Pratite nas

Iz Svijeta

Nastavlja se polemika o metodi obnove Notre-Damea

Objavljeno

na

Usvajanje projekta Notre-Dame u parlamentu zapinje premda bi vlada željela da se ono što prije ostvari. Zakon bi trebao biti usvojen najkasnije do kraja srpnja.

U Francuskoj i dalje traju polemike o načinu i metodi što ih je francuski predsjednik Emmanuel Macron izabrao kada je posrijedi obnova pariške katedrale Notre-Dame, koja je u polovinom travnja jako stradala u golemom požaru.

Nakih 55 dana nakon katastrofe, između 60 i 150 radnika još uvijek uklanja ruševine i nastoji stabilizirati zdanje. No glavni voditelj radova, arhitekt Philippe Villeneuve upozorava da bi se “svod još uvijek vrlo lako mogao u potpunosti urušiti”.

Kada je posrijedi petogodišnji rok, što ga je predsjednik države odredio za potpunu restauraciju zdanja, a to znači do održavanja Olimpijskih igara 2024., Villeneuve je za Figaro kazao: “Ako se metodički bude radilo moguće je u pet godina popraviti Notre-Dame.

No i nakon toga će trebati nastaviti restauratorske radove na sakristiji, rozetama… , a to će sigurno potrajati više od pet godina”.

Usvajanje projekta Notre-Dame u parlamentu zapinje premda bi vlada željela da se ono što prije ostvari. Zakon bi trebao biti usvojen najkasnije do kraja srpnja. Predsjedniku Macronu se prigovara jer bi želio nametnuti svoj ‘pečat’ u obnovi, kao što je svojedobno napravio pokojni predsjednik François Mitterrand s piramidom ispred Louvrea.

U skladu s anketom provedenom u travnju većina ispitanika odgovorila je da želi da se katedrala obnovi na način da izgleda istovjetno kao prije požara. Macron je najavio međunarodni natječaj koji bi mogao dovesti do rješenja u kojem bi uništenu kupolu zamijenilo “suvremeno arhitektonsko rješenje”.

(Hina)

 

Kršćani, pogotovo u Europi, umukli su. I dolazi vrijeme da kamenje progovori…

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Komentiraj

Iz Svijeta

SAD srušio iranski dron iznad Hormuškog tjesnaca

Objavljeno

na

Objavio

Sjedinjene Države su u četvrtak srušile iransku bespilotnu letjelicu iznad Hormuškog tjesnaca jer se opasno približila američkom brodu, objavio je Donald Trump.

Američki predsjednik je rekao da se iranski dron na manje od 1000 m približio brodu USS Boxeru koji je izveo “obrambenu akciju”.

“Bespilotna letjelica je uništena”, rekao je.

Trump je pozvao druge zemlje da “osude Iran” i zaštite svoje brodove.

Glasnogovornik Pentagona Jonathan Hoffman je u priopćenju potvrdio incident, dodajući da se dogodio u 10.00 sati po mjesnom vremenu (7.30 sati po srednjoeuropskom) dok se USS Boxer pripremao da uđe u Hormuški tjesnac.

Iran je 20. lipnja srušio američki dron koji je, tvrdi, bio u njegovu zračnom prostoru. Donald Trump je dva dana poslije u posljednji tren otkazao zračne udare na Iran kako bi spriječio ljudske gubitke, i dalje prijeteći Teheranu da će snositi posljedice rušenja drona.

Istovremeno, američka mornarica je u četvrtak priopćila da je počela potragu za mornarom koji je s nosača zrakoplova USS Abraham Lincoln pao u Arapsko more, nedaleko od Perzijskog zaljeva.

Američki mornar čiji identitet nije otkriven, proglašen je nestalim u srijedu, dodaje se u priopćenju 5. flote bazirane u Bahrejnu.

U potrazi uz USS Abraham Lincoln sudjeluju američka krstarica USS Leyte Gulf, španjolska fregata Mendez Nunez i pakistanski brod PSN Aslat.

Izgred se dogodio pošto je Iran u četvrtak izvijestio da je zaplijenio “strani tanker” s posadom pod sumnjom da “krijumčari” gorivo u Perzijskom zaljevu, nakon niza incidenata u kojima su sudjelovali naftni tankeri na tom području, žarištu napetosti u zadnjih više od dva mjeseca.

“Taj brod kapaciteta 2 milijuna barela, s 12 članova posade, uzeo je kurs kako bi gorivo prokrijumčareno s iranskih brodova iskrcao na strani brod”, navodi Sepahnews, službena mrežna stranica Čuvara revolucije.

Po snimcima iranske državne televizije, zaplijenjeni brod je Riah i plovi pod panamskom zastavom.

Dok Washington pokušava formirati međunarodnu koaliciju za prepraćenje trgovačkih brodova u Perzijskom zaljevu, zapovjednik glavnog američkog zapovjedništva Kenneth McKenzie je u četvrtak obećao da će “odlučno” djelovati kako bi zajamčio sigurnost pomorskog prometa u Zaljevu, u prigodi posjeta zrakoplovnoj bazi u Saudijskoj Arabiji, regionalnom suparniku Irana.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Porast broja tražitelja ‘azila’ u Njemačkoj

Objavljeno

na

Objavio

Krajem prošle godine u Njemačkoj je boravilo 1,8 milijuna osoba koje su u ovoj zemlji zatražile zaštitu od progona, priopćio je Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu u četvrtak.

„U Njemačkoj je 31. prosinca 2018. boravilo 1,8 milijuna osoba koje su ovdje zatražile zaštitu što je 101.000 ili oko 6 posto više nego 2017.“, priopćio je Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu.

Godišnji porast broja tražitelja azila se tako nakon 2015. i 2016., godina najsnažnijeg priljeva izbjeglica, stabilizirao „na niskoj razini“, kako se kaže u priopćenju.

Najveći dio od 1,8 milijuna osoba je u Njemačku stigao nakon 2014.

Od ovog broja najveći broj osoba uživa status priznatog izbjeglice ali na ograničeno vrijeme (888 tisuća) što znači da njihov status ističe kada prestanu i razlozi zbog kojih je izbjeglički status priznat (npr. završetak rata).

Azil na neograničeno vrijeme je priznat kod 266 tisuća a u 177 tisuća slučajeva je zahtjev odbijen. Najviše osoba s priznatim izbjegličkim statusom dolazi iz Sirije iza koje slijedi Irak i Afganistan.

Najviše osoba s odbijenim statusom dolazi iz Iraka, Afganistana i Srbije pri čemu je broj tražitelja azila sa zapadnog Balkana u stalnom padu u posljednje tri godine otkako je Bundestag ove zemlje proglasio zemljama sigurnog porijekla čime je mogućnost stjecanja azila svedena na minimum.

U isto vrijeme je porastao broj podnositelja zahtjeva za azilom iz Turske i Irana.

(Hina)

 

Željko Glasnović: Migrantski val se zahuktava (VIDEO)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari