Pratite nas

Vijesti

Nakon referenduma za Krim više ništa neće biti isto

Objavljeno

na

Od nedjelje za Krim više ništa neće biti isto. Referendumska pitanja su takva da ne ostavljaju prostor za zadržavanje statusa quo. I zapadne sile očekuju da će se stanovnici Krima izjasniti za pripajanje Rusiji.

Krim je dugo igračka velikih sila. Taj poluotok površine 26.200 četvornih kilometara otprilike kao Sicilija ili pola Hrvatske jedino je područje Ukrajine u kojoj su većina stanovnika Rusi. Od dva milijuna njih je 58,5 posto, Ukrajinaca 24,4 posto i Krimskih Tatara 12,1 posto. Dio Ukrajine postao je prije 60 godina, a ruska je mornarica tamo već 230 godina.

‘Njegova važnost za Rusiju ogleda se u činjenici da se tamo nalazi njezina najvažnija crnomorska luka Sevatsapolj. I s druge strane, Rusija preko Krima pokazuje svoje zube zapadu jer pokazuje da je taj postsovjetski prostor njezino interesno područje u kojem ne dopušta zapadu ni politički, a pogotovo ne vojni pristup. Takva situacija, ako se ponovi u nekoj drugoj postsovjestkoj zemlji, vjerojatno će Rusija isto tako oštro reagirati’, objasnio je Davor Boban s Fakulteta političkih znanosti.

Kijev je naredio mobilizaciju, formiraju nacionalnu gardu. Ali su njihove snage slabije od ruskih. Rusi imaju 845 tisuća vojnika – treću vojsku na svijetu. Ukrajina 130 tisuća vojnika. A sličan je odnos i kada se govori o vojnim proračunima. Prošle godine Rusija je na vojsku potrošila 68 milijardi i 200 milijuna američkih dolara, a Ukrajina dvije milijarde i 400 milijuna.

‘I same ukrajinske vlasti priznaju da nemaju nikakve vojne snage kojima bi mogle povratiti to područje. Kad se jednom krimskom stanovništvu da mogućnost da se priključi Rusiji vjerojatno više nema povratka natrag’, kaže Boban.

Na referendumu su dva pitanja“Jeste li za uključivanje Krima u Rusku Federaciju kao federalnog subjekta?” i “Jeste li za obnovu krimskog ustava iz 1992. i statusa Krima kao dijela Ukrajine?”, što opet znači neovisnost Krima.

‘Refrendum će vjerojatno biti pozitivan jer su referendumska pitanja bila postavljena tako da i jedno i drugo zapravo sugeriraju neovisnost Krima i izlazak iz sastava Ukrajine’, kaže Boban.

Pravo glasa na referendumu ima milijun i pol birača, bit će otvoreno 1.500 birališta, a za valjanost referenduma potreban je veći odaziv od 50 posto.

dnevnik.hr/foto:mondo.rs

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Haški sud proglasio Ratka Mladića krivim i osudio ga na DOŽIVOTNI zatvor!

Objavljeno

na

Objavio

Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu donio je nepravomoćnu presudu Ratku Mladiću i odredio mu doživotnu kaznu zatvora za Ratka Mladića.

Ratni zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić, osoba čije je ime postalo sinonimom za najteže ratne zločine počinjene na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, konačno se danas suočio s pravdom na koju se čekalo više od dva desetljeća.

Haški sud proglasio ga je, između ostalim, krivim za genocid te osudio na doživotnu kaznu zatvora.

Raspravno vijeće Haškoga suda u utorak je proglasilo krivim zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića krivim za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti u BiH te ga osudio na doživotnu kaznu zatvora

 

Mladić je proglašen krivim za deset od 11 točaka optužnice. Oslobođen je odgovornosti za prvu točku koja ga je teretila za genocid u šest općina istočne BiH jer je vijeće utvrdilo da zločini počinjeni u tim općinama ne predstavljaju genocid. Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, za progon, istrebljenje, ubojstva, deportacije i nečovječna djela kao zločine protiv čovječnosti te za ubojstva, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje pripadnika UN-a za taoce kao ratne zločine. Zločini su se događali na području BiH od 1992. do 1995.


Ratko Mladić je zbog ometanja postupka izbačen iz sudnice. Pogledajte trenutak izbacivanja Ratka Mladića iz sudnice:

 

General Rahim Ademi: Mladićev veliki vojni poraz kod Šibenika

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari