Pratite nas

Iz Svijeta

NATO ide na Islamsku državu?

Objavljeno

na

Kolektivna obrana: članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora koji propisuje da će se napad na jednu zemlju smatrati napadom na sve zemlje NATO-a te da kolektivno sve saveznice imaju pravo na samoobranu upotrebom oružane sile, bio je u stvarnosti aktiviran samo jednom. Nakon terorističkih napada na Sjedinjene američke države 11. rujna.

[ad id=”68099″]

Ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu i operativnog sjedišta u Monsu, gradu na otprilike četvrtini puta od Bruxellesa do Pariza, zastave zemalja saveznica spuštene su na pola koplja u znak počasti žrtvama terorističkih napada u Parizu, no ljudi u tim zgradama počeli su već tijekom vikenda raspravljati bi li najbolji način za odavanje počasti žrtvama zapravo bilo nešto drugo aktiviranje kolektivne obrane predviđene člankom 5. Sjevernoatlantskog ugovora, piše Večernji list

Članak koji propisuje da će se napad na jednu zemlju smatrati napadom na sve zemlje NATO-a te da kolektivno sve saveznice imaju pravo na samoobranu upotrebom oružane sile, bio je u stvarnosti aktiviran samo jednom. Nakon terorističkih napada na Sjedinjene američke države 11. rujna.

Francuska još nije odlučila želi li pokrenuti aktiviranje tog članka, no mnogi političari i analitičari već su dali naznake da bi se razvoj događaja mogao ići u tom smjeru i da bi teroristički napadi u Parizu mogli mobilizirati NATO i širu međunarodnu zajednicu na odlučniju borbu protiv ISIL-a.

„Stajat ćemo uz našu najstariju NATO saveznicu kako bismo odvratili, omeli i porazili teroriste koji prijete našim vrijednostima, slobodama i našem načinu života“, izjavio je američki general Philip Breedlove, vrhovni zapovjednik NATO-a za Europu. Njegov prethodnik na toj poziciji, umirovljeni američki admiral James Stavridis, u članku za magazin Foreign Policy zagovara aktiviranje članka 5. i tvrdi da se NATO više ne može pretvarati da rat u Siriji ne utječe na njegove temeljne interese.

nato vježba

„Osnovni cilj NATO-ove misije trebao bi biti poraz Islamske države u Siriji i uništenje infrastrukture koji je ondje stvorila. Takva misija imala bi dodatnu korist time što bi pokazala da je NATO spreman odlučno djelovati kad se nalazi pod prijetnjom“, smatra Stavridis. „Ipak, pokretanje NATO-ove vojne misije u Siriji teško je ne samo u vojnom smislu jer, primjerice, britanski parlament nije odobrio svom premijeru ni sudjelovanje u zračnim napadima nego i politički.“ U smislu zakonitosti, strane vojne intervencije najčišće su u slučaju da ih pozove vlast zemlje u kojoj se intervenira ili ako ih odobri UN. Prvi scenarij čini se teškim jer NATO saveznice, a pogotovo Francuska, smatraju sirijskog predsjednika Assada zločincem, a za drugi scenarij bi, nakon zloupotrebe sličnog odobrenja UN-a u Libiji, NATO saveznice teško pridobile Rusiju.

Zapadni lideri jučer su o mogućem odgovoru na terorističke napade imali prilike razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na summitu skupine G20 u Turskoj. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je da europske zemlje ne bi trebale reagirati na napade u Parizu odbijanjem izbjeglica.

„Ne smijemo brkati različite kategorije ljudi koji dolaze u Europu. Oni koji su odgovorni za napade u Parizu su kriminalci, a ne izbjeglice ili tražitelji azila“,  rekao je Juncker, apeliravši na zemlje poput Poljske ili Slovačke da ne koriste ovu tragediju za rušenje ionako krhke zajedničke europske migrantske politike.

Ipak, činjenica da je kod jednog ubijenog terorista pronađena sirijska putovnica registrirana na balkanskoj migrantskoj ruti mogla bi nagnati niz europskih država da revnije i sporije provjeravaju ljude koji se masovno pokušavaju domoći azila u bogatim zemljama EU. Sporije i temeljitije procedure u nekim državama mogle bi stvoriti probleme u drugim državama na ruti, što za Hrvatsku kao tranzitnu zemlju stvara novu dimenziju problema. Nakon krvavog pariškog vikenda, moguće je i da strože kontrole na granicama postanu stvarnost ne samo za neregularne migrante, nego i za građane EU jer države imaju sve veći poriv za vraćanje kontrola na graničnim prijelazima, kako kopnenim tako i onima u zračnim i morskim lukama.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Kolinda Grabar-Kitarović Guterresu: Razmjena granica na JI Europe otvorila bi Pandorinu kutiju

Objavljeno

na

Objavio

Razmjena teritorija između Srbije i Kosova otvorila bi Pandorinu kutiju na jugoistoku Europe, rekla je u ponedjeljak predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović glavnom tajniku Ujedinjenih naroda Antoniju Guterresu.

Predsjednica boravi u New Yorku povodom Opće skupštine Ujedinjenih naroda kojoj će se obratiti u utorak.

U ponedjeljak se sastala s glavnim tajnikom te organizacije Antonijom Guterresom s kojim je razgovarala o “situaciji na jugoistoku Europe, posebice o Bosni i Hercegovini, odnosima između Beograda i Kosova” te o tome što će Hrvatska kao “lider na tom području učiniti da bi pomogla u daljnjoj stabilizaciji stanja i rješavanju svih otvorenih pitanja”.

“Spomenula sam zamjenu teritorija i rekla da bi to bila jako loša ideja koja bi otvorila Pandorinu kutiju i raznorazne zahtjeve za teritorijalnim promjenama na prostoru cijele bivše Jugoslavije”, otkrila je predsjednica.

Srbijanski državni vrh ranije je iznosio ideju razmjene sjevernog dijela Kosova, s većinski srpskim stanovništvom, za etnički većinski albanski dio južne Srbije, kako bi se dvije zemlje približile u rješavanju spora. Tom se planu snažno protive Francuska i Njemačka, dok su SAD i nedavno Austrija istaknule kako bi mogle prihvatiti takvo rješenje.

Predsjednica je kritizirala ideju razmjene teritorija i na bilateralnom susretu s albanskim predsjednikom Hashijem Thacijem koji je mijenjao mišljenje po tom pitanju.

Grabar-Kitarović je dodala kako je Guterresa zanimalo i što će Hrvatska činiti u okviru predsjedanja Europskom unijom te “kako ćemo to iskoristiti, kako za sebe, tako i za svoje susjedstvo”.

Klimatske promjene

Predsjednica je prvog dana boravka u New Yorku nazočila otvaranju summita UN-a o klimatskim promjenama, pa je najavila da će glavna tema njezinog govora pred Općom skupštinom biti vezana za klimatske promjene.

“Mislim da ne trebamo previše privatizirati pozornicu UN-a za neka bilateralna pitanja za koja smo odgovorni mi i naši susjedi, već govoriti o temama koje su bitne za cijelo čovječanstvo”, rekla je Grabar-Kitarović, no dodala je kako će pritom “krenuti od lokalnih primjera”.

Kao i prošle godine, predsjednica će svojim govorom pred Općom skupštinom upozoriti na zagađenje i zagrijavanje Jadranskog mora.

“Greta nas je danas upozorila, kao što ste vidjeli bilo je to vrlo, vrlo energično. Žalosno je da jedna djevojčica mora putovati dva tjedna brodom, a ne biti u školi, kako bi upozorila svijet na klimatske promjene i da će naša djeca i unuci biti užasno ljuti na nas ako uništimo ovaj jedini planet koji imamo”, rekla je predsjednica, referirajući se na govor tinejdžerske klimatske aktivistice Grete Thunberg.

Ona je u ponedjeljak otvorila UN-ov summit o klimi osudom svjetskih vođa da su propustili poduzeti snažne mjere u borbi protiv klimatskih promjena, upitavši ih “kako se usuđujete?”.

Vjerske slobode

Predsjednica je sudjelovala i na summitu o vjerskim slobodama.

“Ono što treba reći, a što ljudi često krivo shvaćaju, jest da je upravo kršćanstvo najprogonjenija religija na svijetu i da dnevno 11 kršćana bude ubijeno u svijetu zbog svoje vjere”, rekla je.

“Dakle, nemojmo razmišljati o nekim drugim vjerama kako bismo bili politički korektni, razmišljajmo jednako o svima, uključujući vlastitu vjeru”, dodala je.

Sastanak s Googleom

Grabar-Kitarović je izdvojila i sastanak s potpredsjednikom Googlea s kojim je dogovorila “daljnju suradnju oko inicijative Triju mora i digitalizacije cijelog prostora”, posebice Hrvatske, njezinih otoka i drugih dijelova države.

Time će se “omogućiti digitalno školovanje, rad na daljinu, a to bi ljudima omogućilo da ostanu u Hrvatskoj i svakako dodatno osnažilo radna mjesta i povećalo plaće”.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Donald Trump: Naša prava ne dolaze od vlada, ona dolaze od Boga

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump pozvao je u ponedjeljak države svijeta da okončaju vjerske progone, na skupu o vjerskim slobodama na početku njegova trodnevnog boravka u New Yorku gdje se održava Opća skupština UN-a.

“Danas, jedinstvenim glasom, SAD poziva države svijeta da okončaju vjerske progone”, rekao je Trump na skupu, naglasivši da se 80 posto svjetskog stanovništva suočava s ograničavanjem vjerskih sloboda.

“Naša prava ne dolaze od vlada, ona dolaze od Boga”, kazao je.

Naglasio je da se sve vjere suočavaju s progonom, ali veći dio njegovog govora bio je usredotočen na kršćane.

Potpredsjednik Mike Pence najavio je Trumpa, te istaknuo nekoliko zemalja – poznatih kao neprijatelja SAD-a, uključivo Iran, Kinu, Nikaragvu i Venezuelu – u kojima su vjerske slobode, kako je rekao, napadnute.

Spomenuo je i Jezide kojih su velik broj ubili džihadisti Islamske države, te obećao nastaviti davati im potporu kao i drugim manjinama u Iraku.

Američka administracija ranije je rekla da je za nju skup o vjerskim slobodama “ključni događaj”.

UN-ov glavni tajnik Antonio Guterres pridružio se Trumpu na događaju, te rekao da su vjerske slobode “hitno globalno pitanje”.

Prije toga Trump je nenadano i nakratko došao na UN-ov summit o klimi. Govor na Općoj skupštini UN-a trebao bi održati u utorak. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari