Pratite nas

Iz Svijeta

Nasilje u Kölnu ima korijene u obrezivanju i položaju žena u islamskom svijetu

Objavljeno

na

Ono što se dogodilo u novogodišnjoj noći u Kölnu mnogim muslimankama je dobro poznato iz njihovih domovina. Problem je očit i počinje već kod obrezivanja, smatra Nalan Sipar, piše Deutsche Welle.

[ad id=”68099″]

Moraš izaći iz ove sobe – kaže mi imam nekoliko minuta prije nego što će po islamskom obredu vjenčati moju prijateljicu i njezinog budućeg supruga. “Ne”, odgovaram, “ja ostajem ovdje.” Čekamo na kuma koji je zastao negdje u kaotičnom prometu Istanbula. No budući da imam mora na još jedno vjenčanje, moramo na brzinu naći drugog kuma. Na moje pitanje mogu li ja biti kuma, imam me samo ljutito pogleda. Na kraju je kum 18-godišnji sin jednog susjeda koji ne poznaje ni moju prijateljicu niti njezinog mladoženju. No to je svejedno. Glavno je da je jedan muškarac bio svjedok na vjenčanju. Njegova riječ vrijedi. Moja ne.

Potpuno apsurdno? Potpuno normalno!

Prezir koji sam toga dana doživjela kao žena u Turskoj počinje već u dječjoj dobi. Dok se obrezivanje dječaka na veliko slavi kao prvi korak prema muškosti, djevojčica prvog dana svoje prve mjesečnice od mame dobiva “simboličnu” pljusku. Poruka: “Od danas si žena i moraš se tako i ponašati!” Majka postupa u skladu s poznatom uzrečicom: “Tko svoju kćerku ne tuče, šteti samom sebi.” U prijevodu bi to značilo: roditelji su sami krivi ako ih kćerka ne sluša i zato imaju s njom problema.

To preziranje žene u islamskom društvu kosi se s ravnopravnošću spolova koja se proklamira primjerice u Konvenciji o ljudskim pravima ili njemačkom Ustavu. Jer, žena se najprije mora pokoriti ocu, kasnije suprugu i čitavog života očekivanjima cijelog društva. Spoznaja o društveno definiranoj slabosti žene i od malih nogu demonstriranoj snazi muškarca ohrabruje mnoge muškarce da sa ženama rade što žele. I upravo ta pozadina sa svim psihičkim posljedicama obilježava puno muškaraca koji su izvršili napade u novogodišnjoj noći u Kölnu. Pri tome je potpuno nevažno iz koje zemlje konkretno potječu te kako dugo i s kojim statusom žive u Njemačkoj. Odlučujuće je da mi ubuduće moramo raspravljati o takvim obilježjima i poimanju uloga muškarca i žene koje iz njih proizlazi kako bismo problem rješavali već u korijenu.

Dati riječ ženama

A taj problem najbolje poznaju one žene koje preispituju i kritiziraju ulogu koja im je dodijeljena u muslimanskim društvima. Žene, za koje novogodišnji napadi u Kölnu nisu ništa novo. Jer takvo ponašanje već poznaju i s trga Taksim u Istanbulu i trgaTahrir u Kairu. Žene, koje ne šute o specifičnim odnosima među spolovima u njihovim društvima.

Jedno mora biti jasno: svaki čovjek ima pravo na život u miru. Ne radi se o paušalnoj obrani od doseljenika iz islamskih zemalja. Naravno da ljudi koji bježe iz ratnih područja zaslužuju našu podršku i solidarnost – prije svega obitelji i žene s djecom. Ta djeca nisu nikome ništa skrivila i naša je ljudska dužnost pomoći im.

Moramo otvoreno razgovarati

No očito postoje problemi koje ne smijemo izgubiti iz vida. I budući da je ovo doseljavanje iz takve udaljenosti u tim razmjerima jedinstveno u povijesti, nema nikoga koga bismo mogli upitati o rizicima i posljedicama. Ali moramo paziti da ne dijelimo svijet na crni i bijeli. Ne, svijet je složen i svaki čovjek je različit.

Novogodišnja noć u Kölnu je jasno pokazala: moramo više nego ikada ranije otvoreno razgovarati jedni s drugima. Ali bez da se odmah međusobno stigmatiziramo kao neprijatelji islama ili rasisti. Moramo ozbiljno shvatiti brige i strahove svih ljudi. To je apsolutno nužno ako ne želimo ugroziti naslijeđe prosvjetiteljstva, čije plodove mi u Europi rado i svakodnevno uživamo.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Presuda u SAD-u: Monsantov ‘ubojica korova’ uzrok karcinoma

Objavljeno

na

Objavio

Porota suda u San Franciscu presudila je da je glifosatni herbicid “Roundup” agro-kemijske tvrtke Monsanto, sada u vlasništvu njemačkog Bayera, uvelike pridonio razvoju karcinoma kod muškarca koji je na svom imanju koristio “ubojicu korova”,

Ovo je još jedan udarac kompaniji nakon što je prije osam mjeseci drugi sud dodijelio 289 milijuna dolara odštete u sličnom postupku.

Njemačka poljoprivredno-farmaceutska kompanija Bayer prošle je godine kupila Monsanto, dugogodišnjeg proizvođača “Roundupa”, za 63 milijarde američkih dolara. Spomenuti herbicid sadrži glifosat, najčešće korišten aktivni sastojak sredstava za uništenje korova.

Edwin Hardeman, prenose agencije, redovito je koristio taj herbicid od 1980. do 2012. na svom imanju u Kaliforniji, a sud je zaključio da je taj proizvod bio “značajan čimbenik” u razvoju karcinoma grla kod tog 70-godišnjaka.

O odgovornosti Bayera i mogućoj odšteti odlučivat će isti sud u drugoj fazi postupka. Njemački industrijski div je izrazio razočarenje prvom presudom na američkom saveznom sudu i negira tvrdnje da glifosat ili “Roundup” uzrokuje karcinom.

Ova presuda uslijedila je nakon prošlogodišnje povijesne odluke državnog suda da je glifosat iz istog herbicida pridonio razvoju karcinoma kod školskog domara zaduženog za održavanje zelenih površina Dewayna Johnsona te da Bayer “nije djelovao u dobroj volji” jer je propustio upozoriti korisnike na rizike razvoja karcinoma prilikom korištenja herbicida.

Bayer u oba slučaja tvrdi da je porota bila pod prevelikim pritiskom odvjetnika druge strane i optužbi o korporativnoj neodgovornosti te se nije usredotočila na znanost. Tvrtka negira da glifosat ili Roundup uzrokuju karcinom i najavila je žalbu.

“Uvjereni smo da ćemo u idućoj fazi dokazati da Roundup nije pridonio bolesti gospodina Hardemana”, objavio je Bayer, člje su dionice pale 9,6 posto na frankfurtskoj burzi.

Slučaj u Kaliforniji je tek drugi od 11.000 tužbi zbog “Roundupa” koje će završiti na sudovima u SAD-u.

Suprotno od Američke agencije za zaštitu okoliša (EPA), Europske kemijske agencije i Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma – dio Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) – uvrstila je glifosat na popis tvari koje su “vjerojatno kancerogene”.

U SAD-u se loptica ipak zakotrljala zbog velikog broja pokrenutih tužbi te će neovisne znanstvene studije konačno doći u prvi plan.

Glifosat je najkorišteniji herbicid u svijetu.

U ožujku ove godine, Europski sud pravde (ECJ) presudio je da EFSA mora objaviti sve studije o rizicima za nastanak karcinoma koji se mogu povezati s glifosatom.

Sud se složio s argumentima Kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodarskog saveza u Europskom parlamentu o postojanju javnog interesa za transparentnost koji nadilazi tvrdnje kompanija, poput Monsanta/Bayera, da se studije o rizicima za rak, koje se koriste u procesu odobravanja glifosata, ne mogu objaviti zbog zaštite komercijalnih interesa kompanija.

U navedenom sudskom slučaju, zastupnici Zelenih žalili su se sudu u svibnju 2017. zbog neobjavljenih dokumenata na osnovu kojih se vrši postupak odobravanja pesticida. EFSA je prethodno objavila da je glifosat, na temelju studija nepoznatih javnosti, klasificirala kao nekancerogen.

Istovremeno je Međunarodna agencija za istraživanje raka WHO-a zaključila kako je glifosat “vjerojatno kancerogen za ljude”.

EP je nebrojno puta upozorio da bi se proces autorizacije pesticida trebao temeljiti na nezavisnim studijama i biti transparentniji, nakon što je utvrđeno da je njemački Federalni institut za procjenu rizika (BfR) plagirao procjene zahtjeva za obnovu dozvole za glifosat koje su podnijeli proizvođači. Kancerogeni učinci uklonjeni su, kao i upozorenja na opasnost, a veliku ulogu u procjenama imala je korporacija Monsanto.

EP je u ožujku 2018. na inicijativu Zelenih uspostavio poseban odbor za odobravanje pesticida (PEST) kako bi se istražio postupak koji je rezultirao produljenjem dozvole za glifosat u Europskoj uniji na još pet godina.

Herbicidi na bazi glifosata koriste se ne samo u poljoprivredi, već i u javnim i privatnim vrtovima što potencijalno dovodi poljoprivrednike, ali i potrošače u opasnost.

Neka istraživanja su pokazala da herbicidi koji sadrže glifosat mogu poremetiti endokrinološki sustav i utjecati na lučenje hormona, što može ugroziti plodnost kod ljudi.

Osim na ljude, pokazalo se da glifosat ugrožava i životinje, uključujući i domaće životinje. Njemačka agencija za okoliš također je otkrila značajne negativne posljedice na biološku raznolikost zbog uporabe pesticida u cjelini i posebno glifosata. Glifosat ne ubija ciljano korov, već i korisno okolno travnato područje koje je tretirano spomenutom kemikalijom.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Poljska će suditi sucima i tužiteljima iz doba komunizma

Objavljeno

na

Objavio

Poljska traži da se pokrene sudski postupak protiv sedam sudaca i tužitelja iz vremena komunizma, koji su zatvarali pro-demokratske borce tijekom osamdesetih godina, objavili su tamošnji predstavnici pravosuđa. Zahtjevi specijalnih povijesnih tužitelja Instituta za nacionalno sjećanje (IPN), upućeni su sudu.

Ministar pravde Zbignjev Zjobro je rekao kako vlasti žele oduzeti imunitet trojici sudaca i četvorici tužitelja, koji su kako kažu nezakonito lišili slobode one koji su prosvjedovali protiv tadašnje vlasti, prenio je AP.

Zjobro nije otkrio njihova imena, ali je rekao da su dvojica sudaca donedavno bili aktivni u Vrhovnom sudu.

Poljska desničarska stranka Pravo i pravda traži kaznu i uklanjanje iz javnog života pravosudnih dužnosnika iz komunističke ere. Iz IPN kažu da je najmanje deset ljudi završilo u zatvoru, tijekom 1981-1982, uključujući i dva srednjoškolca koji su uhvaćeni da su crtali anti-režimske grafite.

 

Ivo Lučić: Doći će vrijeme kada će se i sudu suditi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari