Pratite nas

Vijesti

Napokon Njemačka prijetnja Hrvatskoj stigla u EU: Ne povučete li lex Perković, ostat ćete bez prava glasa u EU

Objavljeno

na

Rigorozan članak 7 Lisabonskog sporazuma, ‘osigurač za neposlušne’, dosad još nije primijenjen

Njemačka očekuje da Hrvatska povuče tzv. lex Perković. Bude li potrebno, treba razmišljati o aktiviranju članka 7 Lisabonskog sporazuma. Tako, doznajemo, glasi sažetak dopisa koji je iz njemačkog Bundestaga stigao u Europsku komisiju. Dosad je to najveći pritisak na Hrvatsku, a posebno je opasno i problematično spominjanje famoznog članka 7. U njemu, naime, stoji da se u slučaju kad neka država krši osnovne postulate EU, suspendiraju njezini glasovi u Bruxellesu. Time država gubi pravo odlučivanja i zapravo se blokira unutar EU. Dosad taj rigorozni članak, svojevrsni osigurač da države moraju poštovati osnovna prava i ne dovoditi u pitanje stabilnost Unije, nikada nije primijenjen.

Jasno upozorenje

Države su dosad nesuglasice s Europskom komisijom rješavale pregovorima, kompromisom i dogovorom, uvođenjem sankcija ili na sudu, primjerice, u slučaju Francuske koja je godinama kršila zajedničke zakone o ribarstvu te za to platila visoku kaznu. Taj je članak primijenjen samo za još jednu državu – Mađarsku i to kad je promjenama ustava duboko zagazila u kršenje ljudskih prava, kako su smatrali u Komisiji. Članak 7 krajnja je mjera koju ima Komisija.

Iako sigurno Europska komisija neće samo tako aktivirati blokadu, dopis iz Bundestaga jasno kaže da je Njemačka i te kako odlučna istjerati na čistac hrvatska petljanja s promjenama zakona kad je riječ o europskom uhidbenom nalogu. Promjenu Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, odnosno odredbe da se europski uhidbeni nalog može primjenjivati na kaznena djela počinjena samo nakon 7. kolovoza 2002. godine, Njemačka je otpočetka osuđivala.

No, ne samo ona. Kako se doznaje iz diplomatskih krugova, neki su veleposlanici u Zagrebu bili iznimno ljutiti. Nijedan veleposlanik iz EU ne gleda blagonaklono na jednostranu promjenu dogovorena Zakona te uvođenje iznimke koja se – u vrlo čudnoj koincidenciji – poklopila s dolaskom europskog uhidbenog naloga za Josipa Perkovića, kojega njemačko pravosuđe želi ispitati u vezi s ubojstvom Stjepana Đurekovića u toj državi. Uz kršenje preuzete pravne stečevine, što je prijestup koji se ne tolerira, mijenjanje zakona baš u to vrijeme neminovno povlači špekulacije i insinuacije o političkoj pozadini odluke hrvatske Vlade. Formalno, njemački političari ograđivali su se i ograđuju se oko uplitanja u rješavanje tog pitanja jer je, kako kažu, to stvar Europske komisije i Zagreba, no i prije se znalo da će pritiskati Bruxelles.

Znakovito je i da dopis dolazi iz Bundestaga (Donjeg doma parlamenta), što uklanja bilo kakve sumnje da je riječ o nekakvoj stranačkoj inicijativi. Pritisak i nezadovoljstvo Hrvatskom potpisuju sve stranke.

Iz ureda Viviane Reding, potpredsjednice Komisije i povjerenice za pravosuđe, kazali su nam kako je oformljena radna skupina pravnika čiji je zadatak bio detaljno proučiti hrvatski zakon te procijeniti koliko i u kojim dijelovima krši europske zakone. Istodobno, u Bruxellesu su se prije desetak dana vodile konzultacije s hrvatskom stranom o tzv. lex Perkoviću. Kako doznajemo, hrvatska strana je bila pozvana objasniti što se zakonom želi postići i zašto je mijenjan, ali i misli li ozbiljno kad je rekla da želi riješiti problem.

Odluka nakon odmora

Sugovornici iz Europske komisije nisu bili zadovoljni objašnjenjem, odnosno hrvatska strana nije uvjerila Komisiju da je promjena Zakona bila opravdana. Podsjetimo, Hrvatska se, kao i sve ostale članice, mora pridržavati potpisanog i zapisanog u pristupnom sporazumu. Ako se željelo nešto promijeniti, trebalo se to učiniti tijekom pregovora.

Tako je, primjerice, Hrvatska tražila i dobila neke iznimke ili prijelazna razdoblja, posebno u poljoprivredi i ribarstvu. Nakon konzultacija, doznaje se, Hrvatska je sve sklonija razmišljati o tome da povuče lex Perković. Predviđa se da će se konačna odluka, i u Zagrebu, a posebno u Bruxellesu, donijeti nakon završetka ljetnog odmora.

Miljenić nedostupan za komentar

Hrvatski ministar pravosuđa Orsat Miljenić jučer nije bio dostupan za komentar. No podsjetimo, od početka je branio promjenu zakona, no objašnjenja su bila različita iz dana u dan – od toga da Hrvatsku očekuje poplava uhidbenih naloga, do brige za hrvatske branitelje. Zanimljivo, dok je na oštro i upozoravajuće pismo potpredsjednice Europske komisije Viviane Reding ministar Miljenić odgovorio vrlo kratko da je Hrvatska spremna na razgovor i suradnju kako bi se otklonila bilo kakva mogućnost da hrvatski zakoni ne budu usklađeni s europskom pravnom stečevinom, istog je dana iz Ministarstva pravosuđa neslužbeno novinarima Večernjeg lista potvrđeno kako će ustrajati u tome da brane zakon i da nema ni govora o njegovoj promjeni ili povlačenju.

vecernji.ba

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Uhićenje Hamdije Abdića ‘Tigra’ samo alibi za pogrom hrvatskih branitelja

Objavljeno

na

Objavio

Pravi cilj pogroma hrvatskih branitelja u BiH, posebno sad nakon izricanja presude šestorci i potvrđivanja postojanja udruženog zločinačkog pothvata, je dovesti bh. Hrvate u situaciju da se nema tko pobuniti kad im konačno bude oduzimana konstitutivnost.

Nakon izricanja presude hercegbosanskoj šestorci te u iščekivanju posljedičnog pogroma hrvatskih branitelja u BiH, svjedočili smo trima slučajevima koji bi trebali pokazati navodnu nepristranost bh. pravosuđa, piše Jurica Gudelj Dnevnik.ba

Tako je na području Konjica uhićeno 13 Bošnjaka koji se sumnjiče za ratne zločine počinjene nad Srbima u toj općini, a potom i četvorica Srba za ratne zločine počinjene nad Bošnjacima Donjeg Vakufa. Jučer je, pak, u Bihaću uhićen Hamdija Abdić zvani Tigar koji se sumnjiči za ubojstvo generala HVO-a Vlade Šantića. Da je riječ o farsi govori činjenica da nije uhićen glavni čovjek tzv. ARBiH u Bihaću, zapovjednik 5. korpusa Atif Dudaković s kojim je general Šantić sjedio prije nego što je „odveden“.

Kako se bliže božićni blagdani, a time se rapidno povećava i mogućnost uhićenja hrvatskih branitelja, čini se kako bh. pravosuđe posljednje poteze vuče kako bi kasnije moglo kazati: „vidite da nismo selektivni, ne hapsimo samo Hrvate, pa priveli smo i 13 Bošnjaka iz Konjica, četvoricu Srba iz Mrkonjić Grada, pa čak i Hamdiju Tigra“.

Perfidna je to igra bh. pravosuđa koje kontroliraju bošnjačke političko-obavještajne strukture.

Pravi cilj pogroma hrvatskih branitelja u BiH, posebno sad nakon izricanja presude šestorci i potvrđivanja postojanja udruženog zločinačkog pothvata, je dovesti bh. Hrvate u situaciju da se nema tko pobuniti kad im konačno bude oduzimana konstitutivnost.

Hrvatima se danas konstitutivnost ne može tek tako oduzeti jer još uvijek postoji veliki broj pojedinaca i organizacija koji bi se tomu žestoko usprotivili. Zbog toga se taj proces i pretvorio u mrcvarenje. No, aktiviranjem stotina optužnica protiv vojnog i političkog rukovodstva bosanskohercegovačkih Hrvata iz posljednjeg rata, doći će do novog (i posljednjeg?) vala odlaska Hrvata iz BiH.

Hrvati s razlogom ne vjeruju bh. pravosuđu koje Hrvate sudi po jednom, strožem, a Bošnjake po drugom, blažem, kaznenom zakonu. To je upravo ono što bošnjačka struktura i želi postići: njima je upravo cilj da Hrvati napuštaju BiH, a ne da im se sudi u BiH. Oni, naime, ne žele da Hrvati odsluže svoje kazne i ostanu u BiH, jer bi tako dobili stotine osoba koje bi se sutra mogle pobuniti protiv velikobošnjačke hegemonije.

Puno je pametnije, rezoniraju bošnjačke strukture, Hrvatima zaprijetiti optužnicama, neke nepravedno osuditi i time poslati poruku svima ostalima: bježite odavde dok još možete!

U cijeloj toj igri Hrvati su potpuno nespremni, ljudi su prepušteni sami sebi, te zbog nepostojanja bilo kakve strukturalne pomoći, radije biraju napuštanje BiH, nego ulazak u kafkijanske procese koji mogu skončati samo onako kako je skončao i proces Slobodana Praljka u Haagu.

Hrvati danas moraju biti organizirani i suglasni oko osnovnih problema s kojima se kao narod suočavaju u BiH: ne smije biti pregovora o konstitutivnosti vlastitoga naroda i ne smije biti kompromisa o procesuiranju branitelja.

Bosna i Hercegovina kakvu danas imamo nije onakva država kakvu želimo. Ako se Hrvati u današnjoj BiH ne osjećaju sigurno i slobodno, čemu onda služi takva BiH? Hoće li Hrvati i dalje nastaviti graditi monstruma koji jede njihove ljude, ili će se možda posvetiti zaštiti vlastitoga naroda, a o BiH neka skrbe oni koji su ju pretvorili u ono što je danas: dvije države pod jednim krovom, jedna za Srbe a druga za Bošnjake u kojoj su Hrvati očigledni višak!

Jurica Gudelj Dnevnik.ba

Hamdija Abdić Tigar uhićen zbog ubojstva generala Vlade Šantića

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

UNATOČ KIŠI: Više od tisuću studenata predalo zahtjeve i tisuće potpisa za Hrvate u BiH!

Objavljeno

na

Objavio

Unatoč jakoj kiši danas je u Zagrebu na prosvjednom skupu u organizaciji hrvatskih studenata iz Hrvatske i BiH bilo prisutno više od 1 000 studenata.

Studenti s drugim građanima okupili su se u utorak 12. prosinca na Trgu bana Josipa Jelačića u 13 sati odakle su krenuli prema Trgu sv. Marka s glavnim transparentnom „S prijezirom odbacujemo vaše podaništvo“.

Nakon okupljanja na Markovom trgu, ispred Hrvatskog sabora, otpjevana je hrvatska himna te je održana minuta šutnje u čast svim poginulim i preminulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu te svim žrtvama rata.

Studenti su naglasili kako su se okupili i prije četiri godine na istom mjestu, samo nekoliko dana nakon prvostupanjske presude hercegbosanskoj šestorki, pod geslom „Još nije kasno!“. Ipak, kako su istaknuli, vlasti su zanemarivale vrlo važne činjenice, što je dovelo do smrti „čovjeka koji je s prijezirom odbacio laži, gledao na nepravdu i koji je prezirao nelogičnost i nerad dobrog dijela predstavnika njegovog naroda, za koji je na kraju i život dao!“

Studenti su uspjeli prikupiti preko 6000 potpisa za svoje zahtjeve koje su pročitali na skupu. Naglasili su kako ne žele dozvoliti da se „Hrvatska ponižava zbog sitnih interesa“ te da iznose konkretne zahtjeve kako bi se zaštitili sunarodnjaci u Bosni i Hercegovini, jer je vrijeme da dođe „do oštrog suprotstavljanja onima koji gaze ljudska, politička, ekonomska i sva ustavna prava Hrvata u Bosni i Hercegovini“.

Među potpisnicima našli su se i saborski zastupnici iz kluba zastupnika HDZ-a, Mosta, Hrasta, nezavisni zastupnici, HSS-a,  zastupnici Europskog parlamenta, generali HV-a i HVO-a, mnogi sveučilišni profesori, akademici i javni intelektualci.

Studente je u Hrvatski sabor, gdje je i službeno predana predstavka s potpisima, primilo izaslanstvo HDZ-a na čelu s Božom Ljubićem, Mosta na čelu s Božom Petrovom i drugima,  Hrasta na čelu s Hrvojem Zekanovićem, Neovisnih za Hrvatsku na čelu sa zastupnikom Željkom Glasnovićem te Ivicom Mišićem kao zastupnikom stranke Promijenimo Hrvatsku.

Na sastanku je, kako doznajemo, više puta naglašeno kako je za Hrvate u BiH važan konsenzus političkog Zagreba. Mladi su zastupnicima istaknuli kako žele da se zajedništvom nadiđe dnevna politika po pitanju Hrvata u BiH, a sudeći po podršci iz gotovo svih parlamentarnih stranaka, to su i uspjeli.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari