Pratite nas

Iz Svijeta

NATO poziva Rusiju da ukloni tenkove i vojnike iz Ukrajine

Objavljeno

na

Ukrajinski predsjednik Petro Poroshenko, optužio je Rusiju za slanje 9 tisuća vojnika na stranu ukrajinskih pobunjenika na istoku Ukrajine. Istovremeno, predsjednica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), rekla je kako će podržati pružanje dodatne financijske pomoći za Kijev zbog sukoba koji Ukrajini nanosi teške ekonomske gubitke.

Moskva je od Poroshenka zatražila da dokazima podupre svoje tvrdnje. Ipak, Kijev je u navode uspio uvjeriti NATO savez koji objavljuje kako je broj teške artiljerije kojom se koriste ruske trupe u Ukrajini povećan.

U govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u švicarskom gradu Davosu, ukrajinski predsjednik žestoko je optužio Rusiju za direktnu vojnu uključenost u ukrajinski sukob.

“Ruske trupe podupire čitava paleta teške artiljerije, uključujući tenkove, tešku artiljeriju i oklopna vozila. Ako to nije agresija, ne znam što jest”, rekao je Poroshenko.

Poroshenko je pozvao Moskvu da se pridržava mirovnog ugovora iz Minska.

“Rješenje je poprilično jednostavno: prestanite opskrbljivati pobunjenike oružjem i povucite svoju vojsku s ukrajinske granice. Ako želite pregovarati o drugim stvarima znači da niste za mir, već za rat”, kaže Poroshenko.

Klimavo primirje predviđa primirje i povlačenje stranih boraca i vojne opreme iz Ukrajine. Stotine ljudi izgubili su živote od potpisivanja primirja u rujnu prošle godine.

Ruski ministar obrane, Sergey Lavrov, odbacio je optužbe ukrajinskog predsjednika i pozvao ga da ponudi dokaze koji potvrđuju njegove tvrdnje, ali je i položio nade u započinjanje pregovora u Berlinu.

Njemačka kancelarka, Angela Merkel, rekla je kako ne polaže previše nade u berlinske pregovore koje će voditi ministri vanjskih poslova Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske.

“Ne želim se previše nadati, jasno je kako primirje postaje sve udaljenije”, rekla je Merkel.

Glavni tajnik NATO saveza, Jens Stoltenberg, rekao je kako savez prati ruske trupe već nekoliko mjeseci, te kako je primijećeno povećanje broja oklopnih vozila i teške artiljerije.

S druge strane, sukob je ukrajinsko gospodarstvo doveo blizu točke bankrota. Ekonomisti upozoravaju kako postojeći program pomoći MMF-a neće biti dovoljan ako se ne pojača s dodatnih 15 milijardi dolara pomoći kojom bi se popunila rupa u proračunu.

Poroshenko je obavijestio Christiane Lagarde kako je njegova vlada od MMF-a zatražila dodatno financiranje.

“Ukrajinski predsjednik obavijestio me kako su ukrajinske vlasti zatražile dodatni paket pomoći i višegodišnji sporazum s MMF-om kojim bi se zamijenio trenutni dogovor.”, rekla je Lagarde.

Rekla je kako će MMF razmotriti zahtjev, no kako će u slučaju isplate pomoći Ukrajina morati započeti s temeljnim i poprilično dubokim ekonomskim reformama.

“Stavit ću prijedlog pred odbor koji će se sastati u najkraćem mogućem roku, predložit ću njegovo odobravanje”, rekla je.

Ukrajinska ministrica gospodarstva, Natalia Yaresko, rekla je kako se nada da će dogovor s MMF-om biti finaliziran u najskorijem vremenu. Na pitanje hoće li 15 milijardi biti dovoljno da se Ukrajinu izvuče iz krize Yaresko je odgovorila “Glavna stvar je da moramo donijeti odluku. Bilo koji broj ako se rastegne u velikom razdoblju možda neće biti dovoljan”, rekla je Yaresko.

Ukrajinske valutne rezerve srozale su se do te mjere da će biti dovoljne za pokrivanje tekućih troškova za sljedećih nekoliko tjedana, što bi moglo prisiliti Ukrajinu da propiše zastarijevanje nekih od svojih dugova ili da otpiše vladine dugove.

“Naša je namjera da ispunimo svoje obveze”, rekla je Yaresko.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Orban: Paket gospodarskih poticaja bit će odgovor na krizu i priprema za život nakon nje

Objavljeno

na

Objavio

Mađarska će uvesti novi fond za pandemiju i do utorka razraditi detalje najvećega paketa gospodarskih poticaja, rekao je premijer Viktor Orban dodavši da se planovi u prvom redu fokusiraju na očuvanje radnih mjesta.

Zdravstveni radnici ove godine dobit će bonuse u visini 1500 dolara kao naknadu za dodatno radno opterećenje i rizike u borbi protiv koronavirusa, rekao je.

Mađarska je poput većine ostalih zemalja već pogođena posljedicama epidemije i zaustavljanjem proizvodnje.

Budući da su u ožujku izgubljeni deseci tisuća radnih mjesta, Orban je rekao da će paket gospodarskih poticaja biti odgovor na krizu i priprema za život nakon nje.

“Morat ćemo stvoriti toliko mnogo radnih mjesta koliko je kriza uništila”, rekao je za radijsku postaju u petak. Fond za pandemiju bit će uveden u subotu a detalji plana za gospodarske poticaje u utorak, dodao je.

On je kazao da se Mađarska neće priključiti zemljama koje bacaju neograničena sredstva na krizu, no da će se fokusirati na održavanje ekonomske filozofije usmjerene na rad, jer bilo koji novac potrošen sada mora biti zarađen kasnije.

“Okolnosti su se sada promijenile, ali naši su ciljevi ostali isti, osim što je put do njih promijenjen”, rekao je. “Ne želim da se moja država vrati ekonomiji utemeljenoj na pomoći, jer to vodi kreditima, što vodi do zaduživanja”.

Orban je u deset godina koliko je na vlasti izvukao Mađarsku iz dugova i deficita. Ovaj tjedan odgovorio je na kritike EU-a, SAD-a i skupina za zaštitu prava zbog njegova proširenja posebnih ovlasti, uključujući pravo na upravljanje dekretima do kraja pandemije.

“Bruxelles se bavi nama umjesto da se bavi virusom”, rekao je. “Izvanredne ovlasti mađarske vlade otprilike iste su poput onih koje ima francuski predsjednik u mirnodopsko doba. Očito je da smo meta političkog napada”, istaknuo je.

“Glavno je da se držimo puta…to je mreža koja bi Mađarskoj htjela oduzeti resurse, s Georgeom Sorosom na čelu, i njegovim ljudima u Bruxellesu koji nas kritiziraju”, rekao je Orban. (Hina)

Orban poručio ‘europskim gunđalima’ da puste Mađarsku da se obrani od koronavirusa

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Donald Trump od Saudijske Arabije i Rusije očekuje da smanje svoju proizvodnju nafte

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump od Saudijske Arabije i Rusije očekuje da smanje svoju proizvodnju nafte, što je signal da bi rat tim energentom između dviju država mogao završiti, a cijene narasti do prijašnjih razina.

Trump je na Twitteru objavio da je razgovarao sa saudijskim princom prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom, koji je potom razgovarao s Kremljom.

Dvije strane će smanjiti proizvodnju za 10 do 15 milijuna barela, tvrdi američki predsjednik. Cijene nafte su nakon objave porasle za gotovo 47 posto, piše Financial Times.

Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik nafte, nakon toga je pozvala na izvanredni sastanak proizvođača kako bi se globalno tržište stabiliziralo.

No glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov za agenciju TASS rekao je da predsjednik Vladimir Putin nije u posljednje vrijeme razgovarao s bin Salmanom, nakon čega su cijene nafte ponovno pale.

„Ne, nije bilo takvog razgovora“, naglasio je Peskov.

Naftni rat između Moskve i Rijada drastično je spustio cijenu energenta koji je već pojeftinio smanjenom potražnjom zbog pandemije koronavirusa. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari