Pratite nas

Iz Svijeta

Nataša Kandić: Šešelj nakon Haaga postaje sve relevantnija javna ličnost u Srbiji

Objavljeno

na

U Srbiji sve više jača ekstremistički pokret koji je i 30 godina od početka rata usmjeren na osporavanje masovnih zločina, kazala je za Večernji list predsjednica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić.

Istovremeno, iako je osporavanje ratnih zločin svakim danom sve jače, a odgovor institucija izostaje kazalan, ističe Kandić, nakon nedavnog napada na promociji knjige Vojislava Šešelja.

Promocija trotomne knjige haaškog osuđenika Vojislava Šešelja “U Srebrenici nije bilo genocida” u večernjim satima u srijedu ipak je održana, ali o knjizi nitko, kao ni o porukama šefa srpskih radikala, ne govori. Javnost u Srbiji, kao i u cijeloj regiji, bruji o nasilju nad Natašom Kandić, dugogodišnjom predsjednicom Fonda za humanitarno pravo i njezinim kolegama, koji su na tribinu radikala u beogradskoj općini Stari grad stigli s dosjeom “Zločini nad Hrvatima u Vojvodini”, navodi dnevnik.

Podsjećaju da je Šešelj na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju u Haagu osuđen na 10 godina zatvora, i zbog zločina nad Hrvatima i drugim nesrpskim stanovništvom u Vojvodini tijekom 90-ih. Premda su Šešeljevi nasilnici željeli s Natašom Kandić obrisati pod, ispalo je upravo obrnuto.

“Nismo željeli nametati svoje političke stavove, nego podastrijeti činjenice koje su prije iznesene u sudskim presudama u Haagu i u regiji. No, ekstremisti više nemaju nikakve kočnice, oni osjećaju da mogu s neistomišljenicima raditi što god žele.

Šešeljeva je naredba bila da nas izbace van. Oni su bili u stanju zgaziti nas, a osobito je zabrinjavajuće što je među njima i velik broj mladih ljudi”, rekla je nakon incidenta Nataša Kandić za Večernji list naglašavajući da je svojom nazočnošću željela podsjeti srbijansku javnost na sudski utvrđenu istinu, koja nedvosmisleno kaže da je u Srebrenici počinjen genocid, kao i na zločine protiv vojvođanskih Hrvata.

“U institucijama države postalo je normalno da se negira da je Srbija ispunjavala zahtjeve Haaškog tribunala kada je riječ o uhićenjima optuženih za genocid. I sada, nakon nekoliko godina, javlja se institucionalni preokret preko raznih visokih i nižerangiranih političara kojim se odustaje od odluke da se priznaju sudski utvrđene činjenice”, kaže Nataša Kandić.

Dodaje kako takve političke interpretacije nikad nisu bile jače i nikad nisu uzimale maha više nego danas, što je ohrabrilo ekstremističke grupe da sasvim slobodno provode svoje alternativne “istražne radnje”, donosi Večernji list. (Hina)

Izjava Sonje Biserko šokirala Srbiju: “Cela srpska istorija jedna je velika laž!”

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Europska agencija za lijekove: Klorokin i njegov derivat namijenjeni samo za ‘hitne programe’

Objavljeno

na

Objavio

Antimalarik klorokin i njegov derivat hidroksiklorokin mogu se primjenjivati u liječenju Covida-19 samo u kliničkim ispitivanjima i u “hitnim programima”, upozorila je u srijedu Europska agencija za lijekove (EMA).

Nekoliko zemalja svijeta omogućilo je da se pacijentima oboljelim od koronavirusa propišu antivirusni lijekovi, ne čekajući rezultate kliničkih ispitivanja koja se upravo provode o njihovoj djelotvornosti.

Premda rezultati prvih istraživanja u Francuskoj i u Kini obećavaju, učinkovitost klorokina i hidroksiklorokina “još treba dokazati” i te se aktivne tvari smiju primjenjivati u liječenju Covida-19 samo u slučaju krajnje nužde, ističe europska regulatorna agencija.

“Jako je važno da u liječenju Covida-19 pacijenti i medicinsko osoblje koriste klorokin i hidroksiklorokin samo kod odobrenih indikacija i u okviru kliničkih ispitivanja i hitnih programa na nacionalnoj razini”, obrazlaže.

SAD odobrio liječenje Covida-19 klorokinom i hidroksiklorokinom u bolnicama

I klorokin, sintetski derivat kinina i hidroksiklorokin koji se uglavnom primjenjuje u liječenju lupusa i reumatoidnog artritisa, mogu imati teške nuspojave, napose ako se uzimaju u većoj dozi od preporučene ili zajedno s drugim lijekovima.

“Ne smiju se uzimati bez recepta i bez liječničkog nadzora i ne smiju se propisivati bez odobrenih indikacija osim u okviru kliničkih ispitivanja i protokola odobrenih u pojedinoj zemlji”, dodaje EMA.

Prevelika očekivanja koja postoje u vezi s tim lijekovima potiču zabrinutost za redovitu opskrbu pacijenata koji se liječe hidroksiklorokinom. (Hina)

Što je klorokin i može li pobijediti koronavirus?

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Europska komisija predlaže skraćeno radno vrijeme za spas radnih mjesta

Objavljeno

na

Objavio

Europska komisija (EK) najavila je u srijedu program skraćenog radnog vremena za koji će jamčiti zemlje članice i koji će pomoći tvrtkama u najteže pogođenim zemljama da zadrže radnike.

“To je europska solidarnost na djelu. Za Italiju, Španjolsku i druge. To je za budućnost Europe”, rekla je predsjednica EK-a Ursula von der Leyen o tom novom instrumentu pod nazivom “Sure”.

On je sličan instrumentu koji su koristile neke članice tijekom financijske krize 2008., poput njemačkog programa Kurzarbeit.

Prema tome modelu, država je plaćala dio radničkih plaća, što je omogućilo tvrtkama da zadrže radnike i smanje troškove za vrijeme krize. Za sada nema pojedinosti odakle će se namaknuti novac za taj instrument.

“Ideja je jednostavna. Ako nema narudžbi i tvrtke nemaju posla zbog privremenog eksternog šoka poput koronavirusa, one ne otpuštaju radnike nego oni ostaju zaposleni iako ima manje posla. U slobodno vrijeme radnici bi se mogli naučiti, primjerice, novim vještinama koje će koristiti i kompaniji i njima samima”, kaže predsjednica komisije.

Ursula von der Leyen dodaje da je to lekcija naučena iz prethodne financijske krize kada su zemlje članice koje su imale takav instrument pomogle milijunima ljudi da zadrže posao i tvrtkama da prebrode krizu.

“To je ublažilo posljedice recesije, zadržalo ljude na poslu i omogućilo tvrtkama da se vrate na tržište s novom snagom”, istaknula je.

Nakon što se kriza s pandemijom završi i ukinu ograničenja kretanja i okupljanja, radnici će se moći vratiti na puno radno vrijeme.

“To je ključno za ponovno pokretanje gospodarskog motora Europe. Komisija će ovaj tjedan predložiti novi instrument za potporu skraćenom radnom vremenu”, rekla je von der Leyen.

Dodala je da će taj program omogućiti radnicima plaću tijekom krize kako bi mogli plaćati stanarinu i kupovati ono što im je potrebno te će pozitivno utjecati na gospodarstvo. (Hina)

Rat protiv virusa: Poludiktature, izvanredna stanja i policijski sati

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari