Pratite nas

Navijači Dinama i Hajduka grmjeli Za dom spremni!’

Objavljeno

na

U izvrsnoj nogometnoj utakmici, velikom derbiju  Dinama i Hajduka pobjednika nije bilo, naposljetku je završilo 2-2. Ovu sjajnu utakmicu obilježilo je i veliko pomirenje navijačkih skupina, BBB i Torcide koje su zajedno na golemoj istočnoj tribini maksimirskog stadiona zajedno pratile  utakmicu, svaka navijajući za svoju momčad. Nisu izostale ni uvredljive poruke prema Hrvatskom nogometnom savezu, Davoru Šukeru i Zdravku Mamiću. Dvije navijačke skupine su do maksimirskog stadiona stigle zajedno kroz središte Zagreba pokazujući tako da su protiv nametnute “vaučerizacije” za gostujuće navijače. Dinamovi, BBB, navijači kupovali su ulaznice za navijače Hajduka i dočekavši ih zajedno krenuli s njima prema stadionu.
No, kako  je utakmica uistinu bila odlična to su se dvije navijače skupine polako okretale istinsko, navijanju za svoju momčad, pa smo tako na trenutke svjedočili sjajnom nogometu izvrsnom ugođaju na tribinama.

Hajduk je poveo početkom prvog dijela, no već  u prvim minutama nastavka Dinamo je bi u prednostil da bi na kraju Hajduk izjednčio u sudačkoj nadoknadi. Bio je to zaista derbi kakvog dugo nismo gledali!
Na terenu je bilo veoma zanimljiivo, prštalo je na sve strane. Hajduk je u utakmicu krenuo otvoreno, Dinamo je naizgled bio zbijen na svoju polovicu, no bio je i te kako opasan. Hajdukova hrabrost ubrzo se isplatila, nakon nekoliko dobrih akcija u 11. minuti evo i konkretizacije. Dinamo nije na vrijeme izbio loptu iz opasne zone, lopte se dokopao Sušić koji je sjajno proigrao Kouassija. Tamnoputi Hajdukov napadač lako je svladao vratara Zeleniku, a pogodak je proslavio s trostrukim saltom, bila je to atraktivna i efektna scena koja je doslovce u trans bacila brojne navijače Hajduka na istočnoj tribini na kojoj su bili zajedno s Dinamovim  navijačima, BBB.
Dinamo je sad morao zaigrati kud i kamo riskantnije i domah su se počele redati dobre akcije pred Hajdukovim vratima.
Bili su u dobrim situacijama Čop, Ademi, Brozović… Ili je njihove udarce sjajno branio vratar Kalinić ili su bili neprecizni, no dobra igra jednih i drugih natjerala je gledatelje na pljesak.

Istovremeno, istočna tribina prepuna BBB i Torcide vrijeđala je Zdravka Mamića, Davora Šukera,  nije izostajalo niti skandiranje  Josipu Šimuniću, a čulo se i skandiranje – Za dom.
No, izvrsna igra jedne i druge momčadi pomalo je bacala u zapećak i navijanje. Naposljetku, Dinamo je uspio anulirati Hajdukovu prednost, u 27. minuti nakon slobodnog udarca. Kojeg je izveo Brozović, lopta je došla do Soudanija, usput je Hajduk napravio neuspješnu zamku zaleđa. Usamljeni Soudani spretno je svladao do tada sjajnog Kalinića.
Potom je Dinamo dobio na agresivnosti i motivaciji, pa se  tada Hajduk pomalo povukao. No, kada bi  krenuo prema naprijed isto bi splitska momčad bila neugodna. K tome, utakmica je obilovala borbenošću i slobodno se može reći da je prvih 45 minuta dvoboja Dinama i Hajduka bilo za – nogometne sladokusce.

I nastavak utakmice ponudio je Dinamovu dominaciju. Nije prošlo dugo do Dinamovog pogotka, u 54. minuti glavom je pgoodio Hajdukovu mrežu bivši Hajdukov igrač, Duje Čop. Poslije izvrsnog centaršuta mladog Antolića.
Hajduk je potom izgledao poprilično malodušan, Dinamo je i dalje bio aktivniji, a stvarao je i šanse, prednost zagrebačke momčadi mogli su povisiti i Brozović i Čop.
Hajduk je tek jednom uspio zaprijetiti  preko  Vršajevića, Splićani su teško predkraj utakmice i dolazili do Dinamovih vrata. Hajdukovi napadi bili su tek stihijskimi neorganizirani i praktički do kraja utakmice. No, kako se bližio kraj utakmice to su i ti stihijski napadi postajali opasniji, jer se Dinamo povlačio čuvajući rezultat.
I u prvoj minuti sudačke nadoknade Maglica je izjednačio na 2-2 nakon pravog “filpera” u kaznenom prostoru zagrebačke momčadi.  Na veliko oduševljenja Hajdukovih navijača…

K.K.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Dr. sc. Tado Jurić: Kad ne bude Hrvata u BiH, neće biti ni Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Iseljavanje je bolna tema u Hrvatskoj, ali i u Bosni i Hercegovini, s jednim zajedničkim nazivnikom – odlaskom Hrvata. Otvoreno o toj temi već neko vrijeme progovara dr. sc. Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Ovoga je puta svoje viđenje problematike iznio u kolumni za kršćansku obiteljsku reviju Kana u izdanju Kršćanske sadašnjosti.

“Demografska problematika odavno je ključno nacionalno i sigurnosno pitanje Bosne i Hercegovine, no svijesti o tome nema ni danas. U hrvatskoj su populaciji u BiH danas gotovo svi demografski pokazatelji i trendovi negativni. Prema S. Štercu (2017.), svi trendovi potvrđuju ulazak u klasični demografski slom koji uključuje depopulaciju, prirodni pad, starenje, izumiranje, demografski nestanak pojedinih naselja i manjih regija…

Sve to ima jednako pogubne posljedice i na Hrvatsku jer je nestankom Hrvata u BiH presušio demografski bazen za revitalizaciju RH u koju se desetljećima doseljavalo uglavnom hrvatsko stanovništvo iz BiH.

Stoga je BiH danas jedno veliko groblje, groblje ideja, propalih nada i jednog cijelog naroda. I sama Povijest po sebi je groblje naroda, država, nacija i ideja.

Prepuna je nestalih naroda, a pogotovo nestalih država (D. Šakanović 2017.) Za ovu tvrdnju potrebno se samo osvrnuti na prošlo stoljeće. Nekima se možda čini da propadaju samo velika carstva, a ne narodi. Nekima se čini da će vječno opstati narodi koji su postali nacija i njihove države, no to je vječna iluzija.

Kada se ruše monarhije, carstva i države, za sobom u ponor vuku i svoje elite. Tragedija je uvijek u tome što elite nikada nisu svjesne da njihov sustav propada i nestaje (D. Šakanović 2017.). Poznato? Pogledajmo svježi primjer komunističke elite. Ili pak naše današnje elite.

Danas već svi znaju da potpuno nestajemo kao hrvatski narod. Iseljavamo, izumiremo i nestajemo kroz abortus. Hrvatski način života jednostavno se gasi, a hrvatska kultura nestaje. Koncept je uvijek bio isti, prvo nastupa moralno i kulturno propadanje iza kojeg slijedi biološko propadanje.

Jedina iluzija opstojnosti su državne institucije. A ovakve, nagrižene korupcijom, premrežene klijentističkim dugovima, nisu ništa drugo doli predznak propadanja društva i države. Kao i uvijek do sada u povijesti.
Političkim elitama nije cilj opstanak naroda i kulture, već očuvanje vlastitih privilegija, moći i bogatstva u društvu koje su skrojili po svome. Tu nema mjesta za druge. Zato ljudi odlaze. Zbog ponižavanja od takvih i njihovih poslužnika na lokalnim razinama. Zbog vlastitoga moralnog integriteta. Jer čovjek je biće koje će trpjeti nestašicu i oskudicu, no ne i ugnjetavanje (D. Šakanović 2017.)

U svojem istraživanju iz 2018. vidjeli smo da gospodarski rast nije dovoljan uvjet za zaustavljanje iseljavanja. Ključno je stoga istražiti cjelokupno zadovoljstvo kvalitetom života, a ne samo ponavljati političku floskulu da će nas gospodarski oporavak spasiti.

Ponižavanje i nepoštovanje otjeralo je najbolje. A s najboljima otišle su i najbolje ideje. Onamo gdje ih cijene. Stoga mi svi kao društvo već odavno igramo u trećoj ligi ˗ u kojoj nema ispadanja jer se niže ne može pasti.

Već danas nemamo ni dovoljno ljudi ni znanja. Urušavamo se, nesposobni za bilo kakvu promjenu. A to se događa prvi put u našoj povijesti. Nikada prije nezadovoljne mase nisu mogle otići (D. Šakanović 2017.). Morale su ostati i boriti se. Danas prvi put ne moraju. Proces pred kojim se nalazimo stoga nitko ne može točno predvidjeti ni procijeniti njegove posljedice.

Nema impulsa značajne promjene. Nema snažnog pojedinca, djelotvornih institucija. Sustav je nastao na nepravdi, njome se hrani i postojat će sve dok je nepravde.

Danas sva tri naroda u BiH imaju manje stanovništva u ukupnom broju. Izgubljeno je čak milijun i pol stanovnika u odnosu na predratnu brojku (CIA 2018.), što je zasigurno posljedica rata i agresije na zemlju, kao i iseljavanja koje je uslijedilo kao odgovor na neriješeno stanje u zemlji. Rat je zaustavljen, no uzroci koji su doveli do rata nisu uklonjeni.

Problemi pak koji su doveli do masovnog iseljavanja mladih Hrvata iz BiH nisu vezani samo uz rat i političku i ekonomsku nestabilnost protekla tri desetljeća. Problemi su strukturne prirode i rezultat su sustavne nebrige svih dosadašnjih režima za život građana u zemlji u cjelini, kao i pojedinačnih naroda.

Sve analize demografa Anđelka Akrapa pokazuju da će se zbog iseljavanja iz BiH udio Srba i Hrvata u BiH i dalje smanjivati, a udio Bošnjaka rasti jer su u prosjeku najmlađi i manje se iseljavaju od Hrvata i Srba (Večernji list, 8. 7. 2016). Kod Bošnjaka je drukčije i kod njih neće biti negativnih demografskih pokazatelja jer će se uz pozitivan prirast u BiH i useljavati muslimansko stanovništvo, na što hrvatska i srpska populacija ne mogu računati.

Prema Štercu (2017.), svaki oblik političke i društvene organizacije (povijest, kultura, jezik, europski put i demokratizacija, ustavna i institucionalna jednakopravnost, europska BiH) nemaju nikakvog smisla u uvjetima demografskoga nestanka Hrvata u BiH.

Izračun pokazuje da će uz postojeći prirodni pad i vanjsku negativnu migracijsku bilancu smanjenje ukupnoga hrvatskog stanovništva u BiH za sljedećih deset godina pasti sa sadašnjih oko 400 000 na manje od 200 000 osoba (koji zaista žive u BiH). Ukupna starost te populacije bit će iznad 50 godina.

Poseban je problem što odlazi fertilna populacija, samim tim i mogućnost revitalizacije hrvatskoga naroda u BiH, a indirektno i u RH.

Čak i kada bismo uzeli optimističan scenarij prema kojem bi svaka Hrvatica u BiH do kraja svog reproduktivnog razdoblja u 49. godini rodila 2,1 djece, to ne bi bilo dovoljno da spriječi nestanak Hrvati u BiH u 21. stoljeću.

Uz to možemo očekivati supstituciju hrvatskih prostora s muslimanskom populacijom. Tu se otvara niz pitanja, kao i neizbježno ˗ koliko će trebati vremena da Hrvati izgube status konstitutivnoga naroda u BiH?

Padnu li Hrvati ispod 10 %, zasigurno će bošnjačke (moguće i srpske) političke elite postaviti pitanje nove organizacije BiH. A prema svim pokazateljima, to bi se moglo dogoditi već u sljedećih deset godina.

Nažalost, mnogo toga ukazuje da se radi o povijesnom odlasku Hrvata nakon kojeg povratka više nema. Osim Hrvata u BiH, vrlo je moguće i da cijela zemlja nestane u kontekstu pokrenutih milijunskih migracija koje će po svemu sudeći teći preko nje.

A kako ćemo nestati? Neće to biti ništa spektakularno ni vidljivo golim okom. Pomalo ćemo se gasiti, iseljavati, a usporedno će teći proces zamjene stanovništva. Doći će neki novi klinci koji neće govoriti, misliti, vjerovati kao mi. Šumama, betonu, vodama će biti svejedno. Vjerojatno i našoj djeci. No grobovima naših predaka neće.

Scenarij potpunog demografskog sloma Hrvata u BiH ne mora nužno biti jedina stvarnost koja nas čeka. No kucnuo je zadnji čas da se poduzmu konkretni potezi. Ključno je shvatiti da postojeći status quo odgovara svim političkim elitama u BiH i međunarodnoj zajednici, na čiju intervenciju Hrvati više ne mogu čekati jer će protok vremena riješiti situaciju koju dosad nitko nije uspio riješiti. Ali to će „rješenje“ ići na uštrb Hrvatima iz BiH, kao i svakom „malom čovjeku“ u BiH. Ipak, pravi su gubitnici Hrvati Bosanske Posavine i Srednje Bosne. Oni najbrže iseljavaju i trebaju tiho nestati.

Bošnjačke političke elite igraju na kartu biologije, srpske na protok vremena kako bi se učvrstio položaj Republike Srpske, dok Hrvati nemaju nikakvu strategiju (M. Marić, 2019.). Neki će reći da je hrvatska strategija u BiH zapravo „spasiti“ Hercegovinu.

I dok Hrvati gledaju u „zlatno tele EU“, Bošnjaci natalitetom rješavaju goruće pitanje, a Srbi ukopavanjem u rovove svoje „države unutar države“.

Malog se čovjeka ni na jednoj strani ništa ne pita. Iseljavanje će jednako teći i kod Bošnjaka i Srba i Hrvata. Samo što se kod Bošnjaka i Srba ima tko iseliti.”, ističe dr. Jurić.

(Kana)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Split: Tri ministarstva potpisala sporazume o pomorskoj sigurnosti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH

Ministarstva obrane, mora i poljoprivrede potpisala su u utorak u splitskoj vojarni “Admiral flote Sveto Letica-Barba” tri sporazuma o pomorskoj sigurnosti, koji bi trebali unaprijediti sposobnosti Hrvatske ratne mornarice i Obalne straže.

Prvi sporazum o zajedničkoj suradnji u provedbi Sporazuma o privremenom prijenosu sedam milijuna kuna vrijedne imovine Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA) na brigu Hrvatske potpisali su ministri obrane Damir Krstičević i mora Oleg Butković.

Zatim su potpisali i sporazum o utvrđivanju uvjeta za stjecanje i obnovu svjedodžbi o osposobljenosti temeljem plovidbene službe ostvarene na ratnim brodovima Hrvatske ratne mornarice i brodovima Obalne straže. Naime, EMSA je krajem lipnja na brigu Hrvatskoj predala dva kompleta opreme za suzbijanje onečišćenja mora koju će uskladištiti u splitskoj luci Lora, te je među ostalim koristiti i za obuku pripadnika Obalne straže.

Sporazum podrazumijeva da će MORH izdavati potvrde o ostvarenoj plovidbenoj službi i obnašanim dužnostima na brodovima HRM-a za sve članove posade vojnih brodova, a uz to će i oba ministarstva surađivati na usklađivanju i verifikaciji programa tečajeva koji se provode u središtu za obuku HRM-a.

Nova ministrica poljoprivrede Marija Vučković svoj je potpis, uz onaj Krstičevićev, stavila na treći Sporazum o nabavi dva plovila za nadzor morskog ribarstva.

Krstičević: HRM i Obalna straža bit će spremni čuvati Jadran od bilo koje ugroze

Krstičević je izrazio uvjerenje da će ovi sporazumi znatno unaprijediti sposobnost HRM- a i Obalne straže, te doprinijeti jačanju pomorske sigurnosti, a time i učinkovitijem nadzoru i zaštiti hrvatskih prava i interesa na moru. Vrijedna oprema daje novu sposobnost Obalnoj straži, a pomoći će očuvati Jadran čistim u slučaju bilo kakve pomorske nesreće, istaknuo je ministar.

“Potpisom sporazuma HRM i Obalna straža dobivaju kvalitetno i osposobljeno osoblje spremno čuvati Jadran od bilo koje ugroze, a imat će priznat status kao i ostali pomorci. Sporazum o nabavi dva plovila za nadzor morskog ribarstva, vrijedan 13 milijuna kuna, omogućit će da još kvalitetnije nadziremo Jadran. Ovo potvrđuje ozbiljan pristup ove Vlade prema sigurnosti naše domovine, a sve kako bi bili još jači i spremniji odgovoriti na bilo koji izazov”, poručio je.

Ministar Butković rekao je kako prvi sporazum znači veliki iskorak i sigurnost za obalu, turizam i gospodarstvo dok se ne nabave novi brodovi koji bi bili u funkciji zaštite od onečišćenja. Za drugi sporazum je kazao kako rješava opće uvjete pomorskih zvanja u ratnoj mornarici s onima u trgovačkoj mornarici.

Butković: Pomorci su hrvatski brend

“Pomorci su brend Hrvatske, to je nešto po čemu smo cijenjeni i traženi na svjetskom tržištu, zaključio je Butković.

O trećem sporazumu i nabavi dva plovila za nadzor morskog ribarstva govorila je ministrica Vučković te izvijestila da Hrvatska ima 219 ovlaštenih osoba koje čuvaju more od onečišćenja, ilegalnog ulova, nedozvoljenog ulaska stranih brodova. Najavila je da će uskoro potpisati novi sporazum o nabavi četiri broda u suradnji s Carinskom upravom.

“Posljednje dvije godine smo ugovorili šesterostruko veća sredstva kroz program, ugovorili smo više od 2100 projekata vrijednih više od 1,4 milijarde kuna, od kojih je već isplaćeno više od 660 milijuna kuna. Vjerujem da će i dalje biti bolje i učinkovitije”, poručila je ministrica.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari