Pratite nas

Pregled

Nazor: Nema mirne reintegracije bez vojnih pobjeda Hrvatske vojske i hrvatske policije ’95.

Objavljeno

na

Na jučerašnji dan prije 20 godina umro je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Prisjetili su ga se njegovi suradnici i političari. I dok u HDZ-u ističu njegove neupitne zasluge u stvaranju države, oporba upozorava i na propuste – osobito u pretvorbi i privatizaciji. Kakva je bila Tuđmanova politika, kakva je Hrvatska 20 godina poslije?

Gosti emisije HRT-a Otvoreno urednika i voditelja Damira Smrtića bili su: dr. sc. Vesna Škare-Ožbolt, dugogodišnja bliska suradnica predsjednika Tuđmana, povjesničar dr.sc. Ante Nazor, politički tajnik SDP-a Davorko Vidović i Vladimir Šeks, pročelnik savjetodavnog vijeća HDZ-a i suradnik predsjednika Tuđmana.

Prvo se Šeks prisjetio svojih početaka s Tuđmanom. Bilo je to, rekao je, krajem 1986. godine kada je on kao aktivist međunarodne Helsinške federacije za prava čovjeka pokušao osnovati jedan takav komitet u Hrvatskoj. Tuđman mu je tada potpisao pristupnicu za ulazak u Hrvatsku sekciju Helsinškog komiteta. To je, kaže, bio njihov prvi kontakt i prvi susret.

Tuđman je, kaže Šeks, svoju projekciju samostalne demokratske Hrvatske države izložio već 28.2.1989. prilikom inicijativnog skupa u Društvu Hrvatskih književnika, a njegova glavna zadaća zatim je bila da taj projekt, tu Tuđmanovu zamisao, predstavi u veljači 1990. godine. Taj je projekt gotovo u cijelosti ugrađen u Božićni ustav 22.12.1990. godine. Bila je to jedna specifična situacija jer se velikosrpski imperijalni pokret koji je težio prema preustroju Jugoslavije, a zapravo u prekrivenu Veliku Srbiju, otvoreno protivio samostalnosti i neovisnosti i odbacivao bilo kakav savez.

Težio je dominaciji. I to je bila pogibeljna opasnost. Pokušali su silom ugušiti bilo kakav nagovještaj demokracije. Kaže, za dlaku je izbjegnut državni udar u siječnju 1991. Zaključuje, kako je to bilo uistinu opasno vrijeme te da su se samo hrabri ljudi, na čelu s predsjednikom Tuđmanom, odlučili preuzeti taj rizik i krenuti u pohod kroz Hrvatsku demokratsku zajednicu da se ide u stvaranje samostalne, suvremene Hrvatske države.

Škare-Ožbolt, koja je uz Tuđmana bila od 1991., rekla je su tek sada, 20 godina kasnije, jasne neke stvari koje je tada radio Tuđman. Bio je, kaže, izuzetno odlučan u onome što je radio i sve odluke koje je donosio, donosio je promišljeno, u suglasnosti sa svojim suradnicima. Ništa nije odlučio bez da nije saslušao sve svoje suradnike.

Vidović je kazao kako on za razliku od Šeksa i Škare-Ožbolt nema osobnu relaciju s Tuđmanom, no budući da je bio najbliži suradnik Ivice Račana, znao je za Tuđmanovu i Račanovu komunikaciju u kojoj je, kaže, postojalo obostrano uvažavanje. Znalo je biti razilaženja u mišljenjima, ali uvijek je to bio korektan odnos, kakav, kaže Vidović “ja danas priželjkujem u hrvatskoj politici”. Danas, s odmakom kaže da može reći da je Tuđman u jednom ‘grubom’ vremenu ipak zagovarao jednu inkluzivnu politiku i pomirba na kojoj je on inzistirao je možda bila, uz njegovo najveće postignuće – mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, to je bio najveći uspjeh Tuđmanove politike – da se bez žrtava integrirao taj prostor.

S Vidovićem se složio i Ante Nazor koji je rekao da ako stvari ne stavimo u kontekst onoga vremena, ne možemo ih razumjeti. Tuđman je uspio ‘kupiti’ što više vremena da se provede u miru, bez rata. I to će, rekao je, svi koji proučavaju umijeće ratovanja pozitivno ocijeniti. To što smo izbjegli totalni rat, što smo dio po dio Hrvatske vraćali dok i svijetu nije bilo jasno da vojna opcija nema alternativu pa su odrađeni Bljesak i Oluja. Nadodaje na Vidovićevu misao o mirnoj reintegraciji da “nema mirne reintegracije bez vojnih pobjeda Hrvatske vojske i hrvatske policije ’95. godine tek kada su poraženi, onda su pristali na mirnu reintegraciju.”

Škare-Ožbolt zaključuje da je Tuđman svoj program, na kojem je dobio izbore, na kojem je sagrađena Hrvatska – temeljio upravo na pomirbi. Na pomirbi svih Hrvata, na ujedinjenju domovinske, iseljene Hrvatske. Znao nam je u razgovoru reći ‘narod koji se sukobljava s temama iz prošlosti, nema energiju za gledati naprijed i ostvarivati ciljeve koji su ispred’. Bio je, kaže Škare-Ožbolt, potpuno u pravu. A u ovih 20 godina pomirba se nekako pogubila. Došli su neki drugi ljudi kojima to nije prioritet. To je loše, jer Hrvatska kada je bila ujedinjena, kada smo svi bili zajedno, bez obzira bili lijevi ili desni, je ostvarivala gotovo nemoguće stvari.

Ideja pomirbe je, složio se i Šeks, bila ključni korak u stvaranju Hrvatske države. A s procesom ‘detuđmanizacije’ koji je počeo s predsjednikom Mesićem trebala se obezvrijediti sva Tuđmanova pozitivna politička ostavština. A te podjele, u svima, i lijevim i desnim političkim opcijama se trebaju zatvoriti. Svi će morati shvatiti da to potkopava stabilnost i sigurnost Hrvatske, zaključio je Šeks.

 

Ante Nazor: Tuđman je među najzaslužnijim osobama hrvatske povijesti

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Prijedlog imenovanja novog načelnika Oružanih snaga u četvrtak na Vladi

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković najavio je u utorak da će se u četvrtak na sjednici Vlade naći točka kojom se viceadmirala Roberta Hranja predlaže za novog načelnika Glavnog stožera, odgovorivši da nije bilo problema pri dogovoru oko tog prijedloga s predsjednikom RH.

Plenović je prije početka 30. obljetnice HDZ-a na Trešnjevci rekao novinarima da je Hranj jedan od ključnih ljudi u Glavnom stožeru koji zajedno s predstojnikom njegovog Ureda vodi radnu skupinu koja se bavi procesom nabave višenamjenskih borbenih aviona.

“Poznam ga dugi niz godina, mislim da je profesionalac i ono što je nama najvažnije kao Vladi i potpredsjedniku Vlade i ministru obrane da Hrvatska vojska kvalitetno i dobro funkcionira i da su najviši imenovani zapovjednici ugledni časnici sa sposobnostima i znanjima koja su potrebna Hrvatskoj vojsci”, rekao je premijer. Upitan je li bilo problema pri prijedlogu imenovanja, premijer je kratko odgovorio da nije.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević rekao je da je Hranj čovjek iz Domovinskog rata u kojem je bio jedan od zapovjednika, a nakon toga i zapovjednik Hrvatske ratne mornarice koji je završio školovanje u SAD-u.

Dodao je da je s tim časnikom i dosad vrlo dobro surađivao i misli da je dobar izbor za Hrvatsku. Osim novog načelnika birat će, kazao je, i zamjenika načelnika, zapovjednika Hrvatske kopne vojske i direktora Glavnog stožera.

“Svi ljudi koji će doći na ta mjesta su iz Domovinskog rata”, rekao je Krstičević, dodavši da su vodili računa da među njima bude Slavonaca, Dalmatinaca i svih ostalih te da su školovani vani, da imaju vrhunsko obrazovanje i da mogu dalje razvijati i jačati Hrvatsku vojsku.

Dodao je da su ovaj tjedan pokrenuli proceduru pa će se prijedlog imenovanja Hranja u četvrtak naći na Vladi, a istog dana poslijepodne na saborskom Odboru za obranu koji daje mišljenje i nakon toga ide prema predsjedniku Republike. “Vjerujem da će proć ta kompletna procedura i da će admiral Hranj biti novi načelnik Glavnog stožera”, kazao je ministar.

Premijer o kohabitaciji: Surađivat ćemo tamo gdje nas Ustav i zakoni spajaju

Nezaobilazno pitanje za premijera i Krstičevića bila je inauguracija Zorana Milanovića, ali i kakva će biti kohabitacija, a Plenković je odgovorio novinarima kako ne vidi problem što danas nije dao izjavu.

“Ovo je inauguracija predsjednika Republike, to je njegov dan, tamo sam bio poštujući hrvatske institucije i cijeli proces, čestitao i mislim da je bilo sve u redu”, rekao je. Upitan kako mu se dojmilo, rekao je “u redu, onako kako je bilo zamišljeno, a za izvedbu himne rekao je “lijepo”. Plenković je rekao da je Milanović održao svoj govor o tome kako vidi društvo i svoj rad unaprijed, a oni imaju svoj program i rade.

Upitan kakva će biti kohabitacija, odgovorio je da će surađivat tamo gdje ih Ustav i zakoni spajaju. Danas su razgovarali neformalno i nisu razgovarali o tome kad će se sastati.

Krstičevića su novinari pitali je li mu prilikom inauguracije na Pantovčaku nedostajao ambijent na Markovu trgu, a on je odgovorio da je predsjednik tako odlučio.

“Još jednom želim čestitati novoizabranom predsjedniku, danas smo bili ja i predsjednik Vlade na inauguraciji, ono što je ključno je da se fokusiramo na daljnji razvoj i jačanje Hrvatske vojske i to je moja zadaća”, kazao je Krstičević.

Plenkovićev izborni stožer prikupio više od 20 tisuća potpisa  

Krstičević, koji je i voditelj izbornog stožera Andreja Plenkovića rekao je da je tim Andreja Plenkoviča prikupio preko 20 tisuća potpisa, što je dovoljno za kandidaturu na unutarstranačkim izborima.
“Vidimo da i Plenković i cijeli tim imaju ogromnu potporu”, zaključio je Krstičević, dodavši da im je namjera sljedeći tjedan predati potpise tako da kandidatura predsjednika i ostalog tima bude pravovaljana.

Krstičević je rekao kako je uvjeren da će članice i članovi odlučiti da predsjednik HDZ-a bude Andrej Plenković i za njihov tim, nakon čega će svi skupa zajedno i organizirano raditi na jačanju HDZ-a i pripremi stranke za parlamentarne izbore.

Premijer je kratko prokomentirao najavu o pojeftinjenju plina. “Mislim da je to dobro”, rekao je premijer, ustvrdivši kako je važno da idu za time da podižu standard sugrađana a to se najbolje može postići ako su im troškovi manji ili ako su im plaće veće. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Mesić ne može prežaliti ukidanje svog ureda

Objavljeno

na

Objavio

Bivši predsjednik Stjepan Mesić osvrnuo se na inauguraciju Zorana Milanovića te o čitavoj svečanosti, uglavnom, imao samo riječi hvale, javlja RTL.

– Milanović je to dobro smislio. Mislim da ima drugačije iskustvo kao premijer, zna što treba raditi kao predsjednik. I mislim da ima sve šanse da ponovi mandat, rekao je Mesić i dodao kako nije imao posebne osjećaje dolazeći na Pantovčak na kojem je proveo deset godina jer se, kako je rekao, ne veže uz objekte.

No, za jednim objektom, ipak, žali – uredom bivšeg predsjednika.

– Imam puno poteškoća zbog poziva koje dobivam iz inozemstva, odlazim na razne konferencije i forume, pozivi mi lutaju – nemam ured pa nešto odlazi u Ilicu, nešto Savez boraca koji mi je ustupio jednu prostoriju, a često ih dobivam i na Ured sadašnjeg predsjednika pa mi oni šalju, ali ti pozivi lutaju, požalio se Mesić.

Kolinda Grabar-Kitarović sada će dobiti ured, no Mesić nije siguran kakve će od toga biti koristi.

– To što će ona napraviti, to tek treba vidjeti. Ako će raditi kao što je radila kao predsjednica, onda neće biti koristi, to je bila estrada, više njena osobna promocija, a nisam vidio neke koristi za Hrvatsku, rekao je Mesić za RTL.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari