Pratite nas

Iz Svijeta

Napad na prijestolnicu ‘kalifata’: Tu su gotovo svi borci iz BiH i ostalih zemalja bivše Jugoslavije

Objavljeno

na

Sirijska vojska uz potporu boraca libanonskog Hezbollaha i iranske revolucionarne garde uspješno provode vojnu kampanju za oslobađanje grada Al-Mayadina, istočno od Deir Ez-Zora u dolini rijeke Eufrat,  treće po redu prijestolnice ”kalifata” u Siriji, nakon što se vodstvo terorističke organizacije Islamske države povukao iz Rake i Deir Ez-Zora.

Osim simbolične vrijednosti kao, glavni grad kalifata, Al-Mayadin je važan, jer snage koje će kontrolirati ovim područjem istovremeno će imati otvoren put za zauzimanje najvećih sirijskih naftnih polja Al-Omar. Grad Al-Mayadin je specifičan po tome što se u njemu nalaze, uz ostale strane borce, gotovi svi borci iz BiH te ostalih zemalja bivše Jugoslavije.

U tom gradu nalazi se sedam osoba koje imaju hrvatsko državljanstvo: njih šestorica imaju dvojno državljanstvo i nikada nisu trajno živjeli u Hrvatskoj, dok samo jedna osoba posjeduje isključivo hrvatsko državljanstvo, 30-godišnja Dora Bilić, čija je aktivnost, prema nedavno objavljenom izvješću Sigurnosno-obavještajne agencije, SOA-e, prije nekoliko godina uočena u gradu Raki, tadašnjem snažnom uporištu snaga Islamske države, gdje se nalazila sa suprugom, državljaninom BiH koji se pridružio snagama ISIL-a.

Prema izvještaju sirijske sigurnosne službe, Dora se s djecom danas nalazi upravo u gradu Al- Mayadin. Prema neslužbenim informacijama, Dorin muž, Senad Avdić, poginuo je u borbama nakon čega se ona ponovno udala za jednog od pripadnika terorističke organizacije Islamske države.

Prema ranijem izvješću SOA-e, Dora  i njezin muž su u Raki 2014. i ranjeni, u napadima koalicijskih zrakoplova koji su bombardirali položaje ISIL-a. Međutim, prema izvještaju sirijske službe Senad Avdić u tom je napadu i poginuo. Iako se u posljednjih mjesec dana, prema izvorima zapadnih obavještajnih službi, više od 300 džihadista iz Rake i Deir Ez-Zora preko Turske vratilo u zemlje EU, ali i u BiH, veliki broj njih ostao je u gradu Al-Mayadinu koje je posljednje veliko uporište stranih boraca, a najviše s područja bivše Jugoslavije i zemalja Balkana.

U međuvremenu, predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan  najavio je početak nove akcije prema sirijskom gradu Idlibu. Rekao je kako akciju trenutno vodi  Oslobodilačka vojska Sirije, koju Zapad smatra umjerenom opozicijom, te da turski vojnici još uvijek nisu na tom području. Turska vojska kreće u Idlib kako bi osigurala provođenje sporazuma o takozvanim zonama deeskalacije, koje su na mirovnim pregovorima u Astani dogovorene između Sirije, Rusije, Turske i Irana.

Veliki broj sirijskih pobunjeničkih grupa, među kojima su AL Nusra Front i Ahrar Al Sham, odbili su mirovni plan, za koji su se Rusija, Turska i Iran obavezali na kontrolu provođenja.

Danas je provincija Idlib postala glavno uporište radikalnih islamističkih skupina u Siriji i bez njegovog uništenja neće biti nikakav mir u Siriji. S toga su , Rusija, Iran i Turska dogovorili kako će slobodna sirijske vojska krenuti u ofenzivu protiv tih radikalnih skupina. Oni će iz zraka će imati potporu ruskih zračnih snaga, a na kopnu turskog topništva. Zbog toga je Erdogan boravio u turskom gradu Afyonkarahisaru, gdje je u svom obraćanju kazao kako je počela nova akcija za uspostavljanje sigurnosti u sirijskom gradu Idlibu.

“Nakon prostora koji smo u našoj regiji otvorili ofenzivom ‘Štit Eufrata’, sada vršimo napore kako bi jednim novim korakom uspostavili sigurnost i u gradu Idlibu. Tako primjera radi danas u Idlibu imamo jednu ozbiljnu akciju i to ćemo nastaviti”, poručio je Erdogan.

Prema informacijama koje dolaze iz provincije Idlib, turska vojska je razmijenila vatru s pripadnicima militanata Al-Qaide iz Sirije, na granici u provinciji Idlib, Do sukoba je došlo dan nakon što je Ankara priopćila da je njihova operacija u ovom području neizbježna.

Hasan Haidar Diab/VečernjiList

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Mark Zuckerberg: Društvene mreže ne bi smjele biti ‘arbitri istine’

Objavljeno

na

Objavio

Šef Facebooka Mark Zuckerberg u četvrtak je kazao da se društvene mreže ne bi smjele postaviti kao čuvari političkog govora na internetu, iznijevši mišljenje o najavi predsjednika Donalda Trumpa da će regulirati tvrtke poput Twittera, Facebooka i Googlea zbog pristranosti i cenzure.

“Ne mislim da bi Facebook, ili internetske platforme općenito, trebale biti arbitri istine”, rekao je Zuckerberg u razgovoru za CNBC i nazvao to “opasnom linijom”.

Trump se obrušio na Twitter nakon što je u srijedu kasno navečer osnivač Twittera Jack Dorsey intervenirao na tvit u kojem se predsjednik protivi glasanju pisanim putem, navodeći da će tvrtka ukazivati na “netočne ili sporne informacije generalno o izborima”, ističući da je namjera povezati točke sukobljenih izjava i ukazati na spornu informaciju kako bi ljudi mogli sami prosuditi.

Twitter je uz Trumpov tvit dodao upozorenje kako je potrebno provjeriti činjenice uz njegove navedene tvrdnje, koje po mnogima nisu bile istinite

Zuckerberg je kazao da Facebook, kada je u pitanju politički govor, “ne želi određivati što je točno ili netočno”, ali da njegova kompanija ima svoje granice i ne dozvoljava lažne medicinske informacije, obeshrabrivanje izlaska na birališta ili obmane i prijevare.

“Postoje granice i mi ćemo ih se držati, ali općenito govoreći, želite omogućiti što širi raspon mišljenja i osebujne razlike u političkom govoru”, istaknuo je Zuckerberg.

Američki predsjednik Trump najavio je reviziju zakona koji društvene mreže Twitter, Facebook i Alphabetov Google štiti od odgovornosti za sadržaje koje objavljuju njihovi korisnici te kani uvesti instrument zaštite od cenzure.

Trump je optužio društvene mreže za pristranost i kazao da “republikanci osjećaju da platforme društvenih medija u potpunosti guše konzervativne glasove”.

Da bi to mogao, Savezno povjerenstvo za komunikacije (FCC) mora predložiti i pojasniti propise odlomka 230 Zakona o normama komuniciranja, koji uvelike internetske platforme izuzima od pravne odgovornosti za sadržaje koje objavljuju njihovi korisnici.

S promjenama tog zakona tehnološke kompanije bi bile izložene sudskim tužbama.

Od FCC-a se sada traži da ispita bi li uređivanje sadržaja koje poduzimaju društvene mreže moglo rezultirati gubitkom pravne zaštite koju te kompanije uživaju prema članku 230.

Od savezne agencije se traži da preispita pribjegavaju li medijske platforme obmanjujućim sredstvima kako bi moderirale sadržaj i proturječe li te njihove prakse uvjetima poslovanja.

U prijedlogu izvršne uredbe također stoji da će Ured za digitalnu strategiju Bijele kuće ponovo uspostaviti instrumente koji će građanima omogućiti da prijave cenzuru na internetu. (Hina)

Trump najavio potpisivanje naloga vezano uz društvene mreže

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Specijalna policija raspoređena diljem Hong Konga, SAD pritišće Kinu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: AFP

Specijalna policija raspoređena je u četvrtak diljem Hong Konga dok vlasti raspravljaju o nacrtu zakona koji bi kriminalizirao nepoštivanje kineske himne, a Sjedinjene Države vrše pritisak na Kinu da ne zadire u građanske slobode.

U vrućoj raspravi o prijedlogu zakona, koji je postao novi poticaj za protuvladine nemire u poluautonomnom gradu, sukobili su se zastupnici u Zakonodavnom vijeću, čija sjednica je odgođena.

Policija je u srijedu uhitila 360 osoba, dok su tisuće ljudi prosvjedovale zbog zakona o himni i zakonu o nacionalnoj sigurnosti koje predlaže Kina, što je potaknulo uzbunu međunarodne zajednice vezano uz poštivanje sloboda u tom gradu.

Prosvjednici su do kasno navečer na ulicama zahtijevali neovisnost od Kine, tvrdeći da je to “sada jedini izlaz”.

Kineski parlament trebao bi u četvrtak donijeti odluku kojom se odobrava nastavak procedure donošenja zakona o sigurnosti usmjerenog protiv secesije, subverzije, terorizma i stranog uplitanja, za kojeg se očekuje da će biti donesen prije rujna.

Američki državni tajnik Mike Pompeo ocijenio je da Hong Kong više nema poseban status prema američkom zakonu, što bi mogao biti snažan udarac njegovu statusu velikog financijskog središta.

Pompeo istaknuo je da “ta katastrofalna odluka Kine samo posljednja na dugom popisu poteza koji temeljno potkapaju autonomiju i slobode Hong Konga i obećanja koje je sama Kina dala stanovnicima Hong Konga”.
“Potvrdio sam Kongresu da Hong Kong nema jednaki tretman. Uzevši u obzir činjenice na terenu, niti jedna razumna osoba ne može tvrditi da je Hong Kong zadržao visoki stupanj autonomije u odnosu na Kinu”, rekao je Pompeo.

U četvrtak bi se trebao razmatrati plan zakona o “nacionalnoj sigurnosti” u Hong Kongu, kojim se zabranjuje terorizam, secesija, subverzija i strano uplitanje. Kineski parlament trebao bi donijeti odluku kojom se odobrava nastavak procedure donošenja zakona, za kojeg se očekuje da će biti donesen prije rujna.

Sjedinjene Države i Kina sukobile su se oko Hong Konga u srijedu u Ujedinjenim narodima, nakon što je Kina odbila zahtjev Washingtona da se zbog pitanja novog zakonodavstva u Hong Kongu sastane Vijeće sigurnosti UN-a.

Tenzije između dvije zemlje već su snažno narasle zbog trgovinskih odnosa i pandemije koronavirusa te Južnokineskog mora.

Prosvjednici i prodemokratski političari u Hong Kongu navode da zakon o himni, koji određuje upotrebu i sviranje kineske nacionalne himne, predstavlja još jedan znak ubrzanog kineskog uplitanja. Očekuje se da će zakon o himni biti donesen u lipnju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari