti svecem, jednako kao što se ne može, očito bez srpske privole, isposlovati priznanje Hrvatske pravoslavne crkve u Hrvatskoj.

Zato 6. siječnja 2017., u 12 sati, svi koji se osjećate hrvatskim pravoslavcima i svi drugi koji podržavate priznanje HPC, dođite na Cvjetni trg i demokratskim pravom svoje izravne prisutnosti, iskažite svoju volju da u hrvatskoj samostalnoj državi, Hrvatska pravoslavna crkva mora biti priznata i izjednačena sa svim drugim već priznatim vjerama, jer ako jedna vjera nije internacionalna, nego je nacionalna, onda ta u Hrvatskoj mora biti hrvatska.

Za Projekt Velebit: Dinko Dedić

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Najave

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović boravit će u subotu u radnom posjetu Sloveniji

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović boravit će u u subotu u radnom posjetu Sloveniji i sudjelovati na svečanom ručku u Brdu kod Kranja kojeg, u prigodi početka novog mandata, upriličuje slovenski predsjednik Borut Pahor za predsjednike susjednih država, priopćio je u četvrtak Pantovčak.

Osim hrvatske predsjednice na ručku će biti talijanski predsjednik Sergio Mattarella, austrijski čelnik Alexander Van der Bellen i mađarski predsjednik Janos Ader.

Na početku ručka predviđena su kratka prigodna obraćanja nazočnih predsjednika.

Prvotno je bilo planirano da Pahor upriliči neformalni susret predsjednicima susjednih zemalja 20. prosinca, dva dana prije polaganja prisege za drugi mandat, ali je on odgođen.

Kako je ranije rečeno u Uredu slovenskog predsjednika, Pahor kani iskoristiti taj susret za učvršćenje dobrosusjedskih odnosa i međusobne suradnje susjednih država.

U svom inauguracijskom govoru Pahor se založio za provedbu arbitražne presude o hrvatsko-slovenskom graničnom prijeporu koju Hrvatska ne priznaje.

“Utemeljeno očekujemo da  će tu odluku poštovati susjedna i prijateljska Hrvatska.

Na neka očekivanja s hrvatske strane da bi nakon odluke arbitara tražili neki srednji kompromisni put odgovaramo da je taj kompromis bio arbitražni sporazum i da je sada taj put potrebno završiti”, kazao je Pahor.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Najave

Hodočašće u Gvozdansko

Objavljeno

na

Objavio

Misno slavlje u spomen na 440. obljetnicu herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela Gvozdansko, te slavne pogibelji branitelja ove utvrde, 13. siječnja 1578. godine, bit će održano u nedjelju 14. siječnja o.g. u 11 sati, u župnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova u Gvozdanskom.

Misu predvodi šibenski biskup Tomislav Rogić u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem i uz nazočnost predstavnika brojnih udruga i hodočasnika iz cijele Hrvatske.

Nakon mise slijedi mimohod „U čast hrvatskim junacima Gvozdanskog“ i komemoracija žrtvama.

GVOZDANSKO – hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora! *

Utvrda Gvozdansko, na Banovini između Gline i Dvora, spomenik je hrvatskog graditeljstva, a kakvoća gradnje potvrđuje se kroz petstoljetnu opstojnost dojmljivih obrisa kula i zidova sve do danas. Izgradili su ga plemići Zrinski, u usponu svoje vlastelinske moći za potrebe čuvanja i iskorištavanja gospodarskih posjeda u Pounju. U okolnim šumama nalazili su se bogati rudnici srebra i olova, koji su omogućavali postojanu i junačku obranu Hrvatskog kraljevstva od turskih osvajaća i vlaških pomagaća.

Nikola III. Zrinski i njegov sin Nikola IV. Šubić Zrinski – Sigetski, u utvrdi Gvozdansko kovali su čuvene srebrne talire za kupnju naoružanja i obranu ostataka Hrvatskog kraljevstva. U tvrđavi je uvijek bila jaka vojnička posada jer je u to doba Gvozdansko bila jedna u nizu važnih utvrda, kao dio hrvatskog obrambenog sustava. Potrebno se podsjetiti da je papa Lav X. 1519.g. u pismu banu i biskupu Petru Berislaviću, podario Hrvatima naslov predziđe kršćanstva – Antemurale Christianitatis. Bilo je to prije junačke smrti Nikole IV. Šubića Zrinskog u Sigetu 1566.g., a 12 godina kasnije branilo se Gvozdansko.

Gvozdansko je mjesto hrvatskog velejunaštva bez svjetskog uzora u slavnoj obrani Hrvatskog kraljevstva od turskih osvajača. Na Božić 25. prosinca 1577. Ferhad-paša po treći puta je ponudio braniteljima Gvozdanskog predaju, koju su hrabri branitelji odbili. Sve juriše, posada Gvozdanskog, izmučena glađu i hladnoćom, odbila je očajničkim i nadljudskim naporima. Tijekom noći, 12. na 13. siječnja 1578. ugasila se posljednja vatra u gradu. Kad su Turci ujutro krenuli u napad nije se oglasila ni jedna puška, pa su bez ikakva otpora provalili vrata tvrđave, prodrli u grad i ostali zatečeni strahovitim prizorom. Svi su branitelji bili na svojim položajima smrznuti, a u gradu nije bilo ni hrane, ni vode, ni streljiva, ni ogrjeva. Ovim prizorom bio je osupnut i sam Ferhad-paša, kojega je zadivila hrabrost branitelja Gvozdanskog.

Branitelji su radije izginuli od gladi i hladnoće nego se predali. Poštujući njihovo junaštvo, zapovjedio je da se pronađe i dovede svećenik kako bi ih se pokopalo po kršćanskom obredu. To je bila najveća počast, koju je turski osvajač odao mrtvim braniteljima Gvozdanskog.

Tragična sudbina Gvozdanskog ponovila se još jednom za Božić 1941. kada je srbočetnička rulja poslije podnevne božićne mise poubijala 55 civilnih stanovnika Gvozdanskog.

Nastavilo se to i 1991. godine kad su opet stradali hrvatski civili od lokalnih četnika.

Isto se dogodilo i sa Zrinom u kojem su stolovali slavni plemići Zrinski Šubići, a srbopartizani su mjesto genocidno uništili i spalili 9. rujna 1943.g.

S obzirom na sve žrtve Pounja i Banovine, one iz 1941. i 1991., očituje se još veći i dublji smisao hrvatske vjekovne nacionalne obrane slobode. Ona se ne gasi ni u najtežim nedaćama, ni u bezizglednim okolnostima.

Stoga nije preuveličano ustvrditi i zaključiti –

Gvozdansko je hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora!

Kamenjar.com

9. siječanj 1578. Gvozdansko – simbol neuništive želje Hrvata za slobodom

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari