Pratite nas

Nakon Dodika i Mesić: Jugoslavija je mogla ući u Europsku uniju!

Objavljeno

na

Komentirajući izjavu lidera Republike Srpske Milorada Dodika da kada se “sjeća zemlje koja se zvala Jugoslavija” obavezno dolazi misao i pitanje “što nam je ovo sve trebalo kada smo mogli kao takva zajednička zemlja da uđemo u EU”, Mesić je potvrdio da je SFRJ zaista mogla postati članica EU.

Jasno da smo mogli. Budući da sa onim modelom federacije Jugoslavije nitko nije bilo zadovoljan, trebalo je postići novi politički dogovor. To je značilo, ako ne može federacija, onda može konfederacija na rok od tri do pet godina, a nakon toga, ako vidimo da stvari funkcioniraju, možemo mi prolongirati konfederalni ugovor. A ako ne, svatko ide svojim putem. A cilj je Europa. To se moglo. Međutim, Milošević nije htio ni federaciju, niti konfederaciju. On je želio na ruševinama Jugoslavije stvoriti veliku Srbiju! Varao je svijet da se bori za Jugoslaviju jer je na taj način dobivao međunarodnu podršku, a Srbe je varao time da će svi živjeti u jednoj državi. To sve skupa je za nas bilo tragično. To je sve skupa završilo katastrofom”, naglasio je Mesić u  razgovoru za Agenciju Anadoliju (AA).

Dva dana nakon ulaska Hrvatske u EU, Uniju koja je bila lajtmotiv njegove ukupne politike u procesu demokratizacije Hrvatske, Mesić je istakao da je njegova zemlja ispunila uvjete i standarde i da je podloga za budućnost sada tu.

Sada treba ostvarivati novu politiku, nove odnose. Treba se, dakle, sada angažirati na velikom zahtjevnom tržištu. To je jedno. Drugo, mehanizmi moraju funkcionirati u skladu sa kriterijima koji su u EU. Jer, to je, ipak, prvi korak za europsko ujedinjenje. Za nas to nije priča riješena, posao nije dovršen, dok god jugoistok Europe ne bude u Europi. Jer Europa se mora udružiti, to je naša sudbina. Samo udružena Europa može biti igrač, faktor u današnjom svijetu“, poručio je Mesić.

Na tvrdnju kako su analitičari primijetili da ga se u hrvatskoj javnosti pomalo izolira u vezi s pričom o ulasku Hrvatske u EU, te da se mnogo više ističu zasluge bivšeg predsjednika Franje Tuđmana, Mesić se složio, ali ne zna zašto je to tako.

Ja sam obavio svoj dio koji je trebalo. Ali, znate, poslije jednog uspjeha puno njih se javlja za zasluge. Ali, ja polazim od toga da smo obavili što je trebalo. Mi smo tek 2000. godine započeli proces europeizacije. Dovoljno vam je reći da je na sprovod Tuđmanu došao samo jedan šef države. Tad nitko iz Europe nije došao, jedino predsjednik Turske Sulejman Demirel, i to zbog toga što je, ipak, trebalo osigurati pomoć koja je išla Bosni i Hercegovini preko Hrvatske. Da, mi smo otvorili te procese. Otvarali smo se prema Europi, regiji i vraćali smo se natrag u onaj proces gdje smo nekada bili. Vraćali se na tržišta koja su nekada bila hrvatska tržišta preko Jugoslavije“, odgovorio je Mesić.

Unatoč različitim ocjenama, pa i onima da je proširenje Europske unije na Balkan “zaboravljeni projekt”, Mesić tvrdi da jugoistočni dio Europe neće biti izoliran.

Smatram da što se tiče ostalog dijela Europe, on mora biti uključen u udruženu Europu, a to znači čitav jugoistok Europe. Svakako da Bosna ima probleme, jer Daytonski sporazum je zaustavio rat, ali nije uspostavio mehanizme po kojima država može biti funkcionalna, može funkcionirati. Dok god se netko, jedan dio države vlada kao da je država, dotle ne može funkcionirati BiH kao cjelina. Tu međunarodna zajednica nešto treba učiniti. Za mene je to veći problem nego Kosovo“, rekao je posljednji predsjednik Predsjedništva nekadašnje SFRJ i bivši predsjednik Hrvatske.

Govoreći o regiji, Mesić je ocijenio kako je ”Kosovo sada tehničko pitanje”.

Pitanje je samo kako to pomalo izvoditi. Jer Kosovo ima sve svoje elemente državnosti, ima priznanje, ono može funkcionirati i ima međunarodnu legitimaciju. Srbija je, potpisujući ugovor sa Prištinom, to političko pitanje pretvorila u tehničko pitanje. Problem je, ja ponovo tvrdim, BiH jer tu međunarodna zajednica mora pomoći da se isključe iz politike svi oni elementi koji ne priznaju Bosnu i Hercegovinu”, naglasio je.

Upitan hoće li Srbija na valu ustupaka za Kosovo biti uskoro primljena u EU, politički veteran je odgovorio:

Srbija mora, također, ispuniti uvjete, ostvariti standarde i uključiti se u EU, jer je to njezina sudbina. Najbitnije je da je u Srbiji došlo do kvalitativne promjene, a to znači da su shvatili da se granice ne mogu mijenjati. Granice su zadane, arhitektura naših prostora je dovršena. Treba otvarati granice, treba surađivati sa susjedima, a ne planirati proširenje svojih granica”, zaključio je Stjepan Mesić.

 

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Željka MARKIĆ: Zar nije žalosno da niti jedna hrvatska vlada nije osigurala da se u 26 godina snimi film o Vukovaru ili Škabrnji

Objavljeno

na

Objavio

Harrisonovo cvijeće na HRT-u. Film je snimljen 2002. Zar nije žalosno da niti jedan ministar kulture, niti jedna hrvatska vlada nije osigurala da se u 26 godina snimi film o Vukovaru ili Škabrnji poput ovog koji je snimio Francuz Eli Chouraqui?

O Vinkovicima, Osijeku, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Iloku, Dubrovniku, Karlovcu, Slanom, Hrvatskoj Kostajnici… Toliko ljubavnih, obiteljskih priča, toliko junačkih djela, toliko hrabrih, dobrih ljudi.

Nije li sramotno da mi, nakon što su stotine milijuna kuna našeg novca dodjeljivane po političkom ključu raznim “kulturnim” projektima – sjedimo 2017. sretni i zahvalni što u pozadini priče, koja opisuje veliku ljubav i hrabrost Amerikanaca, možemo vidjeti i opis strave i užasa kojem su u Vukovaru bili izloženi Hrvati?, komentirala je Željka Markić.

Podsjetimo Harrisonovo cvijeće (engleski Harrison’s Flowers) je francuska ratna drama iz 2000. koju je režirao Elie Chouraqui prema romanu “Diable a l’avantage” Isabel Ellsen. Radnja se odvija tijekom bitke za Vukovar, usred koje jedna Amerikanka (Andie MacDowell) traži svojeg nestalog supruga, novinara Harrisona, koji je nestao tijekom opsade grada. Film je sniman u SAD-u i Češkoj.

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Tomislav Karamarko: Hvala vam, dragi Vukovarci i Škabrnjani, za sve što ste dali i dajete Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Došao je 18. studenoga, datum jakog pečata stradalništva, žrtve, ali i otpora i želje za životom jednoga grada i jedne zemlje.

U porušenom Vukovaru, gradu patnje i boli, niknula je taj dan klica života hrvatske domovine.

Još danas bole i razaraju srce prizori ostataka grada, prepunog leševa, i tužne ispaćene kolone naših sunarodnjaka koji napuštaju ognjišta. Bože dragi, zar opet kolone i križni putevi?

Hvala vam, dragi Vukovarci i Škabrnjani, za sve što ste dali i dajete Hrvatskoj. Hoće li vam ikada ovakva Hrvatska bar djelomično vratiti izgubljeno? Bar molitvu, ljubav i poštovanje, ali i brigu za neku novu djecu Vukovara i Škabrnje…

Zbog vas, ali i svih poginulih branitelja, moramo pobijediti sve one koji dovode u pitanje hrvatsku opstojnost i neovisnost, pa i vlastitu letargiju, bezvoljnost i obeshrabrenost.

“Hvala Bogu koji nam daje pobjedu po Gospodinu našemu Isusu Kristu.”
(1 Kor 15, 57)

18. 11. 1991. – Pad Vukovara i Škabrnje (VIDEO)

Predsjednica objasnila zašto je u Kolonu sjećanja došla u žutim ‘zengama’

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari