Pratite nas

Iz Svijeta

NATO poziva Rusiju da ukloni tenkove i vojnike iz Ukrajine

Objavljeno

na

Ukrajinski predsjednik Petro Poroshenko, optužio je Rusiju za slanje 9 tisuća vojnika na stranu ukrajinskih pobunjenika na istoku Ukrajine. Istovremeno, predsjednica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), rekla je kako će podržati pružanje dodatne financijske pomoći za Kijev zbog sukoba koji Ukrajini nanosi teške ekonomske gubitke.

Moskva je od Poroshenka zatražila da dokazima podupre svoje tvrdnje. Ipak, Kijev je u navode uspio uvjeriti NATO savez koji objavljuje kako je broj teške artiljerije kojom se koriste ruske trupe u Ukrajini povećan.

U govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u švicarskom gradu Davosu, ukrajinski predsjednik žestoko je optužio Rusiju za direktnu vojnu uključenost u ukrajinski sukob.

“Ruske trupe podupire čitava paleta teške artiljerije, uključujući tenkove, tešku artiljeriju i oklopna vozila. Ako to nije agresija, ne znam što jest”, rekao je Poroshenko.

Poroshenko je pozvao Moskvu da se pridržava mirovnog ugovora iz Minska.

“Rješenje je poprilično jednostavno: prestanite opskrbljivati pobunjenike oružjem i povucite svoju vojsku s ukrajinske granice. Ako želite pregovarati o drugim stvarima znači da niste za mir, već za rat”, kaže Poroshenko.

Klimavo primirje predviđa primirje i povlačenje stranih boraca i vojne opreme iz Ukrajine. Stotine ljudi izgubili su živote od potpisivanja primirja u rujnu prošle godine.

Ruski ministar obrane, Sergey Lavrov, odbacio je optužbe ukrajinskog predsjednika i pozvao ga da ponudi dokaze koji potvrđuju njegove tvrdnje, ali je i položio nade u započinjanje pregovora u Berlinu.

Njemačka kancelarka, Angela Merkel, rekla je kako ne polaže previše nade u berlinske pregovore koje će voditi ministri vanjskih poslova Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske.

“Ne želim se previše nadati, jasno je kako primirje postaje sve udaljenije”, rekla je Merkel.

Glavni tajnik NATO saveza, Jens Stoltenberg, rekao je kako savez prati ruske trupe već nekoliko mjeseci, te kako je primijećeno povećanje broja oklopnih vozila i teške artiljerije.

S druge strane, sukob je ukrajinsko gospodarstvo doveo blizu točke bankrota. Ekonomisti upozoravaju kako postojeći program pomoći MMF-a neće biti dovoljan ako se ne pojača s dodatnih 15 milijardi dolara pomoći kojom bi se popunila rupa u proračunu.

Poroshenko je obavijestio Christiane Lagarde kako je njegova vlada od MMF-a zatražila dodatno financiranje.

“Ukrajinski predsjednik obavijestio me kako su ukrajinske vlasti zatražile dodatni paket pomoći i višegodišnji sporazum s MMF-om kojim bi se zamijenio trenutni dogovor.”, rekla je Lagarde.

Rekla je kako će MMF razmotriti zahtjev, no kako će u slučaju isplate pomoći Ukrajina morati započeti s temeljnim i poprilično dubokim ekonomskim reformama.

“Stavit ću prijedlog pred odbor koji će se sastati u najkraćem mogućem roku, predložit ću njegovo odobravanje”, rekla je.

Ukrajinska ministrica gospodarstva, Natalia Yaresko, rekla je kako se nada da će dogovor s MMF-om biti finaliziran u najskorijem vremenu. Na pitanje hoće li 15 milijardi biti dovoljno da se Ukrajinu izvuče iz krize Yaresko je odgovorila “Glavna stvar je da moramo donijeti odluku. Bilo koji broj ako se rastegne u velikom razdoblju možda neće biti dovoljan”, rekla je Yaresko.

Ukrajinske valutne rezerve srozale su se do te mjere da će biti dovoljne za pokrivanje tekućih troškova za sljedećih nekoliko tjedana, što bi moglo prisiliti Ukrajinu da propiše zastarijevanje nekih od svojih dugova ili da otpiše vladine dugove.

“Naša je namjera da ispunimo svoje obveze”, rekla je Yaresko.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Hoće li Matteo Salvini srušiti talijanski ‘Berlinski zid’?

Objavljeno

na

Objavio

Ako vođa talijanske “krajnje” desnice Matteo Salvini pobijedi u nedjelju na regionalnim izborima u Emiliji-Romagni, kolijevci talijanske ljevice i sjedištu Ferrarija, parmezana i parmskog pršuta, njegov idući zgoditak mogla bi biti premijerska fotelja.

Pet mjeseci nakon što je izgubio dužnost potpredsjednika vlade i ministra unutarnjih poslova ponajviše zbog vlastitih pogrešnih procjena, Salvini radi na spektakularnom povratku

Vođa “krajnje” desne Lige polaže sve nade u izbore u Emiliji-Romagni, kojom od Drugog svjetskog rata nije vladao nitko osim ljevice.

Kada bi Liga ondje pobijedila, to bi bilo kao “rušenje talijanskog Berlinskog zida”, smatra Andrea Delmastro, zastupnik krajnje desne stranke Braća Italije, Salvnijeve saveznice.

“Ako pobijedimo ovdje u Emiliji, idući dan ću otići u palaču Chigi (ured premijera) i deložirati Contea”, rekao je Salvini ovaj tjedan.

Salvini je u kolovozu srušio koalicijsku vladu s antiestablišmentskim Pokretom pet zvijezda u nadi da će isprovocirati izvanredne izbore na kojima je, kako su pokazivale ankete, očekivao laku pobjedu.

No, Pokret pet zvijezda udružio je snage s bivšim protivnikom, lijevom Demokratskom strankom, i izgurao Salvinija i njegovu Ligu u oporbu.

Salvini (46) sada računa na pobjedu u Emiliji-Romagni kako bi se vratio na vrh. Tjednima obilazi tu regiju, održava do deset skupova na dan i koristi sve svoje populističke vještine.

Emilia-Romagna poznata je po hrani pa Salvini, ne bi li se uklopio i privukao birače, obilazi regiju i ljubi kolutove parmezana, miriše budžolu i jede tagliatelle alla bogolnese.

U subotu je održao skup u Maranellu, sjedištu Ferrarija, i pred pristaše izišao s crvenom bejzbolskom kapom s Ferrarijevim logom.

Zadnje ankete pokazivale su da kandidatkinja Lige Lucia Borgonzoni neznatno zaostaje za Stefanom Bonaccinijem iz Demokratske stranke.

“Previše je tijesno da bi se mogao predvidjeti rezultat”, rekao je Lorenzo Pregliasco, politički analitičar i stručnjak za ispitivanja javnog mnijenja iz instituta YouTrend/Quorum.

Bonaccini, predsjednik regije, kampanju je fokusirao na lokalna pitanja i pokušava se distancirati od nepopularne nacionalne vlade.

Emilia-Romagna jedna je od najbogatijih talijanskih regija, s niskom nezaposlenošću i općenito dobrim javnim uslugama. Bonaccini to pokušava pripisati sebi.

Ali kao i u drugim bivšim utvrdama ljevice, Liga je jako povećala popularnost šireći poruke usmjerene protiv imigracije i globalizacije i promovirajući socijalno-konzervativna stajališta koja nailaze na odjek među radničkom klasom.

“Ne možete zamisliti koliko mi je starih komunista zadnjih dana kazalo: birači Demokratske stranke više vole bankare od radnika, ovaj put glasat ćemo za vas”, pohvalio se Salvini na društvenim medijima 12. siječnja.

Lijevi centar zapravo je već izgubio Emiliju-Romagnu na općim izborima 2018., a to je potvrđeno i na izborima za Europski parlament 2019.

Liga je osvojila ruralna područja i male gradove, dok je Demokratska stranka i dalje snažna u glavnom gradu Bologni i u većim urbanim centrima.

U Bologni, otpor predvode Sardine, građanska inicijativa protiv Salvinija pokrenuta u tome gradu u studenom.

Sardine su uspjele napuniti trgove širom Italije sloganima protiv desničarskog populizma, a planiraju još jedan velik skup u Bologni kako bi mobilizirali birače ljevice.

Vidjet će se hoće li njihovi napori biti dovoljni. “Vjetar nacionalne politike očito puše u korist desnog centra”, rekao je Pregliasco.

Conte pokušava umanjiti značenje moguće pobjede oporbe u Emiliji-Romagni, prognozirajući da to neće srušiti njegovu vladu.

Po mišljenju Wolfanga Piccolija, supredsjednika tvrtke Teneo Intelligence, “slabost vladajuće koalicije njezina je najveća snaga”.

Mogućnost da izgubi od Salvinija i njegovih saveznika na novim općim izborima “mogla bi pomoći opstanku nestabilne koalicije Demokratske stranke i Pokreta pet zvijezda neovisno o rezultatima izbora u Emiliji-Romagni”, rekao je.

No, očajničko držanje za vlast samo kako bi se što je dulje moguće odgodio težak izborni poraz više nije baš neka perspektiva za vladajuće stranke.

Uz to, Salvini će imati priliku izložiti vladu još većem pritisku na novom krugu lokalnih i regionalnih izbora u svibnju i lipnju.

“Prije ili kasnije morat ćemo imati opće izbore… a s našim postotcima (u anketama) Matteu Salviniju suđeno je da postane premijerom”, rekao je zastupnik Lige Igor Iezzi za javni radio RAI. (Hina)

Strah od Mattea Salvinija

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Soros obećao donirati milijardu dolara sveučilištima kako bi ‘ojačao demokraciju’

Objavljeno

na

Objavio

Američki investitor George Soros planira donirati milijardu dolara sveučilištima kako bi ojačao demokraciju i obrazovao progonjene zajednice, objavio je Soros u četvrtak navečer na marginama Svjetskog ekonomskog foruma.

Soros želi povezati postojeća sveučilišta širem svijeta, kao odgovor na globalno zagrijavanje, prosvjedne pokrete širom svijeta i političke trendove.

Prošle godine “najjače sile – SAD, Kina i Rusija – ostale su u rukama diktatora ili onih koji žele biti diktatori, a broj autoritarnih vođa nastavio je rasti”, rekao je osamdesetdevetogodišnji milijarder na večeri koju organizira svake godine na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Srednjoeuropsko sveučilište (CEU) koje je osnovao i financira Soros, bit će dio mreže.

Soros je morao preseliti CEU iz Budimpešte u Beč prošle godine nakon što je Mađarska zakonski onemogućila rad CEU-a.

Dio Sorosevih sredstava bit će doniran studentima izbjeglicama i zatvorenicima te studentima Romima i Rohinjama.

Soros je kritičar političara poput američkog predsjednika Donalda Trumpa i mađarskog premijera Viktora Orbana, a “krajnja desnica” optužuje Sorosa za promoviranje i financiranje ilegalne masovne migracije u Europu. (Hina)

Šola: Ovo je smišljeni plan, invazija, pomno planirana i financirana od ‘filantropa’ Sorosa koji stoji iza svega toga

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari