Pratite nas

Gospodarstvo

Napreduju radovi na Pelješkom mostu

Objavljeno

na

Napreduju radovi na Pelješkom mostu – iz mora su se nedavno preselili na površinu. Danonoćno na njima radi više od 600 radnika koji su se dobro uklopili u suživot s mještanima Komarne. Na njihovu inicijativu održana je akcija čišćenja tog mjesta.

Stupovi Pelješkog mosta rastu kao gljive poslije kiše – i oni na moru i oni na kopnu.

– Od toga su najviše napredovali stupovi na stupnom mjestu sedam i osam. Još radimo broj šest i devet i stup kopneni broj dva, on je stigao do kote na kojoj se već može montirati rasponska konstrukcija – rekao je za HRT Jeroslav Šegedin, predstavnik Hrvatskih cesta na gradilištu Pelješkog mosta.

Sve je to djelo ruku 620 radnika kineske kompanije, među kojima je oko 80 hrvatskih državljana.

– Imamo i slučajeva da se radi čak i 24 sata kako bi se postigla potrebna dinamika da radovi koji slijede ne kasne u početku – dodaje Šegedin.

I slobodne aktivnosti kineskih radnika su radne. Tako su se uključili u akciju čišćenja Komarne. Akcija je održana na plaži na koju je nedavno more izbacilo najviše otpada.

– Oni su se u potpunosti socijalizirali s našom malom zajednicom i na njihovu inicijativu organizirano je čišćenje mjesta – kaže Jasminka Brljević iz Komarne.

– Danas je u Kini običaj čistiti oko kuće i mi želimo čistiti i ovdje – kaže Cheng Yang, radnica CRBC-a na gradilištu Pelješkog mosta.

– Želimo da Komarna u kojoj živimo bude čista – dodaje njezina kolegica Zheng Huiting.

A živjet će ondje sve dok most prometno ne spoji kopno i Pelješac – što bi trebalo biti za godinu i pol.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Marić: Veće nacionalno sufinanciranje EU projekata povećalo bi pritisak na državni proračun

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić u utorak je izjavio da bi povećanje udjela nacionalnog sufinanciranja u EU projektima predstavljao dodatni pritisak na državni proračun, izrazivši uvjerenje da će rasprave o tome pitanju u EU rezultirati kvalitetnim kompromisom.

Na upit novinara uoči drugog sastanka ECOFIN-a u Bruxellesu pod hrvatskim predsjedanjem o tome što misli o prijedlogu da se u novoj dugoročnoj financijskoj perspektivi EU-a poveća komponenta nacionalnog sufinanciranja u EU projektima na 25 posto, Marić je kazao da će se to vidjeti na daljnjim sastancima.

U prošli petak, naime, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel predložio je proračun EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine u iznosu od 1094,8 milijardi eura, što je 1,074 posto bruto nacionalnog dohotka 27 država članica.

U sklopu toga, Michel je predložio da postotak nacionalnog sufinanciranja projekata bude oko 25 posto, što je osjetno više od 15 posto, koliko je bilo dosad.

“Prijedlog je tu, brojne zemlje imaju svoja viđenja”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marić te dodao kako je to važno pitanje za Hrvatsku, jer kao najmlađa članica EU-a još uvijek nije dosegnula razine pune iskoristivosti EU fondova.

Hrvatska trenutno ima 86 posto ugovorenih sredstava, a nešto više od 31 posto je isplaćeno.

“Naravno, i na tom tragu vodimo brigu i o nacionalnom proračunu, i u tom svjetlu povećanje komponente nacionalnog sufinanciranja stvara dodatni pritisak na državni proračun. Prijedlog koji je došao dobra je podloga za raspravu i dijalog”, ocijenio je Marić te izrazio uvjerenje da će dijalog biti konstruktivan i na kraju uroditi kvalitetnim kompromisom.

Na današnjem sastanka ECOFIN-a ministri financija EU-a, pak, usvojit će revidiranu listu tzv. nekooperativnih poreznih jurisdikcija.

Marić je podsjetio da je prva takva lista napravljena još 2017. godine, s ciljem da se ispunjavanjem standarda i korištenjem najbolje svjetske prakse unaprijedi razmjena poreznih podataka, poveća transparentnost i općenito smanji izbjegavanje plaćanja poreza.

“U razdoblju iza nas preko 50 zemalja je ispunilo svoje zahtjeve koje smo pred njih stavili, što je plod konstruktivnog dijaloga. One sad više nisu na tim listama. Sad nam je namjera da se nastavi dijalog i s onima koji će i dalje biti na listi, te da i oni ispune kriterije”, kazao je Marić.

Krajem 2019. na toj listi su bile Američka Samoa, Fidži, Guam, Trinidad i Tobago, Američki Djevičanski otoci, Vanuatu Samoa.

Na današnjem sastanku ECOFIN-a razmatra će se proširivanje liste na Panamu, Kajmanske otoke, Sejšele i Palau. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović: Stvoriti ćemo ambijent da se u BiH može živjeti i graditi svoj dom jer je naša domovina BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HDZ BiH

Svečanom sjednicom Gradskog vijeća Ljubuški, koja je održana jučer u hotelu Bigeste, završena je ovogodišnja proslava Dana Grada Ljubuški, prva otkako je Ljubuški dobio status grada.

Sjednici su, uz gradske vijećnike i gradonačelnika Nevenka Barbarića, nazočili brojni gosti i uzvanici iz svih sfera života iz BiH i Republike Hrvatske.

Nakon intoniranja hrvatske himne, sjednicu je otvorio predsjednik Gradskog vijeća Ljubuški Tihomir Kvesić, koji je pozdravio uvažene goste i kratkim govorom nazočne upoznao s bogatom kulturnom i povijesnom baštinom Ljubuškog.

Nakon toga je uslijedio je kratki videoprilog i obraćanje gradonačelnika Ljubuškog Nevenka Barbarića, koji je govorio o svemu postignutom u prošlog godini.

„Uistinu sam ponosan što smo uspjeli završiti proces stjecanja statusa grada“, rekao je Barbarić i zahvalio se svima koji su dali potporu ljubuškim projektima.

On je rekao kako projekti koji se rade u suradnji s međunarodnim institucijama i s višima razinama vlasti daju mogućnost brže i kvalitetnije doći do cilja.

„Cilj je urbaniji, ljepši i uređeniji Ljubuški, Ljubuški kao ugodan kutak življenja, mjesto u koje će se rado dolaziti i ostajati“, rekao je Barbarić između ostalog.

Nakon gradonačelnika, obratio se humački gvardijan fra Dario Dodig.

„Ako se osvrnemo unazad, onda možemo vidjeti da se prave dobri koraci i iskoraci naprijed na razini Ljubuškog. Svakim danom dobivamo obrise grada, perspektivu imamo. Ljubuški postaje pomalo i turističko odredište“, rekao je fra Dario.

Potom se obratio gradonačelnik prijateljskog grada Trilja Ivan Šipić. On je čestitao ovu povijesnu, prvu proslavu Dana Grada i dodao kako je Ljubuški ponosno mjesto, mjesto s bogatom poviješću.

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske je istaknuo kako je Ljubuški sredina koja u svim područjima života, bez obzira radi li se o gospodarstvu, kulturi obrazovanju ili demografiji postiže izvanredne rezultate.

„Zasluga je to upravo ovih ljudi koje ste izabrali, vizije i koncipiranja projekata tako da oni doista doprinose dugoročnom razvoju ovog grada, podizanju kvalitete života, svega onoga što je potrebno ljudima za svakodnevnicu. Po tome je Ljubuški postao prepoznatljiv i dosita je povijesni i kulturni biser zapadne Hercegovine. Ponosan sam što vlada Republike Hrvatske, Središnji ured za Hrvate izvan RH i sve druge institucije sudjeluju u tome, što prepoznaju vrijedne projekte, što prepoznaju i pomažu sve ono što doprinosi ostanku ljudi na ovim krajevima i njihovom boljem životu“, rekao je Milas.

Potom je uslijedio govor predsjednika Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragana Čovića.

On je obećao potporu s viših razina vlasti.

„Moramo stvoriti ambijent da mnogo više sredstava sa viših razina vlasti kroz proračunski dio završi upravo tamo gdje pripada, pa time i u gradu Ljubuškom. Ja sam uvjeren da za to imamo snage, izboriti ćemo se mi za svoju potpunu jednakopravnost u BiH, u to ne sumnjajte. Stvoriti ćemo mi ambijent da se u BiH može živjeti i graditi svoj dom jer je naša domovina BiH i uvjeren da da nigdje nema ljepšeg mjesta za život, rekao je Čović.

Pri kraju sjednice upriličena je podjela javnih priznanja Grada Ljubuškog za 2019. godinu.

Denis Buntić je dobio nagradu Grada Ljubuškog za životno djelo za doprinos i promociju Ljubuškog. Godišnju nagradu Grada Ljubuškog dobila je tvrtka Džajić Commerce d.o.o. za izniman doprinos razvoju gospodarstva Grada Ljubuškog. Zlatni grb Grada Ljubuškog dobio je prof. dr. Mario Šiljeg za izniman doprinos uvjeta života na području Grada Ljubuškog, piše Radio Ljubuški, prenosi HMS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari