Pratite nas

Hrvatska

Nakon gotovo dva desetljeća, Dan državnosti opet se slavi 30. svibnja

Objavljeno

na

Nakon gotovo dva desetljeća, Hrvatska ove godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, kako je to radila i u prvom desetljeću svog postojanja.

Proslavit će ga na 30. godišnjicu konstituiranja prvog demokratskog i višestranačkog Sabora, prisjećajući se 30. svibnja 1990., kada su nakon desetljeća komunističke vlasti, stvoreni temelji modernog Sabora i potvrđena njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti.

Još prošle godine, 30. svibnja bio je Dan Hrvatskog sabora, spomendan i radni dan, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, bio je državni blagdan i neradni dan.

Iako su se sve vlasti od 2001., kada je tadašnja, lijeva koalicija na čelu sa SDP-om, ozbiljnije promijenila kalendar blagdana, trudile prikladno obilježiti te dane, oni među običnim građanima nikada nisu zaživjeli na način kao što je 90-ih godina bio slučaj sa Danom državnosti, 30. svibnja.

Upravo je to bio jedan od argumenata HDZ-ovoj većini da prošle godine, kod uređivanja novog kalendara blagdana, vrati Dan državnosti na 30. svibnja.

Prijepori oko ‘pravog’ datuma državnosti će, sasvim sigurno, trajati, no ono što nije sporno je činjenica da velik dio građana s posebnom emocijom pamti 30. svibnja 1990. i opisuje ga pojmovima posebno, svečano, uzbudljivo.

Poseban dan, velik događaj

I povjesničar Ivo Perić u svojoj trotomnoj knjizi o Hrvatskom državnom saboru piše kako je konstituiranje novog Sabora, tada još Socijalističke Republike Hrvatske, obavljeno „u izuzetno svečanom ozračju“. „Bio je to doista velik događaj: vlast u Republici preuzimali su ljudi koji za dotadašnje vladavine komunističkog jednoumlja pretežno nisu bili podobni. Znatan broj njih doživio je u tom vremenu razne oblike šikaniranja, a neki su bili i politički zatvorenici“, zapisao je Perić.

Sabornica je tog 30. svibnja bila pretijesna za sve zastupnike i goste, u radnom dijelu sjednice prvo je izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu sa Ivanom Milasom, na čiji je prijedlog izabrano vodstvo prvog višestranačkog parlamenta. Za predsjednika je izabran Žarko Domljan, a za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.

Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske, on se obratio nazočnima i istaknuo kako je kroz dugu povijest „Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice“.

Kazao je i kako nije sumnjao da će hrvatski narod pokazati svoju zrelost na prvim demokratskim izborima, „iz kojih je proizišao Sabor“, te izrazio uvjerenje da će „on znati i moći pod vodstvom svoga istinskoga predstavništva, izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj ali svetoj domovini“.

Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351 mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.

Sabor iz ’90 radio je nešto duže od dvije godine, u kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, novi Sabor imao je samo jedan dom i osjetno manje zastupnika, njih 138.

Neovisno o tome, te uz činjenicu da je dio mandata odradio u posebnim, ratnim okolnostima, prvi saziv donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, te o raskidu državno-pravnih sveza sa SFRJ, kao i “božićni Ustav”.

Glavaš i Jovanović zastupnici iz 1. saziva

U tom sazivu bili su i danas aktualni zastupnici Branimir Glavaš (HDSSB) i Željko Jovanović (SDP), tada zastupnici HDZ-a i Saveza socijalističke omladine (SSOH).

„To je bilo nešto veličanstveno, nešto što se nikada ne može izbrisati iz sjećanja“, kazao je Glavaš prisjećajući se 30. svibnja 1990.

Dan je, kaže, počeo svečanom misom u zagrebačkoj katedrali na kojoj je bio cijeli novi državni vrh, a koju je služio kardinal Franjo Kuharić, slijedio je ulazak demokratski izabranih zastupnika u Sabor i veličanstvena masa građana koja maše hrvatskim zastavama na punom Trgu svetog Marka.

Glavaš spominje i dizanje hrvatske zastave sa „prvim bijelim poljem“ na jarbol ispred Sabora i skidanje stare zastave sa socijalističkim obilježjima. „Tadašnja milicija prvi puta skida zvijezde petokrake sa svojih šapki i umjesto njih stavlja naljepnice sa grbom s prvim bijelim poljem, metalnih grbova nije bilo“, rekao je.

Dojmljiv je, ističe, bio odlazak državnog vrha, nakon konstituiranja Sabora, na središnji zagrebački trg koji je bio „krcat“, kao i okolne ulice.

I Jovanović ističe da ga za taj dan vežu „vrlo lijepa i pozitivna sjećanja“. „Konstituiranje je bilo popraćeno jednom dozom optimizma, svi koji smo  bili u tom prvom sazivu zaista smo očekivali da će Hrvatska u narednih 30 godina biti jedno puno bolje društvo nego što je bilo tada. Na žalost, mislim da taj cilj nije ostvaren u punom opsegu“, kaže zastupnik.

Smatra kako sada, uoči Dana državnosti i parlamentarnih izbora, građani imaju priliku odabrati novi početak za Hrvatsku i osigurati da u narednih 30 godina postane bolje društvo u kojem će svim ljudima biti omogućeno da uživaju u životu, da imaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, posao od kojeg će moći živjeti kako to priliči 21. stoljeću.

Povjesničar Perić navodi kako je HDZ, pobjednik prvih demokratskih izbora, odmah nakon objave rezultata 2. izbornog kruga krenuo u dogovore o prijenosu vlasti te kako je 14. svibnja 1990. održana sjednica Glavnog odbora HDZ-a na kojoj su utvrđeni „funkcionari u novoj središnjoj vlasti Republike“,  određen 30. svibnja kao dan konstituiranja Sabora i „zaključeno da taj datum treba ostati ‘u tradiciji kao svehrvatski dan proslave hrvatske državnosti’“.

Pripremila: Marija Udiljak (Hina)

Čestitka Hrvatske vojske povodom Dana državnosti

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Hrvatska

Tomo Medved: Nova Vlada imat će od 15 do 18 ministarstava

Objavljeno

na

Objavio

Ministar branitelja Tomo Medved najavio je u ponedjeljak kako bi do kraja tjedna mogli imati cjelokupnu strukuturu buduće vlade koja će brojiti od 15 do 18 ministarstava, a pojasnio je i zašto se odustalo od objedinjavanja resora obrane i branitelja.

“Predsjednik vlade svakodnevno razgovara s velikim brojem kolegica i kolega za sve resore, za dužnosnike u budućoj vladi. Očekujemo da ćemo do kraja ovog tjedna imati cjelokupnu strukturu buduće vlade. Ona je na tragu najavljenih smanjenja broja ministarstava ali ni u kojem pogledu neće biti umanjenja u funkcionalnom segmentu”, rekao je Medved u Dnevniku HTV-a dodavši kako bi nova vlada mogla imati 15 do 18 ministarstava.

Medved, koji bi prema najavama trebao ostati ministar branitelja te postati i jedan od potpredsjednika vlade, objasnio je zašto se odustalo od spajanja Ministarstva branitelja i obrane.

“HDZ i predsjednik Andrej Plenković odašilju snažnu poruku braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata koliko je važna ta populacija te njihov doprinos u stvaranju i obrani domovine i kroz organizacijski oblik i ostavljanje resora Ministarstva hrvatskih branitelja”, poručio je Medved.

Ministarstvo obrane, pojašnjava, ima nove i drugačije izazove ponajviše usmjerene prema obuci, osposobljavanju i nabavci moderne suvremene tehnologije, međunarodne misije i operacije.

“Upravo iz tog razloga, odluka je predsjednika vlade Andreja Plenkovića da zadržimo Ministarstvo hrvatskih branitelja”, rekao je Medved.

Dodao je su izazovi poput pronalaska nestalih osoba, rješavanja pitanja civilnih žrtava te skrbi o zdravlju branitelja takve naravi da je nužno zadržati resor. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Ministar Božinović: Uvest ćemo i sankcije ako se neće poštovati mjere i nositi maske

Objavljeno

na

Objavio

Kako će se kontrolirati nose li građani zaštitne maske u zatvorenim prostorima, koje je od danas obavezno u trgovinama, pojasnio je šef Nacionalnog stožera Davor Božinović.

Poručio je da smo na globalnoj razini suočeni s novom dinamikom širenja virusa. Kod nas će se, govori, primjenjivati lokalne mjere i gasiti lokalna žarišta, ali bit će i mjera koje će se primjenjivati na nacionalnoj razini, kao što su već uvedeno nošenje maski u ugostiteljskim objektima, trgovinama i javnom prijevozu.

“Na jesen bismo se mogli suočiti s većim širenjem i težim simptomima, stoga sad moramo steći navike koje će nam biti neophodne kada dođe jesen”, kazao je, istaknuvši kako su upravo zbog toga opet krenuli s press konferencijama, koje služe i za, kako je potom rekao – edukaciju.

“Naš temeljni pristup je obavještavati javnost. Nije toliko poanta u kaznama, ali imat ćemo i određenih sankcija ako neka mjera ne bude prihvaćena. Nadamo se da neće doći do toga. Veliki centri imaju zaštitare gdje nije problem ne pustiti osobu bez maske, u malim trgovinama ne smije se poslužiti nekoga bez maske. Nema toliko policije ni inspekcija da mogu baš sve kontrolirati… Apeliramo na sve da zovu 112 ili policiju ako treba intervenirati”, poručio je.

Poručio je i da je svima cilj prihvatiti ‘novo normalno’ i da, nošenje maski u zatvorenim prostorima, postane praksa. “Pokazalo se da su učinkovite”, dodao je. Iz dana u dan će, kaže, ponavljati sve što smatraju važnim za sprječavanje širenja virusa. Dodaje kako vode brigu da turistička sezona bude maksimalno dobra i sigurna.

U zadnja 24 sata možemo reći da što se tiče stranih turista, u Hrvatsku je ušlo više od 7500 njemačkih, 7100 slovenskih, 3800 čeških, više od 3400 austrijskih državljana… Krenuo je i zračni promet”, rekao je Božinović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari