Pratite nas

Vijesti

Nakon filma ‘Neprijatelj naroda’: Huda jama – Hrvatska nije ni tražila posmrtne ostatke

Objavljeno

na

‘Hrvatska nije ni tražila posmrtne ostatke iz Hude jame’

“Ne znam da je Hrvatska tražila posmrtne ostatke iz Hude jame. Za 427 kostura, od onih koji su pronađeni u vodoravnom rovu Hude jame, smatramo da su hrvatski vojnici, svi su bili muški. Znamo da se oformila slovensko-hrvatska komisija nakon dugo vremena koja bi se bavila problemom uređenja hrvatskih grobova u Sloveniji. Kako će to ići ne znamo, nemamo baš dobra iskustva, ali znamo da je komisija ustanovljena”, kaže dr. Ferenc.

[ad id=”93788″]

Na pitanje zašto hrvatska Vlada nije zatražila posmrtne ostatke iz Hude Jame dodaje: “Hrvatska Vlada vjerojatno ne želi imati problema s tim. To je političko pitanje jer civilizacijski se to već trebalo urediti. Na Cerklju smo iskopali 126 kostura hrvatske nacionalnosti i sada leže u kosturnici u Mariboru. I za njih bi se trebalo urediti gdje da budu pokopani, ili u Hrvatskoj na nekom grobištu, ili da se uredi u Sloveniji grobište, barem za one koji se iskopaju iz zemlje. Ima pored Teznog i Hude jame i drugih golemih stratišta gdje znamo da su hrvatski vojnici, pa i civili, ali države to kao da ne žele vidjeti”.

“2007. kada smo sondirali Tezno, pokrenulo se pitanje zašto Slovenija i Hrvatska ne naprave sporazum kakav ima Slovenija s Njemačkom i Italijom. Njemačka i Italija sasvim normalno i kontinuirano iskopavaju svoje vojnike. Njemačka ih iskopava i onda pokopa na tri grobišta u Sloveniji, a Italija ih iskopa i prevozi preko granice na vojničko groblje. Zato se pitamo zašto se to može s nekadašnjim okupatorskim vojnicima, a ne možemo s našim državljanima isto napraviti? To je stvar da li se hoće. Struka je pokazala da se sve to zna, mora i hoće, ali zna se tko ima škare i platno u rukama da to dozvoli, da financijska sredstva, napravi birokratske dozvole i slično. Ima puno problema koje smo htjeli riješiti zakonom, ali nismo optimisti”, pojašnjava situaciju.

‘Osnovno je imati na zemljištu bar ograđene lokalitete za koje znamo’

“Mi imamo preko 130 grobova za koje mislimo da su u njima Hrvati. U Sloveniji najveće grobište koje poznajemo i koje je ekshumirano i djelomično su izneseni posmrtni ostaci je Tezno kod Maribora gdje smo 2007. napravili sondiranje i ustanovili da je 930 metara jarka puno ljudskih kostiju. Kada su kopali autocestu su iz 70 metara jarka iznijenili 1179 kostura, a ako je 930 metara puno, to znači da je oko 15 tisuća ljudi tamo našlo svoj kraj. Ni ovo grobište nije uređeno kako bi moglo biti, s obzirom da je najveće u povijesti. Veći dio jarka je zarastao, tako je bio sve ove godine. To nije na ponos ni Hrvatskoj ni Sloveniji. Mislim da bi se trebalo na državnoj razini dogovoriti da od groba do groba idemo i da ustanovimo što ćemo s grobovima za koje smatramo da su u njima hrvatski vojnici. Da ih uredimo na licu mjesta, ili stavimo spomen ploču, ogradimo, stavimo križ… tako da budu javna uspomena, ili da posmrtne ostatke iskapamo i da se prenesu u Hrvatsku ili na neko veće groblje u Sloveniji”, objašnjava, te dodaje: “Iz jednog groblja smo iskopali 88 žrtava i među njima je bilo i 26 Hrvata. Pošto smo imali osobne podatke nekolicina posmrtnih ostataka već je došla do obitelji. Znači, može se ponekad identificirati, ali to je teže. Osnovno je imati na zemljištu bar ograđene lokalitete za koje znamo i koje smo već potvrdili.”

‘Huda Jama je bila prehuda’

“Huda jama je bila prehuda. Zamah koji smo imali od 2006.-2009. bio je nakon Hude Jame prekinut, nismo više mogli identificirati, vrlo malo sondirati, prekopavati jer je bila prehuda. Bili smo različitog mišljenja. Državna komisija, mi, smo htjeli da se svi posmrtni ostaci iz Hude jame iznesu, a Vlada je odlučila da onih 800 i nekolicina koji su bili izneseni iz horizontalnog rova i 5 metara vertikalnog rova se samo sahrane u jednom dijelu rova u Hudoj jami i tamo leže još danas u plastičnim posudama, tako da je neprihvatljivo za obje države, naročito za Sloveniju, da to ne urede. Svaki dan protestiramo, protestiralo se i danas u parlamentu kada se predložio novi Zakon za prikrivena grobišta koji detaljno razgraničuje sve postupke koji vode k tome da se konačno ova stratišta preurede u civilizacijska grobišta. Nismo optimistični da će zakon prihvatiti, optimizma ima, ali ne koliko u prošlim godinama”, ističe dr. Ferenc.

‘Sve ide presporo’

“Sada kada se obilježava 70. godišnjica kraja II. svjetskog rata i stratišta koja su se dogodila u svibnju i lipnju i kasnijim mjesecima mi se pitamo kakve smo države kada ne možemo nakon 70 godina sve to zaboraviti i da ne možemo civilizirano urediti grobišta nego leže kako je naručio savezni ministar Jugoslavije 1945. (op.a. Vicko Krstulović) da treba sva grobišta sravniti da više ne postoje”, poručio je i dodao: “Mislili smo da ćemo nadoknaditi civilizacijski pijetetni manjak koji je bio kada su grobišta bila prešućena, kada smo sondirali grobišta, puno je bilo prekopa, latili se rudnika, Hude jame, nije više bio problem da smo probili 11 barikada u Hudoj jami, ali je bio problem da jedna strana ne želi da se grobišta istražuju, a kamoli da se uređuju i da se prave spomen ploče. Kao da ih još uvijek ne trebamo povući iz anonimnosti, kao da treba da još uvijek budu bez imena, bez znaka, da nitko ne zna gdje su grobovi.”

“Znam da u Hrvatskoj imate problema. Možda mi lakše s tim izlazimo u javnost, ima dosta medija u Sloveniji koji pišu o tome i koji vrše pritisak na Vladu da napravi bar nešto malo. Za nas koji smo radili ovih 25 godina to ide presporo, a kamoli za sinove i kćeri koji su izgubili svoje majke i očeve i koji sada na kraju svog života barem traže da im država pokaže gdje su ta mjesta da zapale svijeće, da polože cvijeće. Želimo nalikovati zapadnoj demokraciji, ali tamo su ove stvari poslije kraja rata uredili, zna se gdje su grobovi, a mi se i nakon 70 godina bavimo osnovnim civilizacijskim stvarima”, zaključio je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Erdogan: Alija mi je rekao da se pobrinemo za BiH

Objavljeno

na

Objavio

Europa neće opstati bez islama, niti može ignorirati Tursku, poručeno je s velikog predizbornog skupa turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana u Sarajevu. Autobusima iz Austrije, Francuske, Švedske, Makedonije i niza drugih zemalja desetak tisuća Turaka iz dijaspore došlo je u Sarajevo, najzapadniji europski grad u kojem je Erdoğanu dopušteno održati predizborni skup uoči općih izbora u Turskoj 24. lipnja.

U sportskoj dvorani Zetra bio je i manji broj građana Bosne i Hercegovine, a veći dio programa održavao se na turskom i bez prijevoda, kao i zaključni Erdoğanov govor. Tisuće okupljenih pjevanjem su ponavljale Erdoğanovo ime i mahale tisućama turskih zastava, uz vrlo velik broj novinara iz Turske. Manje skupine pjevale su i “Erdoğane, sultane”, a službeni voditelj skupa je turskog predsjednika usporedio sa sultanom Mehmedom II. Osvajačem. Skup je osiguravao velik broj pripadnika bosanskih policijskih i sigurnosnih službi, ali su glavnu riječ imali turski službenici, slično kako SAD preuzima osiguranje posjeta svojih dužnosnika.

Na bini u Zetri uz veliku zastavu Turske bila je istaknuta i zastava Bosne i Hercegovine te portreti Erdoğana i Kemala Atatürka, tvorca moderne sekularne Turske. Uz Atatürkov portret preko velikog ekrana turski je hodža molio Bismilu, a u publici je bilo muškaraca s crvenim fesovima kakve je Atatürk svojedobno zabranio u skladu sa svojom vizijom moderne, Europi okrenute Turske u kojoj će vjera biti striktno odvojena od politike. Do Erdoğana, koji je počeo proces restauracije predatatürkovskog osmanskog poretka. Skup u Zetri bio je središnji događaj dolaska turskog predsjednika u Sarajevo, koji ima karakter radnog posjeta. Radno: na skupu s nizom turskih ministara u zgradi Predsjedništva BiH, sagrađenoj nakon austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine, potpisano je pismo namjere o gradnji autoceste Sarajevo – Beograd kreditom turske državne banke Exim i najavljen novi sporazum o slobodnoj trgovini kojim bi sadašnja razmjena od 800 milijuna dolara uskoro porasla na milijardu. Od vlasti BiH zatražio je suradnju na izručenju pristaša Fethullaha Gülena.

Erdogan je kazao da u BiH donosi pozdrave 80 milijuna građana Turske dodajući da je današnje gostoprimstvo BiH vrijedno svake pohvale. On se zahvalio svima koji sudjeluju na 6. po redu Kongresu Unije europskih-turskih demokrata (UETD), prenosi Klix.

“Europske države koje smatraju da su kolijevka demokracije danas su pale na ispitu. A BiH danas je pokazala da je demokratska država”, rekao je Erdogan.

Istakao je da je narod BiH ovim potezom i korakom pokazao da prijateljstvo i zajedništvo s narodom Turske i dalje traje te da će i dalje trajati. Prisjetio se sastanka s prvim predsjednikom Republike BiH Alije Izetbegovića koji mu je “ostavio jedan zavjet”.

“Rekao mi je: Erdogane, Vi se pobrinite za ovo područje. Mi BiH nikada nismo smatrali drugim područjem. Uvijek ćemo biti uz BiH. Europski prostor za nas nije ništa novo”, rekao je Erdogan.

On je dodao da je Turska uvijek imala povijesne odnose s zemljama Europe. Kako kaže, mnogi Turci su otišli u zemlje Europe zbog migracija kako bi ostvarili svoj san o budućnosti.

“Mi smo se nadali da će se oni vratiti jednog dana u Turskoj. Neki su se vratili, ali je većina ostala u zemljama Europe. Braću u Europi danas zovem Evropljanima”, kazao je Erdogan.

Predsjednik Turske rekao je da koliko god se neki trudili odvojiti Turke da u tome neće uspjeti. Prisutnim je kazao da europski Turci imaju zadatak da obvezno uzmu državljanstvo države u kojoj žive, ali da ne gube prava u Turskoj.

“Čuvajte svoju vjeru i jezik. Ako to izgubite bit ćete izgubljeni. Učite svoju djecu materinjem jeziku. Imajte na umu da trebaju dobro znati i turski jezik, ali i njemački i engleski jezik. Naravno, ne možemo zanemariti ni bosanski jezik”, rekao je Erdogan.

Erdogan je kazao da narod mora imati pravo demokratskog glasa i da će ga imati i na 24. lipnja na parlamentarnim i predsjedničkim izborima.

“Uvijek smo podržavali rad naših nevladnih organizacija u Europi. UETD je u tom smislu ostvario velike rezultate osiguravajući pomoć našim građanima. Trenutno se u našoj državi obrazuje preko četiri tisuće ljudi iz drugih država”, dodao je Erdogan.

On je u Sarajevu kritizirao europske zemlje ističući kako one pokazuju neprijateljstvo prema Turskoj te da se takve stvari moraju osujetiti. Pozvao je dijasporu da bude aktivna u političkom životu država u kojim žive.

“Obraćam se svoj braći u Europi, pravo je vrijeme za jedinstvo”, rekao je Erdogan pri tome pitajući prisutne hoće li biti “jedinstveni, jaki, braća i da li će se zalagati da dođu do onoga što zaslužuju u Europi”.

Predsjednik Republike Turske rekao je da su se Turci u bici na Dardanelima zajedno borili s Bošnjacima i da se mora ponovo postići takvo jedinstvo.

“Glas koji se diže iz Sarajeva je nagovještaj na predstojećim izborima. Ustanite. Znaš naš pozdrav. Jedna zastava, jedna država, jedna domovina”, rekao je Erdogan.

Prije Erdoanovog obraćanja prisutnim na predizbornom skupu obratio se predsjedavajući Predsjedništva BiH i predsjednik SDA Bakir Izetbegović koji je rekao da Turci “imaju čovjeka kojeg je Bog poslao i da mu je ime Erdogan”.

U glavni grad BiH proteklih dana stigli su brojni državljani Republike Turske iz europskim zemalja kako bi prisustvovali Kongresu Unije europskih-turskih demokrata (UETD) koji je okarakteriziran i kao predizborni skup AK partije.

Dvoranom su se vijorile zastave Republike Turske, a brojni sudionici na sebi imali su majice s turskim nacionalnim simbolima. Prisutni su pjevali pjesme o Erdoganu, mahali zastavama i uzvikivali “sultan Erdogan”. Reporter Klix.ba javlja da je u nekoliko navrata odsvirana himna Republike Turske.

Organizator je ranije najavio kako će obraćanju Erdogana prisustvovati od 15 do 20 tisuća osoba. Brojni turski državljani danas su kritizirali zemlje Europske unije koje su AK partiji ranije zabranile održavanje predizbornog skupa.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Sarajevo je uspjelo vrući krumpir ilegalnih migranata uvaliti Mostaru!?

Objavljeno

na

Objavio

U Salakovac mogu biti smješteni samo tražitelji azila u BiH. Ljudi koji su danas tamo prebačeni to nisu!

Sarajevo je uspjelo vrući krumpir (ilegalnih) migranata uvaliti Mostaru i time bar privremeno prikriti, gurnuti pod tepih, svoju gigantsku aljkavost i javašluk. Ljudi koji su danas zadržani na ulasku u Hercegovačko neretvansku županiju nisu tražitelji azila, niti se zna tko su od njih izbjeglice. Zna se da većina njih nema nikakve dokumente, da su ilegalno ušli u BiH i da su danima spavali po sarajevskim parkovima. Sad, kad ih Sarajevo više ne može trpiti, odlučilo ih se uputiti u Mostar, u Readmisijski centar Salakovac, piše Dnevnik.ba.

Formalno-pravno, u Salakovac mogu biti smješteni samo tražitelji azila u BiH. Ljudi koji su danas tamo prebačeni to nisu! No, priča ima malo dublju pozadinu, a pravi cilj je zataškati nezakonito djelovanje ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića i njegovih službi, ali i cjelokupnog bošnjačkog političkog establišmenta na čelu s Bakirom Izetbegovićem,.

Naime, Mektić s ministarstvom kojem je na čelu, nadležan je za migracije i azil, kao i granice. Dakle, granice su očigledno porozne, migranti nisu registrirani, a azilanata zapravo u ovoj skupini ni nema. Kako bi sakrio sarajevski javašluk, Mektić i bošnjačka politička scena danas pozivaju na hapšenje ravnatelja policije HNŽ-a Ilije Lasića koji je samo vodio računa o sigurnosti građana HNŽ-a.

Da ne znamo o komu je riječ, legitimno bi bilo postaviti pitanje kako Mektić, Izetbegović, Suljagić i ostali imaju obraza pozivati Tužiteljstvo BiH da pokreće postupke protiv osoba koje postupaju u skladu sa zakonom, a istovremeno stotine ilegalnih migranata prelazi granicu BiH bez ikakvih dokumenata. Mektić nije spriječio ilegalne migracije u BiH. Svjedoci smo da su ljudi u nehumanim uvjetima posljednjih dana spavali po parkovima u Sarajevu i drugim dijelovima BiH, bez ikakve reakcije ministra koji je nadležan za ove probleme. Naravno, svaka osoba koja je progonjena u svojoj zemlji porijekla i koja ispunjava uvjete da bude izbjeglica treba imati zaštitu.

No, ostaje nejasno zbog čega Mektićevo ministarstvo nije u skladu sa zakonom o azilu provelo postupak utvrđivanja jesu li te osobe izbjeglice ili lažni migranti? Ovakvo katastrofalno postupanje Mektić je odlučio riješiti na način da nekoliko stotina migranata prebaci u Salakovac kod Mostara, te će vjerojatno građani HNŽ-a rješavati probleme ovih osoba, budući da Mektić to nije bio u stanju učiniti, piše Dnevnik.ba.

Ako u RS postoji imigracijski centar, a u Delijašu kraj Sarajeva azilantski centar, ostaje nejasno zbog čega je ministar strance kojima nije priznat izbjeglički status smjestio u Readmisijaski centar u Salakovcu kod Mostara, gdje prema propisima mogu boraviti samo osobe kojima je BiH priznala izbjeglički status i koji su zatražili azil. Prijetnje koje je uputio ravnatelju policije HNŽ-a Iliji Lasiću, da će biti tužen, su apsurdne, budući da bi upravo Tužiteljstvo BiH trebalo preispitati rad ministra Mektića.

Njegovo je ministarstvo odgovorno što su stotine imigranata bespravno ušle u BiH, bez ikakvih dokumenata, dok istovremeno nisu zatražili ni azil u našoj zemlji. Kao takvi su bez ikakve pomoći i humanih uvjeta, živjeli na otvorenom. To je bila, i još uvijek jest, opasnost po sigurnost građana BiH. Postavlja se pitanje hoće li Mektić odgovarati ako osobe koje su boravile u nehumanim i nehigijenskim uvjetima sa sobom na područje HNŽ-a donesu zarazne bolesti? Svaka država ima pravo u cilju zaštite nacionalne sigurnosti spriječiti ulazak stranaca bez dokumenata, a koji pri tom čak nisu ni tražili azil u BiH, posebno ako BiH nema uvjete prihvatiti spomenute osobe.

Međutim, Mektić je svojim nečinjenjem omogućio da stotine, možda i tisuće takvih stranaca slobodno šetaju po BiH. Pitanje migracija i azila je na razini države BiH i upravo su državni organi odgovorni za današnju katastrofalnu situaciju te umjesto da podnesu ostavke jer nisu sposobni provoditi zakon, oni prebacuju odgovornost na ravnatelja policije HNŽ-a. Iako su bošnjački mediji nazivali Lasića nelegalnim ravnateljem policije, valja napomenuti kako su Ombudsmeni za ljudska prava BiH utvrdili da se Iliji Lasiću krše ljudska prava jer mu je ministar financija HNŽ-a iz samo njemu znanih razloga obustavio isplatu plaće. Inače, u tijeku je sudski postupak radi zaštite Lasićevih prava, koji do današnjeg dana nije razriješen sa svoje dužnosti, budući da su predstavnici SDA u Skupštini HNŽ-a napustili sjednicu kad je trebalo provesti postupak razrješenja ravnatelja policije Lasića, piše Dnevnik.ba.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati