Pratite nas

Naši u svijetu

Napad na članicu NATO-a je napad na sve nas

Objavljeno

na

Američki predsjednik Barack Obama osudio je u srijedu u Varšavi rusku agresiju na Ukrajinu, te je ponovno dao potporu istočnoeuropskim saveznicima, za koje je rekao da “nikada neće ostati sami”.

U govoru na središnjem varšavkom trgu pred Kraljevskim dvorcem, povodom proslave 25. godina od prvih slobodnih izbora u Poljskoj, ali i u cijeloj istočnoj Europi, Obama je kazao da je poljska borba protiv okupacije i tiranije slična današnjim ukrajinskim težnjama.
“Nećemo prihvatiti rusku okupaciju Krima ili njezino kršenje suvereniteta Ukrajine”, rekao je Obama. “Ruska agresija na Ukrajinu govori nam da naše slobodne zamlje ne mogu biti spokojne u težnji za vizijom koju dijelimo – Europom koja je potpuna slobodna i mirna”.
“Možemo li dopustiti da mračne taktike 20. stoljeća obilježe i ovo novo stoljeće”, upitao se američki predsjednik, dodajući da velike zemlje ne smiju maltretirati male ni nametati im svoju volju.
Obama je rekao da je danas u Varšavi kako bi dao potporu poljskoj sigurnosti, te je naglasio da je Poljska jedan od američkih “najjačih i najbližih saveznika”.
“Danas sam došao ovdje u ime Sjedinjenih Država i NATO saveza kako bih potvdio našu potporu poljskoj sigurnosti. Članak 5 je jasan, napad na jednu članicu je napad na sve”, rekao je.
“Svaka članica NATO-a bit će obranjena ali svaka mora ponijeti i svoj dio odgovornsti”, naglasio je američki predsjednik. “Imamo obvezu štititi vaš teritorijalni integritet i to ćemo i učiniti. Poljska nikada neće biti napuštena… kao ni Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska…”,obećao je Obama.
Dodao je da nije riječ o prijetnji drugima, već obećanju da će se braniti “naš teritorij i teritorij naših prijatelja”.
Obama je rekao da slobodni svijet mora stati uz one koji žele slobodu, kao što su je nekad željeli Poljaci i ostvarili ju.
“Danas stojimo ovdje kako bismo potvrdili da ljudi trebaju sami odlučivati o svojoj sudbini, a to uključuje i Ukrajinu. Ukrajina mora biti slobodna izabrati sama svoju budućnost”, rekao je Obama na proslavi na kojoj se okupio cijeli poljski državni vrh, desetak predsjednika bivših komunističkih zemalja, među kojima i hrvatski predsjednik Ivo Josipović, kao i novoizabrani ukrajinski predsjednik Petro Porošenko s kojim se Obama sastao tijekom jutra.
“Danas prije 25 godina svjedočili smo onome što se činilo nemogućim”, rekao je američki predsjednik. “Izborima na kojima su prvi puta ljudi u istočnom bloku zaista mogli birati… To je bio početak kraja komunizma, ne samo u ovoj zemlji nego u cijeloj Europi. Snimke iz tog doba ostale su u našoj kolektivnoj svijesti”, rekao je.
Poljski predsjednik Bronislaw Komorowski govorio je o poljskom putu tranzicije od komunizma do danas te izrazio zahvalnost svima koji su u tome pomogli.
“Želim zahvaliti onima koji su nam pomogli u postizanju slobode… onima koji žive u slobodnom svijetu a koji su nas razumjeli, među ostalima nam pomogli i na našem putu u EU i NATO. Želim zahvaliti svim ljudima koji su razumjeli našu borbu za slobodu idemokraciju”, rekao je Komorowski.
Obama je te događaje u Poljskoj usporedio s današnjima u Ukrajini. “Ukrajina zaslužuje ono što danas ovdje slavimo”, kazao je.
Američki je predsjendik govorom na središnjoj proslavi 25 godina slobode završio posjet Poljskoj te europsku turneju nastavlja u Bruxellesu na sastanku skupine G7.
Hina/kamenjar.com

facebook komentari

Kultura

Ovdje je na zrnu Očenaša zakucalo srce Domovine…

Objavljeno

na

Objavio

Misli jedne mlade djevojke iz hrvatske dijaspore

 
Danas, kao i svake godine 18.11. prisjećamo se žrtve grada Vukovara. Svi mi  danas se sjetimo izraziti naše suosjećanje s patnjom onih koji tu bol nose i svaki drugi dan u godini i to već 26 godina.
 
No na današnji dan svi dišemo istim ponosom i domoljubljem. Svi zajedno osjećamo bol i tugu zbog naših dragih poginulih branitelja, ubijenih i progonjenih stanovnika Vukovara, kćeri i sinova, majki i očeva, baka i djedova, braće i sestara…
 
Srca nam se stežu pri govorima Siniše Glavaševića i svi se sjećamo tog strašnog zločina koji je počinjen nad hrvatskim narodom. Danas se sjećamo. A sutra? Doći će sutrašnji dan i opet će se zaborav koji nam se nameće ušuljati u svakodnevnicu. Pravda i istina opet će čekati godinu dana da je se prisjetimo. Pravit ćemo se da se ništa nije dogodilo.
 
Ne postoje naši dragi i hrabri branitelji, ne postoje žrtve, ne postoje nepronađena zaklana tijela!
 
Dogodio se samo papir i sporazum. A dogodile su se i kuće i slobode i radna mjesta onih koji su za te zločine trebali odgovarati.
 
Zaborav na Vukovar  zaborav je identiteta,  povijesti, branitelja i njihovih obitelji. Vrijeme je da svi uništeni i oskvrnjeni Domovinskim ratom dožive pravdu i utjehu prije nego im nada umine.
 Mi danas nismo svjesni koliko smo sretni što imamo svoju Domovinu. Što možemo slobodno i bez straha reći da smo Hrvati i da volimo naše i poštujemo tuđe.
 Neka današnji dan ostavi malo gorčine i težine da nas podsjeti i da nas bude dovoljno sram što tako bahato životarimo.
 
 Pitamo se ima li smisla, ima li nade.
 
 Ja znam da većina nas koji smo sudjelovali na susretu hrvatske katoličke mladeži u Vukovaru može posvjedočiti da ima smisla! Sve što su ljudi prošli i proživjeli u tom gradu i naši hrabri branitelji. Ima smisla! Jer mi smo ta Hrvatska za koju su se oni borili, za koju su dali život.
 
Kaže se: naša osveta bit će osmjeh naše djece.
 
Prisjetimo se sada te strašne godine 1991… Sjetimo se kolone stanovnika koji su tako hrabro ostali do kraja u svom gradu. Sjetimo se njihovih suza, njihove patnje i boli.
 
I sada se sjetimo mladeži koja je 30. travnja 2017 sa memorijalnog groblja pješačila u koloni do dvorca Eltz gdje se održalo euharistijsko misno slavlje. To je bila kolona nasmijane, vesele mladeži puna nade i vjere. Cijelim se putem pjevalo, molilo i slavilo Krista! Bio je to susret sa živim Isusom, tajnom Njegove ljubavi i žrtve za nas. Ta mladež je nada Hrvatske koju su sanjali svi koji su iz ljubavi prema domovini žrtvovali svoje živote, da bi mi danas mogli uživati u slobodi.
 
Nama je jasno, da nismo bili u običnom gradu nego u gradu žrtve, u gradu heroja! I zato budimo i mi turbo vod i gradimo tu našu voljenu domovinu.
 
Volimo tu našu grudu! Kopati ćemo po njoj, hraniti se njome i blagoslivljati ju!
 
Krist je naša nada i mi smo vjera živa! Isuse povedi me svojim putem, vrati me mojem domu. Za Hrvatskom mi srce žudi. Evo me Gospodine, mene pošalji.
 
Zapamtite Vukovar! Danas, sutra, zauvijek.
 
 
Magdalena Ivošević
studentica
Frankfurt am Main, 18.11.2017.

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Projekt Korijeni – u povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. – povezivanje škola u Vukovaru, Širokom Brijegu i Chicagu

Objavljeno

na

Objavio

U subotu, 18. studenog 2017. u 17,00 sati, povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godineu Osnovnoj školi Dragutin Tadijanović u Vukovaru održati će se videokonferencija u okviru pilot projekta suradnje osnovnih škola Dragutin Tadijanović iz Vukovara, Prve osnovne škole Široki Brijeg i Hrvatske škole Kardinal Stepinac Chicago pri župi Sv. Jeronima u Chicagu te Hrvatske škole pri Hrvatskom kulturnom centru Chicago (Projekt  Korijeni).

Videokonferencija će trajati ukupno 45 minuta te je osim javljanja učenika, učitelja i ravnatelja škole predviđeno i obraćanje državnog tajnika Zvonka Milasa.

Održavanje videokonferencije upravo tog dana naglašava zajedništvo hrvatskog naroda, posebice Hrvata iz BiH i iseljeništva, u Domovinskom ratu, ali i u budućnosti, kroz najmlađe generacije.

Cilj projekta Korijeni, pokrenutog u rujnu 2017., kojeg organizira Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, jačanje je povezanosti i suradnje škola koje pohađaju Hrvati izvan RH sa školama u RH kroz:

  • međusobno upoznavanje i zbližavanje djece iz RH, BiH i iseljeništva u osnovnoškolskoj dobi, radi jačanja svijesti o nedjeljivosti hrvatskog naroda i poticanja njegovog zajedništva, ali i  svladavanja komunikacijskih barijera između Hrvata u RH i izvan nje, poglavito među najmlađim generacijama,
  • podršku jačanju hrvatskog identiteta u BiH i iseljeništvu osnaživanjem veza s Hrvatskom kroz njegovanje hrvatskog identiteta, povijesti, tradicije, kulture na razini primjerenoj dječjoj dobi (s napomenom da se u BiH posljednjih godina intenzivno provodi bratimljenje s turskim školama),
  • pružanje kontinuirane podrške iz RH hrvatskim školama u inozemstvu u kojima volonteri (u pravilu bez potrebnih pedagoških kompetencija) podučavaju djecu hrvatski jezik i kojima će konačno biti pružena institucionalna podrška (Ministarstvo znanosti i obrazovanje sljedeće školske godine planira slanje učitelja u SAD, Kanadu i Australiju),
  • stvaranje platforme za kasnija formalna (na razini udruga/institucija) i neformalna (pojedinci) obrazovna, znanstvena, gospodarska umrežavanja.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari