Pratite nas

Analiza

Napokon pravi HDZ ?!

Objavljeno

na

Što li je to nagnalo još uvijek aktualnog stanara na Pantovčaku da se počne baviti tako analitičkim poslom kao što je istraživanje javnog mnijenja, i to nakon što se zahvalio na uslugama svom glavnom analitičaru?

Istina, svojim se poslom tijekom cijelog, ne baš kratkog predsjednikovanja rijetko kad bavio, pa što ne bi sad i „jariće krstio“! Kako bi prikrio što (ni)je za mandata radio, sad će se, eto, moći pohvaliti da je barem nešto napravio u korist „ovog“, a ne susjednog i ne baš posve prijateljskog naroda, i još mu ponuditi obećanje kako ne će samo na tome stati. Izaberu li ga birači još jednom, ispunit će im, kaže, i preostale ponuđene im želje. A i vrijeme akcije je nesumnjivo pomno odabrano.

Pisamce predsjedniku Sabora poslano je neposredno prije početka neugodnog bavarskog procesa (ah, dodijavaju li te Švabe), a prezentacija rezultata istraživanja netom poslije. Srećom, ovaj put nije trebalo „hapsiti“ istaknute branitelje kako bi se „minhenski masakr sjekirom“ bacio u sjenu. Sada su,  da bi se prigušio taj nesnosan šum, institucije morale profunkcionirati na nadzvučnom „kapitalcu“.

Ipak, teško se oteti dojmu kako je ovo istraživanje javnog mnijenja potaknuto, hm …, pa upravo istraživanjem javnog mnijenja. Naime, onim istraživanjem koje ispituje rejting predsjedničkih kandidata. I to njegovim pravim rezultatima s kojima je novopečeni anketar naravno upoznat, no s njima nikako ne može biti zadovoljan. Ni blizu onoliko koliko s onima kakvima ih prikazuju razni „tapkaroši“ po zidovima svojih blještavih TV studija.

Očito, stvar je dogorjela do noktiju čim je saborsko vodstvo tako žurno, skoro pa unezvijereno, prionulo spašavanju svog isturenog vojnika, vojnika čuvara maršalova groba i još koječega maršalova. A da je stvar možda i pregorjela pokazuje izrazito kritička rasprava na tu temu od strane uvijek dobro obaviještenog zastupnika Pupovca, bez sumnje najinteligentnijeg u tom ešalonu.

Pripadnicima saborske većine „(melo)dramatično“ pisamce je poslužilo i kao izvrstan povod da narodu udovolje u području igara kad im već to nikako ne polazi za rukom kad je riječ o kruhu. Sad će narod odjednom procvjetati od sreće čim bude mogao izabrati Janka a ne Stanka, inače obojicu ponuđenu mu od Branka. Oni koji su nudili cjelovita rješenja izmjena izbornih pravila, a takvih nije bilo malo, uglavnom se ne bune previše protiv ovog navrat-nanos rješenja koje, kažu, smanjuje dramatičan jaz između vlasti i naroda. Iako se i oni koji ga predlažu i oni koji ga podupiru slažu kako će učinak ove izmjene biti nikakav ili simboličan. Sigurno je tek kako će jedini opipljiv efekt ovog udovoljavanja narodu biti ekološke prirode, nepotrebno posječen šumarak iskorišten za ispis prateće birokratske hrestomatije koja poslovično prati donošenje svakog saborskog akta.

Iz reda začaranih zaokruživanjem imena i prezimena protiv je tek onaj koji je „ovaj veeeliki problem“ nabacio zabrinutom anketaru na volej. Taj se sad čudi učeći na teži i bolniji način kako svaka revolucija (makar i ovako karikaturalna) jede vlastitu djecu. Da, riječ je o „narodu“ kako sebe pretenciozno naziva vodstvo navodno desne udruge čiji prijedlog promjene izbornih pravila promiče sve redom tradicionalno lijeve vrijednosti pri čemu se ne ustručava služiti argumentacijom i metodama karakterističnim za kulturni milje ljevice. Što drugo tu reći nego: tko hoda k’o patka, tko gače k’o patka …

Od samog početka ovom se igrokazu s elementima farse i groteske HDZ odbio priključiti. Niti je progutao mamac „zdesna“ koji u svom cjelovitom obliku smanjuje rezultat pobjedničke koalicije za nekih 10-15 mandata i čini je izrazito krhkom. Niti se „mačekovski“ sakrio ispod stola, pa djetinje zaklopio oči i usta u nadi kako će sve već nekako ispasti dobro. Niti se dao ugurati u stočni vagon „pobjedničkog“ vlaka hladnokrvno se suprotstavljajući trivijalnostima i opsjenama u funkciji predsjedničke kampanje protivničkog kandidata najboljom izlikom – istinom.

Kako bi aktivno odgovorio na pritiske zdesna i slijeva, u situaciji u kojoj nema mogućnosti utjecati na konačno zakonsko rješenje, HDZ inteligentno i hrabro uvjetuje prihvaćanje preferencijalnog glasovanja omogućavanjem pristupa glasovanju i pravičnom zastupljenošću Hrvata izvan Hrvatske u Saboru. Iako, čisto racionalno gledano, ovo pitanje nema značajan utjecaj na sastav Sabora (radi se o najviše 2 mandata), nikako ga se ne može zanemariti iz perspektive skorih predsjedničkih izbora.

Naime, u 2.krugu prethodnih izbora Milan Bandić je među hrvatskim državljanima u BiH dobio oko 86 000 glasova više od Ive Josipovića. Dakle, radi se o skoro 4% ukupnog izbornog tijela što u uvjetima tijesne izborne utrke može odlučiti o pobjedniku. Stoga je Partija u predvečerje izbora nakanila poslati u saborsku proceduru zakon po kojem se način ostvarivanja biračkog prava na predsjedničkim izborima usklađuje s onim na parlamentarnim. Time se bitno otežava (praktično onemogućava) pristup biralištima većini birača u BiH u odnosu na situaciju s prethodnih predsjedničkih izbora.

Zanimljivo, dok se u referendumskom prijedlogu zalaže za olakšavanje pristupa izborima Hrvatima izvan Hrvatske putem dopisnog glasovanja (a u svim drugim točkama predlaže izmjene koje idu na štetu najjače stranke i(li) koalicije), „narod“ se baš ne protivi preglasno ovom prijedlogu vladajuće većine. I dok ostale zahtijevane referendumske izmjene djeluju trenutno i bezuvjetno, kad je u pitanju konačan efekt olakšavanja ostvarivanja biračkog prava Hrvata izvan Hrvatske, „narod“ iznenada počinje „mudro“ taktizirati nudeći rješenje u trokoraku. Pa će se, nakon što se na izborima pokaže kako glas Hrvata izvan Hrvatske vrijedi manje podnijeti zahtjev Ustavnom sudu, pa će Ustavni sud odlučiti, pa će Sabor promijeniti Ustav … Uglavnom, sve na dugom štapu !

Koliko god otežano glasovanje Hrvata izvan Hrvatske utjecalo u manjoj ili većoj mjeri na izborne rezultate, neizmjerno je važnija odaslana HDZ-ova poruka kojom se osvješćuje potreba za zajedništvom domovinske i iseljene Hrvatske. Doista, sve veliko i vrijedno učinili smo zajedno, od pobjede u ratu (Odakle Šušak i Gotovina? A tek logistika i oružje?) do uspjeha u miru (hrvatska nogometna reprezentacija). Realno, nogomet je jedina ozbiljna stvar u kojoj smo ostali zajedno i u kojoj smo stalno u svjetskom vrhu ili pri samom vrhu. Da to nije slučajno, uočila je i „crvena neman“ pa neumorno radi na rascjepu jedinstva hrvatskog srca i duše. Da bi se protuprirodno „bratstvo i jedinstvo“ (znamo s kim) moglo opet izgraditi, zajedništvo svih Hrvata treba potvoriti, ismijati ga ili u najmanju ruku razvodniti. U tom smislu, u nepreglednom nizu uspjelih podvala posebno se ističe famozna „dogma“ o „izbornom pravu samo onih koji u Hrvatskoj plaćaju porez“, „dogma“ koju su baš kao i ostale sladunjave (post)udbaške bombone halapljivo „pocuclali“ i mnogi koji se desnima vole zvati, „dogma“ koja nema nikakvog uporišta u Ustavu. Naprotiv, posve je u suprotnosti s njim.

Točno je, Hrvati izvan Hrvatske (baš poput mnogih u Hrvatskoj) uglavnom ne plaćaju porez u RH, ali još uvijek šalju devizne doznake rođacima i prijateljima u Hrvatskoj uravnotežujući tako njezinu nepovoljnu platnu bilancu s inozemstvom i pozitivno utječući na gospodarsku aktivnost uopće. Uz to, vrijedi imati na umu kako je BiH jedina zemlja s kojom RH ima značajan suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni, i to u iznosu od nekoliko stotina milijuna eura godišnje. Nije teško utvrditi kako u tome ključnu ulogu igraju tamošnji Hrvati. O jednom i drugom, naravno, ovise brojna radna mjesta pa i količina uplaćenog poreza u Hrvatskoj. A što je tek s liječnicima, profesorima i inženjerima, književnicima i umjetnicima, svećenicima i časnim sestrama, pravnicima i poduzetnicima koje Hrvati izvan Hrvatske nesebično daruju matici strmoglavljenoj u demografskom bezdanu. Hoćemo li zaista vampirima dopustiti da nam srce hrvatskog nacionalnog bića rascjepe na klijetke i pretklijetke? Takvo srce više ne tuče!

Zato je važno da HDZ koristi priliku pokazati kako se ne boji igre i na tom prevažnom ali skliskom terenu, toliko skliskom da je na njemu ustuknuo čak i beskompromisni „narod“. Samo takav HDZ može srušiti u ovom stoljeću instalirane vladajuće „dogme“ (inače tekovine glasovite detuđmanizacije), ali i strukture što su ih nametnule. Samo takav HDZ, samosvjestan i siguran u sebe, može povesti narod (sada bez navodnika) kao što ga je poveo kad je zadnji put bilo „biti il’ ne biti“.

Ne, ne može to onaj HDZ koji će svakom demagogu, svejedno dolazio on slijeva ili zdesna, oportunistički „jesti iz ruke“. Niti onaj koji će gugutati Butkoviću na uho i u pero, još manje onaj koji će se boriti za glas Jelene Lovrić. Najmanje onaj HDZ koji će intervenirati u privatne sudske sporove zauzimajući stranu jugoslavenskih intelektualaca (slučaj M.Pešorda-Matvejević), ili možda iz državnog proračuna financirati propala ljevičarska „jugo-glasila“ (Feral). A bome ni onaj HDZ koji će se u jezičnim prijeporima svrstavati uz rješenja u duhu jezične tradicije srpskih „govedara i svinjara“ („piši kako govoriš“) nasuprot hrvatskom načelu: „Piši za oči, govori za uši!“. Doista, „detuđmanizator“ Sanader je u području kulture, u kojem je bio stručnjak, nanio neusporedivo više štete nego kad se zbroji sva ona za koju ga se sudski tereti.

Sanaderova oktroirana nasljednica, gđa Jadranka Kosor definitivno je „izašla iz ormara“ tek tijekom referenduma o braku, i to nakon što nije prošla demokratsku provjeru u stranci. Obrušavajući se na inicijativu zaključila je s nevjerojatnim cinizmom kako referendumski prijedlog definicije braka diskriminira obitelji udovica branitelja poginulih u domovinskom ratu. Odgovor jedne od njihovih udruga koji potpisuje gđa Rozalija Bartolić zavređuje naći se obveznim štivom u školskom programu, naravno nađe li se u njemu mjesta i za domovinski odgoj nasuprot raznim zdravstvenim i građanskim (pre)odgojima. I na ovom području mjerit će se uspješnost današnjeg HDZ-a.

A dosadašnja izvedba Karamarkovog HDZ-a obećava. Taktički je odigrao sve kako treba. Počevši od redoslijeda i tajminga sklapanja sporazuma s koalicijskim partnerima, preko posvećena rada na terenu umjesto prodavanja zjaka u Saboru, pa do izbora izgledne predsjedničke kandidatkinje i intenzivne aktivne podrške stožernoj koaliciji hrvatskog naroda tijekom izborne kampanje u BiH. No, upitnik iz naslova ovog teksta moći će se ukloniti tek nakon što se pokažu koraci iz pozicije vlasti. Pritom je iznimno važno osvojiti čelna mjesta na oba zagrebačka brijega. U tom smislu ohrabruje i prognoza Zorana Milanovića kako će obje te institucije i nakon slijedećih izbora ostati u rukama trenutnih vršitelja. S obzirom da „visoki izvor“, otkad je na tom mjestu, „nepogrešivo“ promašuje rezultate svih izbora, vrijedi mu poželjeti da ostane ustrajno „uspješan“ u svojim prognozama, baš kao i u svemu drugom čega se dohvati.

Grgur S./HRsvijet

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Upoznajte tenk M-84A4 Snajper – Udarnu snagu Tenkovske bojne Hrvatske vojske! (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Vojni analitičar Jan Ivanjek proveo je jedan dan s najmoćnijom postrojbom Hrvatske vojske, Tenkovskom bojnom Gardijske oklopno-mehanizirane brigade, i pritom snimio ovu ekskluzivnu terensku reportažu, kako bi se iz prve ruke upoznao s tenkovima HV-a i njihovim posadama.

Tenkovska bojna Gardijske oklopno-mehanizirane brigade udarna je snaga Hrvatske vojske.

Ranije ove godine je preustrojena te sada ima 5 tenkovskih satnija, čime joj je znatno uvećana vatrena moć, a sudjelovanje s mehaniziranom pješaštvom sada se ostvaruje formiranjem namjenski organiziranih snaga.

U ovoj ekskluzivnoj epizodi saznajte kako tenk M-84A4 djeluje na terenu, koje su zadaće posade, što je s modernizacijom, te kakvim se tenk pokazao na međunarodnim vježbama.

Posebno zahvaljujem sjajnoj snimateljskoj ekipi iz AV Media Split

Jan Ivanjek: Vojna analiza glavnog tenka Hrvatske vojske – Tenk M-84A4 Snajper

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Što Davor Bernardić ne razumije o preuzimanju eura, ulasku u Schengen, funkciji ESB-a, djelovanju EU u cjelini

Objavljeno

na

Objavio

Euractiv.hr prati izjave hrvatskih i važnijih europskih političara vezanih uz funkcioniranje Europske unije te ih analizira i ocjenjuje njihovu podudarnost sa stvarnim činjenicama. Tako u novoj analizi Željka Trkanjeca Euractiv.hr donosi:

Davor Bernardić, predsjednik SDP-a, dao je intervju Jutarnjem listu u kojem je govorio i o problematici odnosa Hrvatske i EU.

1. “Hrvatska je zadnja u EU po iskorištenosti sredstava iz fondova EU, Hrvatska zbog nesposobnosti ove vlade nije iskoristila više od 50 milijardi kuna”.

Uglavnom netočno

“Hrvatska je 2019. godine dosegla prosjek EU-a u povlačenju tog novca, ocijenjeno je u Bruxellesu, gdje se održava četverodnevna konferencija Europski tjedan regija i gradova … Na začelju je Španjolska s 58 posto ugovorenih projekata”. Hina, 8. listopad 2019.

Prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU), koordinacijskog tijela, na dan 31.10.2019. godine s prijaviteljima iz RH ugovoreno je ukupno 78% ukupne alokacije u okviru svih Operativnih programa, međutim isplaćeno je samo 37% sredstava.

Hrvatska je imala problema s iskorištavanjem sredstava iz fondova, ali u posljednje tri godine (od 2016.) situacija se bitno popravila.

Dakle, potpuno je netočna tvrdnja da “Hrvatska nije iskoristila više od 50 milijardi kuna”: dio sredstava još nije isplaćen, ali je ugovoren.

2. “Hrvatska treba iskoristiti Europski stabilizacijski mehanizam”.

Potpuno netočno

“Države članice europodručja koje se susreću s financijskim poteškoćama, ili kojima prijete takve poteškoće, mogu dobiti financijsku pomoć putem Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) – financijske institucije koju su osnovale države članice europodručja”. Izvor ovdje.

Dakle, sredstava iz ESM-a su dostupna samo zemljama koje imaju euro.

3. “Vlada nije iskoristila europski kanal likvidnosti s Centralnom bankom”.

Potpuno netočno

“Hrvatska narodna banka dogovorila je s Europskom središnjom bankom (ESB) uspostavljanje linije za valutni ugovor o razmjeni, tzv. valutni swap (engl. swap line), koji će joj stajati na raspolaganju u slučaju potrebe. Valutni swap omogućuje razmjenu kuna za eure u iznosu od 2 milijarde eura”. Izvor ovdje.

Vlade ne sklapaju aranžmane s ESB-om već to radi isključivo Središnja banka, u Hrvatskoj HNB.

Dodajmo ovome i sljedeći detalj: Drugi tjedan zaredom izostao je interes banaka za dodatnom likvidnošću putem jednotjednih kredita po kamatnoj stopi od 0,05 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Hina, 25. svibnja

4.“Premda se Viktor Orban slika ispred zastave Velike Mađarske…ministar vanjskih poslova na to šuti”.

Potpuno netočno

“Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u četvrtak je komentirao objavu mađarskog premijera Viktora Orbana s kartom velike Mađarske … Generalno su bilo kakve teritorijalne pretenzije u Europskoj uniji nezamislive jer su sve države priznale jedna drugu …uvijek se znala granica između Mađarske i Hrvatske. Postojanje povijesnih karti koje se mogu kupiti u antikvarijatu, a ne tražiti po ormaru, ne odražavaju stvarnost i mislim da su na neki način skretanje pozornosti s tema koje nisu stvarni život, a to je gradnja zajedničke budućnosti“. Izvor ovdje.

5. “Hrvatska još nije u Schengenu iako smo ispunili sve tehničke pretpostavke”.

Potpuno netočno

“Europska komisija je danas (22. 10. 2019.) izvijestila o napretku Hrvatske u ispunjavanju potrebnih uvjeta za pristupanje schengenskom području”. Izvor ovdje.

Dakle, prije sedam mjeseci su zadovoljeni tehnički uvjeti za pristupanje Schengenskom prostoru. Nakon toga je Hrvatska preuzela predsjedavanje EU pa je sasvim razumljivo da nije mogla stavljati na dnevni red raspravu u primanju u Schengen.

Odluka o prijemu u Schengen je politička, ne tehnička. Donose ju zajedničkom odlukom sve članice Schengenskog prostora među kojima i nečlanica EU. Bugarska i Rumunjska su također ispunile tehničke uvjete, ali je izostala politička podrška. Slovenija se snažno protivi ulasku Hrvatske u Schengen. Dakle, vlada je učinila sve što se od nje očekivalo. Sada je riječ o političkom procesu.

5. “Nismo u eurozoni, premda smo krenuli u taj proces, doduše prekasno”.

Potpuno netočno

Ulazak u Euroskupinu uvjet je koji je Hrvatska preuzela ulaskom u članstvo EU. Hrvatska taj proces nije mogla pokrenuti dok nije izašla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka (2017. godine) te prekomjerne makroekonomske ravnoteže. Nacionalna strategija za uvođenje eura je prihvaćena u travnju 2018. godine. U srpnju 2019. godine je Euroskupina na svom sastanku prihvatila pismo namjere o ulasku Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM II), prvi korak prema članstvu u Euroskupini. Od tog trenutka je počeo teći procesu pristupanja Euroskupini koji može trajati do tri do deset godina. Više o tome: ovdje, ovdje, ovdje, ovdje, ovdje, ovdje i ovdje.

Dodajmo i sljedeći podatak: Zoran Milanović, kao predsjednički kandidat SDP-a, rekao je kako ne smatra da treba preuzeti euru. “Kakva je takva je, kuna je naša”. Davor Bernardić na tu izjavu nije reagirao.

6. “Hrvatska nije reformirala Dublinski protokol, nije nametnula agendu njegove promjene kad su u pitanju migranti”.

Potpuno netočno

Dublinski protokol (u punom naziv Konvencija) odnosi se na utvrđivanje kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva. Riječ je o dokumentu Europske komisije koji ne može reformirati neka zemlja članica.

Kad je riječ o nametanju agende, na sastanku ministara unutarnjih poslova EU 24. siječnja u Zagrebu, ministar Davor Božinović je rekao: “Novi institucionalni ciklus Komisije prilika je da odgovorimo na očekivanja naših građana kada je riječ o sigurnosti i postavljanju temelja vezanih za novi pristup zaštite načela slobode kretanja, migracijama i azila”. Po pitanju izrade novog Pakta o migracijama i azilu trenutno se provode savjetovanja u državama članicama kako bi se došlo do najdjelotvornijeg rješenja. Božinović je rekao da mjere i koraci ”o kojima su danas razgovarali moraju biti provedene na sve tri migrantske rute” (istočno, srednjoj i zapadnomediteranska).

Ylva Johansson, povjerenica za unutarnju politiku, tom je prigodom rekla: “Do proljeća ćemo predstaviti novi Pakt o migracijama i azilu”. Sve je zastalo zbog pandemije, ali je povjerenica Johansson 18. svibnja izjavila: “Nadam se da ćemo moći predstaviti (Pakt) početkom ljeta”. Mediji spominju lipanj.

7. “Nismo uspjeli izboriti ni datum početka pregovora za Albaniju i Makedoniju”.

Potpuno netočno

Odluku o otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom su u listopadu prošle godine blokirale Francuska i Nizozemska. U ožujku ove godine na summitu Europskog vijeća donesena je odluka o otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Nije donesena odluka o datumu zbog protivljenja tih dvaju, ali i nekih drugih članica.

Odluka o početku pregovora je politička i mora biti donesena jednoglasno. Hrvatska je učinila korak više od Finske koja je predsjedala u jesen 2019. godine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari