Pratite nas

Vijesti

Nakon filma ‘Neprijatelj naroda’: Huda jama – Hrvatska nije ni tražila posmrtne ostatke

Objavljeno

na

‘Hrvatska nije ni tražila posmrtne ostatke iz Hude jame’

“Ne znam da je Hrvatska tražila posmrtne ostatke iz Hude jame. Za 427 kostura, od onih koji su pronađeni u vodoravnom rovu Hude jame, smatramo da su hrvatski vojnici, svi su bili muški. Znamo da se oformila slovensko-hrvatska komisija nakon dugo vremena koja bi se bavila problemom uređenja hrvatskih grobova u Sloveniji. Kako će to ići ne znamo, nemamo baš dobra iskustva, ali znamo da je komisija ustanovljena”, kaže dr. Ferenc.

[ad id=”93788″]

Na pitanje zašto hrvatska Vlada nije zatražila posmrtne ostatke iz Hude Jame dodaje: “Hrvatska Vlada vjerojatno ne želi imati problema s tim. To je političko pitanje jer civilizacijski se to već trebalo urediti. Na Cerklju smo iskopali 126 kostura hrvatske nacionalnosti i sada leže u kosturnici u Mariboru. I za njih bi se trebalo urediti gdje da budu pokopani, ili u Hrvatskoj na nekom grobištu, ili da se uredi u Sloveniji grobište, barem za one koji se iskopaju iz zemlje. Ima pored Teznog i Hude jame i drugih golemih stratišta gdje znamo da su hrvatski vojnici, pa i civili, ali države to kao da ne žele vidjeti”.

“2007. kada smo sondirali Tezno, pokrenulo se pitanje zašto Slovenija i Hrvatska ne naprave sporazum kakav ima Slovenija s Njemačkom i Italijom. Njemačka i Italija sasvim normalno i kontinuirano iskopavaju svoje vojnike. Njemačka ih iskopava i onda pokopa na tri grobišta u Sloveniji, a Italija ih iskopa i prevozi preko granice na vojničko groblje. Zato se pitamo zašto se to može s nekadašnjim okupatorskim vojnicima, a ne možemo s našim državljanima isto napraviti? To je stvar da li se hoće. Struka je pokazala da se sve to zna, mora i hoće, ali zna se tko ima škare i platno u rukama da to dozvoli, da financijska sredstva, napravi birokratske dozvole i slično. Ima puno problema koje smo htjeli riješiti zakonom, ali nismo optimisti”, pojašnjava situaciju.

‘Osnovno je imati na zemljištu bar ograđene lokalitete za koje znamo’

“Mi imamo preko 130 grobova za koje mislimo da su u njima Hrvati. U Sloveniji najveće grobište koje poznajemo i koje je ekshumirano i djelomično su izneseni posmrtni ostaci je Tezno kod Maribora gdje smo 2007. napravili sondiranje i ustanovili da je 930 metara jarka puno ljudskih kostiju. Kada su kopali autocestu su iz 70 metara jarka iznijenili 1179 kostura, a ako je 930 metara puno, to znači da je oko 15 tisuća ljudi tamo našlo svoj kraj. Ni ovo grobište nije uređeno kako bi moglo biti, s obzirom da je najveće u povijesti. Veći dio jarka je zarastao, tako je bio sve ove godine. To nije na ponos ni Hrvatskoj ni Sloveniji. Mislim da bi se trebalo na državnoj razini dogovoriti da od groba do groba idemo i da ustanovimo što ćemo s grobovima za koje smatramo da su u njima hrvatski vojnici. Da ih uredimo na licu mjesta, ili stavimo spomen ploču, ogradimo, stavimo križ… tako da budu javna uspomena, ili da posmrtne ostatke iskapamo i da se prenesu u Hrvatsku ili na neko veće groblje u Sloveniji”, objašnjava, te dodaje: “Iz jednog groblja smo iskopali 88 žrtava i među njima je bilo i 26 Hrvata. Pošto smo imali osobne podatke nekolicina posmrtnih ostataka već je došla do obitelji. Znači, može se ponekad identificirati, ali to je teže. Osnovno je imati na zemljištu bar ograđene lokalitete za koje znamo i koje smo već potvrdili.”

‘Huda Jama je bila prehuda’

“Huda jama je bila prehuda. Zamah koji smo imali od 2006.-2009. bio je nakon Hude Jame prekinut, nismo više mogli identificirati, vrlo malo sondirati, prekopavati jer je bila prehuda. Bili smo različitog mišljenja. Državna komisija, mi, smo htjeli da se svi posmrtni ostaci iz Hude jame iznesu, a Vlada je odlučila da onih 800 i nekolicina koji su bili izneseni iz horizontalnog rova i 5 metara vertikalnog rova se samo sahrane u jednom dijelu rova u Hudoj jami i tamo leže još danas u plastičnim posudama, tako da je neprihvatljivo za obje države, naročito za Sloveniju, da to ne urede. Svaki dan protestiramo, protestiralo se i danas u parlamentu kada se predložio novi Zakon za prikrivena grobišta koji detaljno razgraničuje sve postupke koji vode k tome da se konačno ova stratišta preurede u civilizacijska grobišta. Nismo optimistični da će zakon prihvatiti, optimizma ima, ali ne koliko u prošlim godinama”, ističe dr. Ferenc.

‘Sve ide presporo’

“Sada kada se obilježava 70. godišnjica kraja II. svjetskog rata i stratišta koja su se dogodila u svibnju i lipnju i kasnijim mjesecima mi se pitamo kakve smo države kada ne možemo nakon 70 godina sve to zaboraviti i da ne možemo civilizirano urediti grobišta nego leže kako je naručio savezni ministar Jugoslavije 1945. (op.a. Vicko Krstulović) da treba sva grobišta sravniti da više ne postoje”, poručio je i dodao: “Mislili smo da ćemo nadoknaditi civilizacijski pijetetni manjak koji je bio kada su grobišta bila prešućena, kada smo sondirali grobišta, puno je bilo prekopa, latili se rudnika, Hude jame, nije više bio problem da smo probili 11 barikada u Hudoj jami, ali je bio problem da jedna strana ne želi da se grobišta istražuju, a kamoli da se uređuju i da se prave spomen ploče. Kao da ih još uvijek ne trebamo povući iz anonimnosti, kao da treba da još uvijek budu bez imena, bez znaka, da nitko ne zna gdje su grobovi.”

“Znam da u Hrvatskoj imate problema. Možda mi lakše s tim izlazimo u javnost, ima dosta medija u Sloveniji koji pišu o tome i koji vrše pritisak na Vladu da napravi bar nešto malo. Za nas koji smo radili ovih 25 godina to ide presporo, a kamoli za sinove i kćeri koji su izgubili svoje majke i očeve i koji sada na kraju svog života barem traže da im država pokaže gdje su ta mjesta da zapale svijeće, da polože cvijeće. Želimo nalikovati zapadnoj demokraciji, ali tamo su ove stvari poslije kraja rata uredili, zna se gdje su grobovi, a mi se i nakon 70 godina bavimo osnovnim civilizacijskim stvarima”, zaključio je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Nada Prkačin: Na Filozofskom određuju broj poginulih u Jasenovcu i Bleiburgu

Objavljeno

na

Objavio

Nada Prkačin: Na Filozofskom određuju broj poginulih u Jasenovcu i Bleiburgu

U PODCASTU VELEBIT Gostovala je bivša novinarka HRT-a, a danas Laudato televizije, Nada Prkačin.

♦ Zbog čega se tekstovi HRT-ovih novinara cenzuriraju na Filozofskom fakultetu?

♦ Zbog čega se tekstovi HRT-ovih novinara uopće cenzuriraju?

♦ Koji su sve formalni razlozi zbog kojih se Hrvatima, profesionalcima nacionalne orijentacije daju otkazi na HRT-u?

♦ Zašto su za vrlo gledanu emisiju HTV-a TV kalendar prilozi o generalu Gotovini bili neprihvatljivi?

♦ Zašto su sa HRT-a novinarske tekstove nosili na Filozofski fakultet?

♦ Zašto se na Katedri za povijest Filozofskog fakulteta određuje koliko je poginulih u Jasenovcu i na Bleiburgu?

♦ Zašto na HRT-u ne podnose riječi “revizija povijesti”?

Odgovore na ova i druga pitanje poslušajte u PODCASTU VELEBIT.

 

Roman Leljak u Bujici: ‘Jasenovac je mit i povijesna prijevara Titove Jugoslavije’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Ni jedna inicijativa za referendum nema dovoljno potpisa

Objavljeno

na

Objavio

Vlada Republike Hrvatske danas će na redovnoj sjednici raspravljati o prijedlogu mirovinske reforme, ali i o potpisima referendumske inicijative

Vlada Republike Hrvatske u srijedu će na redovitoj sjednici raspravljati o mirovinskoj reformi i izmjenama postojećeg sustava.

Druga točka dnevnog reda je izvješće o prebrojavanju potpisa za referendumske inicijative Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj. Izvješće podnosi ministar uprave Lovro Kuščević.

Prije samog početka sjednice, Kuščević je istaknuo da Vlada podržava referendume kao demokratski oblik izjašnjavanja volje građana i ne zamjera inicijative, ali zamjera organizatorima dva referenduma zbog nepravilnosti prilikom prikupljanja potpisa.

– O tim nepravilnostima, njihovu broju, broju važećih, odnosno nevažećih potpisa možemo razgovarati nakon što prezentiramo izvješće. Povjerenstvo je završilo svoj posao, predalo je izvješće, a ja ću ga danas prezentirati Vladi – rekao je Kuščević novinarima pred Banskim dvorima.

Premijer Andrej Plenković uvodno je rekao da se bliži dvije godine rada Vlade te kako svim članovima i članicama Vlade treba biti zadaća da se još intenzivnije bave poboljšanjem života građana.

Podsjetio je na posjet Parizu te susret s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom te druženje s iseljenim Hrvatima, ocijenivši taj susret jako dobrim.

– Što se tiče prosvjeda u Vukovaru – čuli smo poruku žrtava – naglasio je i dodao kako DORH i policija rade svoj posao te istaknuo kako taj posao treba nastaviti.

–  Jednu od bitnih ostavština predsjednika Franje Tuđmana je proces mirne reintegracije Podunavlja – podsjetio je.

Naveo je kako je već tada zaključeno kako Podunavlje treba integrirati mirnim, diplomatskim putem.

– To je provedeno putem niza mjera, a jedna od njih bila je izgradnja povjerenja – kazao je Plenković.

– Na nama je da stalno naglašavamo stratešku važnost tog postignuća. Moramo stvarati ozračje koje je primjerenije 2018. godini i budućnosti koja je pred nama – istaknuo je premijer.

– Čini mi se da hrvatska javnost i svi mi koji smo politički odgovorni moramo staviti te poruke u prvi plan. Želimo graditi odnose koji se baziraju na povjerenju i suradnji, ali isto tako nećemo zaboraviti niti dopustiti da zločini ostanu nekažnjeni – dodao je.

Osvrnuo se i na vojnu vježbu Velebit 18 te pohvalio organizaciju i izvedbu vježbe.

Što se tiče izvješća ministra uprave Lovre Kuščevića, Plenković je rekao dani jedna inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa za pokretanje referenduma. Omogućit će građanskim udrugama, ali i svim zainteresiranima, dodao je, uvid u nepravilnosti koje su pronašli.

Ministar uprave Lovro Kuščević izvijestio je na sjednici Vlade kako ni jedna referendumska inicijativa nije prikupila najmanje 374.740 valjanih potpisa, koliko je bilo potrebno za raspisivanje državnih referenduma o izmjenama izbornog zakonodavstva i ukidanju Istanbulske konvencije.

– ‘Istina o Istanbulskoj’ predala je 390.916 potpisa, ispravnih je bilo 345.942, a neispravnih 44.974.
– Narod odlučuje za prvu referendumsku inicijativu prikupio je 412.325, od kojih je ispravno 371.450, a neispravno 40.875.
– Za drugu inicijativu ‘Narod odlučuje’ prikupio je 407.835, od kojih ispravno 367.169, a neispravno 40.666.

Inicijativa Istina o Istanbulskoj zalagala se za otkazivanje tzv. Istanbulske konvencije. Inicijativa Narod odlučuje u prvom se referendumskom pitanju zalagala za promjenu Ustava tako da se smanji broj zastupnika u Saboru na 100 do najviše 120, da se ukinu dva saborska mandata srpskoj nacionalnoj manjini i da ukupni broj manjinskih zastupnika bude šest. Tražili su i da se uvedu tri preferencijska glasa, da se prekrajaju izborne jedinice, da se prag za ulazak u Sabor smanji na četiri posto, te uvede i dopisno i elektroničko glasovanje. U drugom referendumskom pitanju tražili su da manjine ne mogu odlučivati o Vladi i proračunu. Obje inicijative potpise su prikupljale od 13. do 27. svibnja.

Lovro Kuščević o potpisima: Tko izgubi, ima pravo da se ljuti

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je u uvodnom dijelu sjednice Vlade da se čini da niti jedno od tri referendumska pitanja nije prikupilo dovoljan broj potpisa. “Zadužit ćemo ministra uprave da građanskim inicijativama, a i svim drugim zainteresiranima, omogući uvid i kontrolu u sve one potpise koji su proglašeni neispravnima, odnosno nevažećima, tako da uz punu transprentnost oni koji su zainteresirani vide o čemu je točno riječ”, naglasio je premijer.

Nastavio je obrazlažući ciljeve izmjena paketa zakona koji se tiču mirovinske reforme.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari