Pratite nas

Nastavak trenda unitarizacije

Objavljeno

na

Velikobošnjački politički eksperiment političke platforme koji je prije tri godine uspostavljen brakom SDP-a i SDA jedan je od najtežih udara na državu BiH, ocijenili su iz Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara koji je objavio analizu Porazne bilance „platforme“, njezinih povijesnih prethodnika i mogućih rizika negativnog kontinuiteta. Na nekoliko primjera iz ovoga instituta su usporedili situaciju iz vremena stare Jugoslavije, zajednice nastale nakon II. svjetskog rata na posljednji rasplet u BiH.

[dropcap]P[/dropcap]ri tome ističu da je BiH ušla u godinu održavanja općih izbora (za državna, entitetska i županijska tijela vlasti) u stanju ozbiljno narušene legitimnosti i funkcionalnosti političkog sustava, međunacionalnih odnosa, pa čak i elementarne stabilnosti zemlje. “U današnjoj BiH najveće prijetnje uspostavi harmonične, demokratske i istinski pluralne političke zajednice na njezinom teritoriju su bošnjački hegemonistički i asimilacijski centralizam, sličan nekadašnjem srpskom u Jugoslaviji, kao i srpski separatizam, sličan nekadašnjem hrvatskom u Jugoslaviji.
[pullquote_right] Na nekoliko primjera iz ovoga instituta su usporedili situaciju iz vremena stare Jugoslavije, zajednice nastale nakon II. svjetskog rata na posljednji rasplet u BiH[/pullquote_right]
Te se dvije tendencije, kao i nekada, faktički uzajamno dopunjuju i pojačavaju. Hrvati u BiH, kao i Slovenci u nekadašnjoj Jugoslaviji, predstavljaju najposvećenije zastupnike očuvanja i osnaženja državne cjelovitosti, ne samo zbog očigledne nemogućnosti vlastite dominacije ili separacije, uvjetovane malobrojnošću i diskontinuitetom teritorija na kojima su većina”, navodi se u analizi objavljenoj na internetskoj stranici IDPI-ja. Pri tome su ocijenili kako je koalicija uspostavljena u Parlamentu BiH s ogromnom većinom bošnjačkih zastupnika u ‘identitetski homogenim europskim zemljama nastaju samo u slučajevima teških kriza cijelog političkog, pravnog i ekonomskog sustava, a u opisanim konsocijacijskim aranžmanima pluralnih zemalja imaju smisla samo ako su primijenjene na sve relevantne zajednice, u FBiH izaziva naročito teške posljedice u svjetlu međuetničkih odnosa u tom entitetu’.

“Po posljednjim dramatičnim događajima može se vidjeti koliko su teške društvene posljedice takvog postupka, koji krizu dramatičnih razmjera ne samo da nije spriječio, već ju je upravo izazvao u dijelovima BiH s izrazitom većinom većinskog naroda”, ocjenjuju u IDPI. “Još je opasnija primjetna težnja da se, usporedno s možda opravdanim, ali definitivno nedovoljno transparentno artikuliranim ekonomsko-socijalnim i političko-legitimizacijskim zahtjevima prosvjednika, promoviraju i zahtjevi usmjereni na dodatnu centralizaciju i unitarizaciju države. Ti su zahtjevi, u još uvijek postojećim okolnostima slabe artikuliranosti kao glavne značajke aktualnih prosvjeda, možda nedovoljno uočljivi. Oni su, međutim, u potpunosti na tragu činjenice da mnogi prosvjednici ističu državne bh. zastave, kao i ratne zastave Armije BiH, koju su činili praktično samo Bošnjaci, dok se zastave Hrvata i Srba kao također konstitutivnih naroda nisu mogle vidjeti, a niti ih je itko i očekivao, ni na prosvjedima u Mostaru, niti u pokušajima prosvjeda u Livnu, Banjoj Luci i Bijeljini”, smatraju u IDPI.

ZoranKrešić/vl

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Švedska epidemiologinja oštro kritizirala vlasti: ‘Pogriješili smo, trebali smo sve zatvoriti’

Objavljeno

na

Objavio

Švedska je imala najmanje restriktivni pristup borbi protiv pandemije. Oni su smatrali kako mogu računati na zdrav razum pojedinaca i njihovu društvenu odgovornost.

Švedski pristup borbi protiv koronavirusa zaprepastio je svijet koji je u čuđenju nastavio promatrati jedinu zemlju na svijetu koja nije uvela stroga ograničenja. S današnjim danom ima više od 33 tisuće zaraženih i 3998 smrtnih slučajeva.

Bivša glavna švedska epidemiologinja Annika Linde odlučila je progovoriti o kontroverznoj strategije te države u borbi protiv koronavirusa. Iako je do sada podržavala švedski pristup pandemiji koji je predvodio epidemiolog Anders Tegnell, predomislila se vidjevši koliko smrtnih slučajeva ima Švedska naprema Danskoj, Norveškoj i Finskoj.

Ona smatra da su vlasti trebale uvesti stroga ograničenja u ranim fazama pandemije da bi virus stavili pod kontrolu, piše The Guardian.

– Mislim da nam je trebalo više vremena da se pripremimo. Da smo zatvorili vrlo rano, za to vrijeme mogli bismo se uvjeriti da imamo ono što je potrebno za zaštitu onih najranjivijih skupina – rekla je Linde, prenosi Večernji List.

Švedska je imala najmanje restriktivni pristup borbi protiv pandemije. Oni su smatrali kako mogu računati na zdrav razum pojedinaca i njihovu društvenu odgovornost.

Švedska javnost i političke strukture i dalje podržavaju Tegnella i agenciju za javno zdravstvo, no kritike koje je iznijela ugledna epidemiologinja nisu ostale nezapažene.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Moratorij nije besplatan – iznos koji ćete vratiti banci bit će veći

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo 40.000 građana zatražilo je od banaka moratorij na otplatu kredita zbog pandemije koronavirusa. Do sada je određena polovica zahtjeva, a banke su nudile najmanje tri, a najčešće i do šest mjeseci počeka. Međutim, moratorij nije besplatan pa će iznos koji ćete na kraju vratiti banci ipak biti veći.

Dijana Dorontić dobro zna da moratorij ima svoju cijenu pa ga u ovoj situaciji ipak nije tražila.

– Postoje dodatni troškovi na koje ljudi nisu računali koji će im se pokazati kasnije kroz anuitete jer taj moratorij je samo dio koji se odnosi na dio glavnice, a kamatu morate i dalje plaćati, kazala je Dorontić za HRT.

Upravo zbog toga moratorij su tražili samo oni koji su to morali zbog svoje situacije.

– Oni kojima je plaća smanjena, oni su u obiteljskom krugu pokušavali naći način da ne uzmu moratorij kad su vidjeli troškove povećanja ukupne cijene kredita koja će se u konačnici dogoditi, kaže Sandra Žiga, voditeljica Udruge “Franak”.

Korisnik kredita za vrijeme moratora može plaćati samo kamate. U slučaju da nema novca, sad ne plaća ništa, no povećava mu se za iznos kamate glavnica nakon isteka moratorija što znači ili će mu mjesečni obrok biti veći ili će iznos platiti na kraju otplate kredita.

– Kamate se ne naplaćuju sad, one će se obračunavati i građani će to platiti, ali kod stambenog kredita to stiže tek za 10 godina. Znači, što ga dulje produljujete, nažalost, trošak moratorija mora biti veći, objašnjava Zdenko Adrović iz Hrvatske udruge banaka.

Kad je riječ o moratoriju, u povoljnijem su položaju oni koji su se manje zadužili, na kraće razdoblje i pri kraju su otplate.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari