Pratite nas

Vijesti

Napuštena djeca istočne Europe

Objavljeno

na

Što se događa s djecom iz istočne Europe, koja ostaju sama u domovini nakon što njihovi roditelji, trbuhom za kruhom, odu raditi na zapad kontinenta? Jednu takvu sudbinu prikazuje film “Matei – rudarsko dijete”.

Za vrijeme istraživanja za jedan dokumentarni film je redateljica Alexandra Gulea upoznala devetogodišnjeg dječaka, koji je bio pobjegao od kuće. Riječ je o sinu jednog rudara iz doline rijeke Jiu, koja se nalazi u rumunjskim Karpatima. Alexandra Gulea, koja je i sama rođena u Rumunjskoj, nekoliko je godina pratila sudbinu tog dječaka i održavala kontakt s njim. Tako je saznala da je prvo završio u sirotištu, pa se vratio kući, a zatim naizmjenično boravio u domu za invalide ili u bolnici. Danas taj dječak ima 18 godina i živi u Italiji. “Kroz njega sam upoznala svijet jednog usamljenog djeteta u svim njegovim oblicima”, navodi redateljica, koja danas živi u Rumunjskoj, Njemačkoj i Francuskoj, a koja je studirala u Bukureštu, Parizu i Münchenu.

Tragovi komunizma i nezaposlenost

Susret s tim dječakom ju je inspirirao za igrani film “Matei – rudarsko dijete” (rum.: Matei Copil Miner), koji je svoju njemačku premijeru imao na ovogodišnjem Međunarodnom ženskom filmskom festivalu u Kölnu. Taj festival je najstariji festival na međunarodnoj razini koji u prvi plan stavlja uratke žena u filmskoj branši i ujedno je jedini ženski filmski festival u Njemačkoj.

Redateljica Alexandra Gulea

Redateljica toga filma se pozabavila pitanjem kako se osjećaju djeca, koju njihovi roditelji ostavljaju u domovini, u najboljem slučaju kod bake i djeda, ali često i samo pod nadzorom susjeda. U medijima se ta djeca često nazivaju euro-siročad. Do te teške situacije u Rumunjskoj i drugim zemljama bivšeg Istočnog bloka dolazi jer su roditelji prinuđeni zarađivati novac u inozemstvu. Jer, u njihovoj domovini u mnogim regijama nema dovoljno radnih mjesta, prije svega tamo gdje su tragovi komunizma još uvijek prisutni, gdje umjesto industrijskih pogona čitavim predjelima vladaju još samo nezaposlenost i siromaštvo. I u dolini rijeke Jiu u Rumunjskoj su ljudi, koji su nekad živjeli od rudarstva, izgubili posao zbog zatvaranja brojnih rudnika.

Sam s djedom i prirodom

Metei, protagonist istoimenog filma, živi u toj dolini u rudarskom naselju Uricari kod svoga djeda, nakon što su njegovi roditelji otišli u Italiju na rad. Jedanaestogodišnjak strastveno prati sve što se događa u prirodi. Skuplja informacije o kukcima i voćkama, o kojima se njegov djed pomno brine. Između njega i njegovog djeda nastaje jedan poseban odnos u kojem, međutim, dolazi do prijeloma kad Mateia izbace iz škole. Riječ je o školi u kojoj je autoritarni obrazovni sustav komunizma još uvijek prisutan i u kojoj se djeca oštro kažnjavaju ako se ne žele pokoriti pravilima. Uz to dolazi i činjenica da djed odobrava taj odgojni način te silom pokušava dječaka izvesti na “pravi put”. Matei bježi od kuće i priključuje se jednoj školskoj ekskurziji za Bukurešt. Tamo ispunjava sebi jedan san i kradomice ulazi u prirodoslovni muzej. Nakon povratka iz Bukurešta se njegov djed nalazi na samrtnoj postelji.

Glavni lik glumi Alexandru Czuli

Sudbinu mladog protagonista te rumunjsko-njemačko-francuske filmske koprodukcije dijeli puno djece u Rumunjskoj i drugih zemljama istočne Europe. Statistički gledano najviše je moldavskih roditelja koji svoju djecu ostavljaju u domovini: prema navodima Svjetske banke najmanje jedna četvrtina stanovništva Moldavije radi u inozemstvu. Alexandra Gulea se odlučila da ne radi s rumunjskim snimateljem: “Željela sam svjež pogled na stvari, nekoga tko nije puno upoznat s rumunjskom realnošću, nekoga tko čak prvi put posjećuje tu zemlju.” Gulea je stoga za svoj film angažirala njemačkog snimatelja Reinholda Vorschneidera.

“Za djecu je to normalno stanje”

Film oduševljava jakim slikama, potresnom pričom dječaka i neobičnim kontrastima: idilični obronci prekriveni snijegom, uredni voćnjaci i oronule fasade kuća, koje obilježavaju isto tako oronulu gradsku sliku – svjedoci dugogodišnjega komunističkog režima. S jedne strane su vidljivi siromaštvo i nezaposlenost, a s druge strane simboli kapitalizma: na primjer markirana odjeća, koju djeca dobivaju od roditelja sa zapada, ili kutija s logotipom jednog poznatog proizvođača čokolade. U takvoj jednoj kutiji Matei na put za Bukurešt sa sobom uzima jednu ozlijeđenu pticu, koju tamo “sahranjuje” u rijeci Dambovita.

Težak život u lijepoj dolini rijeke Jiu

Matei bez sentimentalnosti gledatelju priča svoju životnu priču – katkad iz doline, pa onda opet s vrhova brda. Talentirani mladi glumac Alexandru Czuli, koji glumi Mateia, i sam dolazi iz rumunjske doline rijeke Jiu te je prvi put u ovom filmu stajao pred kamerama. On doduše ima sreću što njegovi roditelji ne rade u inozemstvu – što je u toj regiji sve drugo doli samorazumljivo. Ali taj problem poznaje iz priča njegovih vršnjaka iz kruga prijatelja i poznanika: i roditelji dvojice dječaka, koji u filmu glume njegove prijatelje, rade u zapadnoj Europi. “Za tu djecu je to u međuvremenu normalno stanje”, kaže autorica i redateljica filma “Matei – rudarsko dijete”. A junaci njezinog filma sigurno nisu posljednja djeca koja su prinuđena odrastati bez roditelja.

DW.DE

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari