Pratite nas

Pregled

Nakon opere, uskoro film o Divi Grabovčevoj

Objavljeno

na

Toliko je pjesama otpjevano o njoj, kako onih po narodnoj predaji, tako i ovih modernijih, bila je inspiracija mnogim umjetnicima, no o njoj film nije snimljen. Ali, biti će. Studio Perić najavljuje početak snimanja filma o Divi Grabovčevoj.

Ideal djevojačke ljepote, vjernosti svojim idealima, Diva Grabovčeva, po legendi je živjela u 17. stoljeću u Rami, a mučenički je ubijena zbog odbijanja prosidbe razuzdanoga turskog mladića.

Postoji mnogo legendi o njoj, priča koje su se prenosile narodnom predajom, napisane su knjige, a uskoro ćemo imati i film.

Povodom početka ovoga projekta, donosimo Vam razgovor novinara portala Tomislavcity.com s bračnim parom Marom i Brankom Perić

Na samom početku, kakva su iskustva sa snimanja filma „Hajduk Mijat Tomić?

– Iskustva su odliična, kroz projekt je prošlo puno ljudi, posebno mladih ljudi. Puno stvari smo naučili, stekli radno iskustvo i nadamo se da će se to u Divi Grabovčevoj i pokazati.
Film je u završnoj fazi, zadovoljni smo snimljenim i ostaje samo odraditi neke stvari u montaži i čekati datum premijere.

Povod za ovaj razgovor je snimanje filma o Divi Grabovčevoj, otkud ideja za taj projekt? 

– Kad smo krenuli u ovaj pothvat snimanja filma, dilema je bila hoće li prvi film biti o Mijatu Tomiću ili o Divi Grabovčevoj. Tada je odluka pala na Mijata, a sad kad smo ga snimili, došao je red na Divu Grabovčevu.

Tko su scenarist i redatelj ovog filma, i koga možemo očekivati u glumačkoj postavi? 

– Scenaristica je Mara Perić, redatelj Brano Perić, a što se glumaca tiče, održat će se dva castinga, u Mostaru i Zagrebu pa će tamo biti donesena odluka o glumcima. Spomenut ćemo samo staroga suradnika Gorana Grgića koji će biti dio glumačke postave.

Najavljujete da je ovaj projekt velik i zahtjevan, tko će još sudjelovati u njegovoj realizaciji?

– Da, ovoga puta radimo potpuno profesionalno i u suradnji smo s jednom od najpoznatijih hrvatskih producentskih kuća. U fazi smo potpisivanja ugovora i kada bude službeno, javnost će biti obaviještena. U dogovorima smo donijeli odluku da pokušamo napraviti najbolji film do sada snimljen na ovim prostorima. Hoćemo li uspjeti, ili ćemo poginuti pokušavajući, ostaje nam za vidjeti.

Koliko bi vremenski trebalo trajati snimanje i sva obrada filma?

– Vremenski nismo ograničeni. Bitno je napraviti kvalitetno, od sad pa za pet godina. Vidjeli smo snimajući Hajduka da se vremenski nemoguće ograničiti jer se uvijek pojavi nešto što sami proces uspori.

I u ovom slučaju, kao i kod Mijata, govorimo o stvarnim likovima i događajima, u pitanju su povijesni likovi. Postoje li kakve prepreke ili otežavajuće okolnosti kod snimanja takvih filmova?

– Takvi filmovi predstavljaju veliki izazov. Veliku pažnju treba obratiti na autentičnost lokacija, kostimografije i svih sitnica koje mogu utjecati na kvalitetu filma. Masovne scene su također jedna specifična stvar kad su u pitanju filmovi koji se tiču povijesti. Samo ćemo reći to da je potrebno najmanje 50 ljudi da bi prikazali jednu manju bitku ili okršaj dvaju zaraćenih strana.

Nemoguće je izbjeći pitanje o financijama jer je riječ o zahtjevnim projektima koji iziskuju velike troškove. Kako dolazite do sredstava?

– Za snimanje Mijata smo se snalazili kako smo god znali, dok za Divu Grabovčevu postoji suradnja s velikom producentskom kućom iz Hrvatske te imamo razrađenu strategiju o financiranju, aplicirati ćemo na natječaje Hrvatskog audio-vizualnoga centra i Fondacije za kinematografiju BiH i naravno da će i sponzori biti jedan od kotačića u svemu ovome.

Kada možemo očekivati početak snimanja i hoće li biti otvorene audicije i za one koji nisu profesionalci?

– Datum početka snimanja nije određen. Treba prvo završiti s potpisivanjem svih ugovora, odraditi castinge i tek onda možemo odrediti točan datum.
Priliku će imati svi koji to žele, veliki broj statista će nam biti potreban i svi oni koji žele nastaviti surađivati imaju otvorena vrata.

Kako se bračni par Perić u zadnjih godinu dana nosi sa svojevrsnom popularnošću? Dalo vas se često vidjeti na tv ekranima, čuti o vama s radio postaja te čitati po novinama i portalima.

– To je stvar koju ovaj oblik javnoga djelovanja nosi sa sobom i za sad je jako dobro. Mediji su prema nama korektni, a i mi nastojimo biti takvi prema njima.

Na osnovu svega što ste do sad uradili, je li ovo vaš životni put? 

– Definitivno je da nas ovo čini sretnima i da ćemo ovo nastaviti raditi.

Kakvi su dugoročni planovi Studija Perić?

– Cilj je za svaki novi projekt dignuti letvicu. Sad je prioritet Diva, a što će dalje biti ostaje nam za vidjeti.  Možemo samo i ovom prilikom zahvaliti svima koji su na bilo koji način doprinijeli ostvarenju ovih ciljeva i pozvati sve one koji žele i mogu surađivati da se jave i da ćemo naći zajednički jezik i biti okupljeni oko jednoga zajedničkog cilja.

Domagoj Jerlagić/Tomislavcity.com

Hrabra i lijepa mučenica Diva Grabovčeva živi u srcima Hrvata

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Zoran Erceg na splitsku povorku homoseksualaca došao ‘provocirati’ u majici Crvene zvezde

Objavljeno

na

Objavio

Foto: dalmacijadanas.hr

Na devetoj splitskoj paradi homoseksualaca pojavio se i Zoran Erceg i to u majici Crvene zvezde, na čijoj je poleđini pisalo “Aleksandar Kralj”, inače je to vaterpolist koji je prije četiri mjeseca skočio sa splitske Rive u more bježeći od napadača.

Smatram da kao građanin Splita imam građansku dužnost da podržim ljude kojima su ugrožena ljudska prava jer i meni kao invalidu su ugrožena u nekom drugom dijelu moja ljudska prava. Svi ljudi koji budu čitali ovu izjavu su pripadnici neke manjine kojoj su ugrožena ljudska prava. Da li su to samohrane majke, djeca bez roditeljske skrbi… Svi mi pripadamo nekoj skupini kojoj su ugrožena ljudska prava. Ovo je majica momka koji je potjeran od splitskih huligana, od vaterpolista koji je bačen u more. Mi imamo problem sa sobom. Sutra će to biti građani Zagreba, pa Šibenika i to samo zato što ne navijaju za neki drugi klub”, rekao je Erceg, prenosi Dalmacija Danas.

Zoran Erceg kontroverzni je splitski snimatelj u zadnje vrijeme poznat po zabrani pristupa Tuđmanovom spomeniku nakon incidenta koji je izazvao na otkrivanju istoga.

Ranije je rekao NE prosvjedu u Savskoj 66 , nakon što je na Facebooku pokrenuo stranicu ‘DOSTA JE – Stop agresiji šatordžija iz Savske’, koja se internetskim žargonom može okarakterizirati kao ‘Hate group’ (stranice na kojima se okupljaju članovi s primarnom svrhom promicanja mržnje, neprijateljstva i zlobe protiv pripadnika druge rase, vjere, invalidnosti, seksualne orijentacije, ili nacionalnosti/nacionalnog podrijetla a koji se razlikuje od onog od članova organizacije).

Njegove fotografije snimanja Ratka Mladića i aktivnosti kninskog korpusa kružile su internetom.

Na fotografijama iz 1991. godine jasno se vidi kako je Herceg snimao dogovoreni pregovarački sastanak Mladića s jedne i hrvatskih snaga s druge strane predvođenih Nikolom Vukošićem, tadašnjim zapovjednikom hrvatskih redarstvenih snaga i Josipom Jurasom članom Kriznog stožera.

Hrvatske kamere pri tom su tajno najprije zabilježile dolazak Ratka Mladića u “kampanjoli” kao i snimatelja Zorana Ercega koji se s njim osobno dovezao te iz vozila izvukao kameru i snimao cijeli događaj.

“Kada sam došao u Knin, tražio sam dozvolu za snimanje aktivnosti kninskog korpusa i dobio je”, prepričao je Erceg na više portala te naglasio kako mu je pri tom Ratko Mladić kazao: “Je li ustašo, hoćeš li ići sa mnom da vidiš što ja radim s tvojima”, te dodao da u skradinskom zaleđu ima grupu ustaša koje su opkolili i da ide s njim vidjeti kako će ih srediti. Radilo se o Velikoj Glavi gdje su hrvatski branitelji u pokušaja neprijateljskoga proboja postavili uspješnu crtu obrane koja ih je od agresora dijelila jedva 70 metara i do Oluje je bila jedna od najtežih kota bojišnice u cjelokupnom Domovinskom ratu. U opisu te snimateljske epizode, Erceg danas tvrdi kako se dolaskom na položaj našao u neugodnoj situaciji s okupirane strane i da je “ispalo” da je Mladićev snimatelj.

Pritom evocira kako je tada napravio fatalnu pogrješku jer kasetu s materijalom nije predao nekome od kolega iz šibenskog ili splitskog dopisništva, te da mu je istu po povratku u Knin oduzeo Mladić s opaskom da se sutra vrati po nju nakon čega je iz Knina po njegovom daljnjem opisu istjeran hicima iz vatrenog oružja i da je živu glavu spasio bježeći u Renaultu 4, pod paljbom kojim je upravljao skoro u ležećem položaju.

Po povratku u Knin gdje je ostavio svoju Renault četvorku, Mladić mu je rekao da mu da kazetu da je pregleda te da se sutra vrati po nju.

“Rekao sam mu da je odmah pogleda, njegovi tjelohranitelji su mi stavili cijev uz glavu. Krenuo sam prema Splitu, kada su na mene otvorili paljbu. Vozio sam ležeći, virio sam da vidim kuda vozim”, prisjeća je. U Knin se drugog dana nije vratio.

Erceg je više puta naglasio da je prošao niz ratišta te istaknuo kako je dva puta ranjen u Hrvatskoj, a da mu je ranjavanje u Sarajevu bilo gotovo fatalno s posljedicom, jednom tvrdi 80 % a potom 50 % ustanovljenog invaliditeta. Po informacijama iz Registra branitelja Zoran Erceg rođen u Kninu 1959. u borbenom sektoru Ministarstva obrane proveo je 18 mjeseci (546 dana).

Aktivnosti u Dalmatinskoj akciji

Oštro je napao braniteljske udruge koje su se suprotstavile tome da se jedna ulica u Splitu nazove “Prvog partizanskog odreda”, a za rata je bio, nakon ranjavanja, dopredsjednik separatističke Dalmatinske akcije koju je Vrhovni sud 2000. godine oslobodio optužbi za teroristički čin – postavljanje eksploziva u vlastite prostorije u središtu Splita.

Uz njegovo ime veže se i humanitarna afera prema kojoj nije izvršio potpunu primopredaju sakupljenih donacija. Više možete pročitati ovdje.

Također, bile su razne kontroverzije vezane uz ranjavanje Ercega jer je često sniman sa štakama iako vrlo dobro hoda i bez njih, planinari po Mosoru i snima iz helikoptera u ekstremnim uvjetima.

Na stranicama Ercegove Fotoakademije moglo se vidjeti niz video zapisa u kojima je bez problema hodao bez štaka i pomagala.

Đuri Glogoškome predbacivao je zloporabu branitelja “Kada bih sebično vodio računa samo o svojim materijalnim interesima, ja bih sada bio sa Đurom i bio bih s drugim braniteljima u šatoru jer kad bi se oni izborili za ovo što žele, bilo bi mi u materijalnom smislu bolje. Moramo se izdignuti iznad vlastitih interesa i boriti se za ono što smo se borili u ratu, a to je demokratska, tolerantna, slobodna, ravnopravna Hrvatska u kojoj će se poštivati ustavno-pravni poredak, a ne da mi zbog naših interesa rušimo cijelu državu. Nismo se za to borili niti su zato poginuli naši prijatelji”, moralizirao je ranije Erceg.

“Glogoški je pojasnio kako nije u Savskoj 66 zbog materijalnih interesa. “Meni je osigurana egzistencija, hrvatska država mi je osigurala egzistenciju, osigurala mi je stambeno pitanje, ne tražim više ništa za sebe od ovoga što imam. Ovdje smo zbog ljudi, kao što je gospodin Erceg, koji imaju probleme s institucijama ove države. Žao mi je što gospodin Erceg nije prvo došao u šator da nas upozna koji su to njegovi problemi kao i tisuće onih drugih koji su nas upoznali sa svojim problemima”, odgovorio mu je Glogoški.

“Ako je za hrvatsku državu problem 460 i nešto ratnih invalida prve skupine, mi ćemo se odreći svojih prava”, rekao je Glogoški.

Ercega se nitko ne sjeća kao člana postrojbe

Na taj Ercegov nastup i moraliziranje Glogoškome reagirala je Udruga branitelja Dubrovnika.

Udruga branitelja Dubrovnika demantirala je navode Zorana Ercega da je bio pripadnik Odreda naoružanih brodova, “nitko ga se ne sjeća kao člana te postrojbe, nema ga u popisu branitelja grada, a optužuju ga i za otuđenje video zapisa obrane Dubrovnika”, reagirala je udruga priopćenjem koje potpisuje predsjednik Izvršnog odbora Udruge branitelja Dubrovnika profesor Marko Mujan:

“Potaknuta sinoćnjom emisijom na Al Jazeera televiziji, u kojoj su gostovali predsjednik Udruge stopostotnih ratnih vojnih invalida Đuro Glogoški i samo prozvani protu prosvjednik i branitelj Zoran Erceg, Udruga branitelja Dubrovnika odlučila je reagirati i pozvati institucije pravne države da istraže ratni put i okolnosti ranjavanja navodnog branitelja.

Naime, Udruga branitelja Dubrovnika, tragom izjave Zorana Ercega da je tijekom Domovinskog rata i obrane Dubrovnika bio pripadnik Odreda naoružanih brodova, stupila je u kontakt sa Joškom Koprivecom i Rudijem Butkovićem, pripadnicima navedene postrojbe.

Prema izjavi Rudija Butkovića, jednog od osnivača ONB-a, Zoran Erceg nikada nije bio pripadnik te časne i proslavljene postrojbe, ali je ostao upamćen kao navodni snimatelj, koji je u nedostatku vlastitih posudio video zapise pripadnika ONB-a koje nikada nije vratio.

Nakon više nego uspješnog djelovanja te održavanja Dubrovnika na životu, kao svojevrsna žila kucavica, a zbog prestanka opsade Dubrovnika, dana 31. prosinca 1992. godine Odred naoružanih brodova je raspušten.

Tijekom djelovanja ove postrojbe kroz nju je prošlo 118 pripadnika, a na odluci o raspuštanju su potpisi Rudija Butkovića, generala Nojka Marinovića i pokojnog pukovnika Aljoše Nikolića. Među tih 118 pripadnika nema imena Zorana Ercega, pa je očito, a i vrlo lako provjerljivo, da isti nikada nije bio pripadnik te postrojbe te da je svjesno lagao hrvatsku javnost.

U istoj emisiji Zoran Erceg je spominjao svoje ranjavanje no ni Joško Koprivec ni Rudi Butković nemaju nikakva saznanja o tom navodnom ranjavanju. Zbog svega navedenog pozivamo institucije pravne države da preispitaju ratni put navodnog branitelja Zorana Ercega, a sve zbog vjerojatnosti da je u navedenom dijelu taj ratni put moguće lažiran.

Zoran Erceg je javno, pred televizijskim kamerama, lagao hrvatskoj javnosti, pa postoji vjerojatnost da je uporište za svoje laži imao u možebitnoj lažiranoj dokumentaciji o pripadnosti različitim postrojbama.”, zaključuje se u priopćenju Udruge branitelja Dubrovnik.

(Dalmacija danas / narod.hr)

 

Mladen Pavković: Zoran Erceg nije ništa drugo nego srbijansko-četnički provokator

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

U Moskvi predstavljeno rusko izdanje knjige Zlatka Dalića ‘Rusija naših snova’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Rusko izdanje knjige Zlatka Dalića “Rusija naših snova“ predstavljeno je u petak u Moskvi, na dan kada je prije godinu dana počelo Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji, na kojemu je hrvatska nogometna reprezentacija, predvođena izbornikom Dalićem, ostvarila povijesni uspjeh.

U povodu Dana državnosti Republike Hrvatske, a s ciljem pozicioniranja Hrvatske na gospodarskoj i turističkoj mapi svijeta, Podravka, kojoj je Dalić brend ambasador, u Moskvi je priredila prigodan program uz promociju, te u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji i Hrvatskom turističkom zajednicom, okupila brojne uzvanike, među kojima je bio i izbornik ruske reprezentacije Stanislav Čerčesov.

Zlatko Dalić je tom prigodom rekao kako mu je bio poseban osjećaj doći u Rusiju i osvježiti sjećanja na veličanstven uspjeh, a veseli ga što je njegova knjiga sada dostupna i na ruskom jeziku kao “zahvala ruskom narodu na gostoprimstvu i svim lijepim trenucima koje nikada nećemo zaboraviti.“

Predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar podsjetio je na više od 50 godina dugu vezu Podravke i Rusije. “Sve je započelo s Vegetom, a danas su na stolovima naših potrošača u Rusiji omiljeni i brojni drugi naši proizvodi”, napomenuo je.

Iz Podravke je priopćeno kako su na promociji bili i Mario Zorko, glavni urednik Sportskih novosti koje su objavile knjigu, bivši Vatreni Stipe Pletikosa i Ivica Olić koji su dio svoje karijere proveli u Rusiji, Tomislav Car, veleposlanik Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji Tomislav Car, a na svečanosti je nastupio Petar Grašo.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari