Pratite nas

Iz Svijeta

NATO ide na Islamsku državu?

Objavljeno

na

Kolektivna obrana: članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora koji propisuje da će se napad na jednu zemlju smatrati napadom na sve zemlje NATO-a te da kolektivno sve saveznice imaju pravo na samoobranu upotrebom oružane sile, bio je u stvarnosti aktiviran samo jednom. Nakon terorističkih napada na Sjedinjene američke države 11. rujna.

[ad id=”68099″]

Ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu i operativnog sjedišta u Monsu, gradu na otprilike četvrtini puta od Bruxellesa do Pariza, zastave zemalja saveznica spuštene su na pola koplja u znak počasti žrtvama terorističkih napada u Parizu, no ljudi u tim zgradama počeli su već tijekom vikenda raspravljati bi li najbolji način za odavanje počasti žrtvama zapravo bilo nešto drugo aktiviranje kolektivne obrane predviđene člankom 5. Sjevernoatlantskog ugovora, piše Večernji list

Članak koji propisuje da će se napad na jednu zemlju smatrati napadom na sve zemlje NATO-a te da kolektivno sve saveznice imaju pravo na samoobranu upotrebom oružane sile, bio je u stvarnosti aktiviran samo jednom. Nakon terorističkih napada na Sjedinjene američke države 11. rujna.

Francuska još nije odlučila želi li pokrenuti aktiviranje tog članka, no mnogi političari i analitičari već su dali naznake da bi se razvoj događaja mogao ići u tom smjeru i da bi teroristički napadi u Parizu mogli mobilizirati NATO i širu međunarodnu zajednicu na odlučniju borbu protiv ISIL-a.

„Stajat ćemo uz našu najstariju NATO saveznicu kako bismo odvratili, omeli i porazili teroriste koji prijete našim vrijednostima, slobodama i našem načinu života“, izjavio je američki general Philip Breedlove, vrhovni zapovjednik NATO-a za Europu. Njegov prethodnik na toj poziciji, umirovljeni američki admiral James Stavridis, u članku za magazin Foreign Policy zagovara aktiviranje članka 5. i tvrdi da se NATO više ne može pretvarati da rat u Siriji ne utječe na njegove temeljne interese.

nato vježba

„Osnovni cilj NATO-ove misije trebao bi biti poraz Islamske države u Siriji i uništenje infrastrukture koji je ondje stvorila. Takva misija imala bi dodatnu korist time što bi pokazala da je NATO spreman odlučno djelovati kad se nalazi pod prijetnjom“, smatra Stavridis. „Ipak, pokretanje NATO-ove vojne misije u Siriji teško je ne samo u vojnom smislu jer, primjerice, britanski parlament nije odobrio svom premijeru ni sudjelovanje u zračnim napadima nego i politički.“ U smislu zakonitosti, strane vojne intervencije najčišće su u slučaju da ih pozove vlast zemlje u kojoj se intervenira ili ako ih odobri UN. Prvi scenarij čini se teškim jer NATO saveznice, a pogotovo Francuska, smatraju sirijskog predsjednika Assada zločincem, a za drugi scenarij bi, nakon zloupotrebe sličnog odobrenja UN-a u Libiji, NATO saveznice teško pridobile Rusiju.

Zapadni lideri jučer su o mogućem odgovoru na terorističke napade imali prilike razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na summitu skupine G20 u Turskoj. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je da europske zemlje ne bi trebale reagirati na napade u Parizu odbijanjem izbjeglica.

„Ne smijemo brkati različite kategorije ljudi koji dolaze u Europu. Oni koji su odgovorni za napade u Parizu su kriminalci, a ne izbjeglice ili tražitelji azila“,  rekao je Juncker, apeliravši na zemlje poput Poljske ili Slovačke da ne koriste ovu tragediju za rušenje ionako krhke zajedničke europske migrantske politike.

Ipak, činjenica da je kod jednog ubijenog terorista pronađena sirijska putovnica registrirana na balkanskoj migrantskoj ruti mogla bi nagnati niz europskih država da revnije i sporije provjeravaju ljude koji se masovno pokušavaju domoći azila u bogatim zemljama EU. Sporije i temeljitije procedure u nekim državama mogle bi stvoriti probleme u drugim državama na ruti, što za Hrvatsku kao tranzitnu zemlju stvara novu dimenziju problema. Nakon krvavog pariškog vikenda, moguće je i da strože kontrole na granicama postanu stvarnost ne samo za neregularne migrante, nego i za građane EU jer države imaju sve veći poriv za vraćanje kontrola na graničnim prijelazima, kako kopnenim tako i onima u zračnim i morskim lukama.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Sljedbenica IS-a priznala planiranje napada na londonsku katedralu

Objavljeno

na

Objavio

Safija Amira Shaikh, 36-godišnjakinja koja se zaklela na odanost Islamskoj državi, u petak je priznala sudjelovanje u zavjeri da se izvrši bombaški napad na poznatu londonsku katedralu St. Paul i obližnji hotel.

Ona je priznala krivicu na londonskom Središnjem kaznenom sudu, a presuda za “pripremanje terorističkih akcija” i raspačavanje terorističkih publikacija bit će izrečena 11. svibnja.

Shaikh, rođena kao Michelle Ramsden koja je prešla na islam 2007., uhićena je nakon što je o postavljanju eksploziva razgovarala s dvoje tajnih agenata ubačenih u redove islamskih ekstremista.

Kako je objavila policija, ona je “istražila metode i osmislila plan kako izvršiti teroristički napad (…) te je doputovala u London i odsjela u hotelu u blizini katedrale kako bi napravila izvide”.

Na sudu je kazala da je oduvijek željela učiniti nešto spektakularno (…) “a ubiti samo jednog kafira – nevjernika, za mene nije dovoljno”.

Prema vlastitim riječima, kao metu je željela crkvu ili nešto drugo od “povijesne važnosti” i to na Božić ili Uskrs kako bi “ubila što više ljudi”.

Sudac je obrani naložio da, ukoliko to žele, psihijatrijsko vještačenje moraju podnijeti najkasnije do 3. travnja. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Putin se zahvalio FBI na informaciji o planiranju napada u Rusiji

Objavljeno

na

Objavio

Ruski predsjednik Vladimir Putin u četvrtak je pohvalio FBI što je podijelio informaciju koja je pomogla u zaustavljanju napada sljedbenika radikalne grupe Islamska država u St. Petersburgu tijekom novogodišnjih praznika.

Govoreći na sastanku s visokim dužnosnicima Savezne službe sigurnosti (FSB), Putin je izjavio ”da smo zahvalni našim partnerima na njihovoj podršci i profesionalnoj solidarnosti u suprotstavljanju zajedničkoj prijetnji“.

”Mi ćemo, prirodno, odgovoriti na isti način”, dodao je ruski čelnik. FSB je u prosincu prošle godine objavio uhućenje dvojice Rusa koji su priznali da su planirali terorističke napade u St. Petersburgu. Putin je potom nazvao američkog predsjednika Donalda Trumpa kako bi mu se zahvalio na dojavi.

U prosincu 2017. Putin se također zahvalio CIA-i zbog informacije koja je pomogla u otkrivanju bombaških napada u St. Petersburgu.

Kremlj je tada priopćio da je dojava CIA-e dovela do FSB-vog uhićenja grupe osumnjičenih koji su planirali napad na katedralu Kazan i na ostala mjesta na kojima se okuplja veliki broj ljudi u St. Petersburgu.

Rusko-američki odnosi pali su na najnižu razinu od Hladnog rata nakon ruske aneksije Krima u 2014., ali su Moskva i Washington obećali da će nastaviti protuterorističku suradnju, prenosi Associated Press.

Putin: Dok sam ja na vlasti neće biti istospolnih brakova

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari